Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Imlek: Veće cene za mleko iz EU?
Beograd -- Kompanija Imlek očekuje da Vlada Srbije odobri interventni uvoz jer i dalje proizvode 15 odsto manje mleka nego što bi trebalo.
U Imleku kažu da nedavna vladina Uredba nije popravila stanje na tržištu onoliko koliko je država očekivala.

„I dalje proizvodimo 15 odsto manje mleka nego što bi trebalo, tako da se nadamo da će biti odobren uvoz koji bi regulisao stanje na tržištu“, kažu u Imleku.

Ukoliko Vlada Srbije dozvoli uvoz, mleko će stići iz neke od zemalja CEFTA, jer se za uvoz iz tih zemalja ne plaća carina.

Vlada Srbije na sednici u četvrtak nije razmatrala uvoz mleka, ali ako odluka o uvozu bude doneta, mleko ćemo verovatno uvoziti iz BiH, Makedonije, Crne Gore ili Moldavije.

Direktor Imleka Slobodan Petrović navodi da ta kompanija ne planira da podigne cenu mleka, ukoliko se odobri uvoz bez carine.
“Ako se to desi, mi ćemo zadržati sadašnju cenu, a ukoliko se donese odluka o uvozu mleka sa carinom, cena bi bila viša tačno za iznos carine. Mleko ćemo uvoziti iz Mađarske, Nemačke i još nekih zemalja”, kaže Petrović.

To što dugotrajnog mleka nema dovoljno na rafovima prodavnica rezultat je, kažu u ovoj mlekari, donekle i potreba tržišta jer su se oni skoncentrisali na proizvodnju pre svega onog mleka za kojim postoji najveća potražnja.

Ministar trgovine Slobodan Milosavljević rekao je da se mogućnost uvoza još razmatra i najavio da mleko nećemo uvoziti iz EU, jer bi litar mleka uvezenog, na primer, iz Nemačke koštao 103 dinara.

Ako se zna da je cena sirovog mleka iz EU 34 evrocenta, a carina 12 odsto, ostaje nejasno kako se došlo do računice od 103 dinara za litar takvog mleka. U Ministarstvu trgovine kažu da se na cenu sirovog mleka dodaju i troškovi sterilizacije, pasterizacije, pakovanja i transporta.

“Primera radi, kod nas je cena sirovog mleka 28 dinara, a ostalo do konačne cene čine troškovi navedenih stavki. Inače, uvoz mleka u Srbiju je dozvoljen i čudno je što i do sada trgovci nisu posegnuli za popunom rafova iz uvoza. Redovna carinska tarifa za uvoz mleka u ambalaži koja ne prelazi dva litra iz zemalja EU je 12 odsto, dok je carinska stopa za uvoz iz BiH, Makedonije, Crne Gore, Moldavije, Rumunije i Bugarske nula odsto”, kažu u tom Ministarstvu.

U Jabuci i Maksiju ima mleka

Problema sa nestašicom u radnjama Jabuke i Maksija nema što se tiče mleka. U objektima Jabuke litar mleka se prodaje po ceni od 48 dinara, a gotovo uvek ima onog koji se proizvodi u mlekari iz Loznice i Sremske Mitrovice.
“Sa Sremskom mlekarom sarađujemo sve vreme, njihovo mleko košta 62,5 dinara i sa njima nismo imali problema. Situacija se popravlja i kada je u pitanju Imlek jer u ponudi sve više imamo njihovo dugotrajno mleko od 1,6 odsto masti, jedino kojeg još nema je ono od 2,8 odsto”, kažu u Jabuci.

Vladina Uredba o proizvodnji i prodaji mleka, doneta pre dvadesetak dana, samo je delimično donela rezultate. U Delta Maksiju kažu da je ona uticala na to da se na tržištu nađe više pasterizovanog mleka, ali da je situacija sa dugotrajnim i dalje nestabilna odnosno da tog mleka još nema onoliko koliko bi trebalo da ga bude.

„Uprkos tome, mleka u Maksiju ima dovoljno. Sarađujemo i sa Imlekom, Subotičkom i Somborskom mlekarom, a iz uvoza dobavljamo nemačko mleko Landlibe, koji se prodaje po ceni od oko stotinak dinara“, navodi predstavnica za medije Delta Maksija Vesna Žabić.

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Goran Papović kaže za naš list da se država stalno bavi zamenama teza i da dozvola uvoza nije rešenje. „Zašto se ne ukinu carine? Ako je država pre nekoliko godina vodila pogrešnu politiku i išla ka tome da uništi stočni fond onda bi sada trebalo da razmišlja drugačije i da ukine carinu od 30 odsto. Onda mleko ne bi koštalo 103 dinara, već 80“, ističe Papović.


Telekom:Država možda proda samo 31%
Beograd -- Država pregovara sa kompanijom OTE oi zajedničkoj trgovini akcijama Telekoma Srbije. U tom slučaju, Srbija bi na tenderu prodala 31, a Grci svojih 20 odsto.
Najava mogućeg zajedničkog nastupa države, kao većinskog partnera u Telekomu Srbije, i manjinskog vlasnika ove kompanije, koju je dao predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, otvorila je dilemu sa koliko će para država nakon prodaje većinskog paketa nacionalnog teleoperatera raspolagati.

Jer, ukoliko se bude prodavalo svega 31 odsto državnih akcija, za to budžet, odnosno novoformiran fond države može da bude bogatiji samo za oko 750 miliona evra, a ne kako se ovih dana izvode računice za 1,4 milijarde evra.
Kako je rečeno u Vladi Srbije, pregovori sa grčkom kompanijom OTE o njihovim planovima vezanim za vlasništvo u Telekomu traju više od pola godine.

"Za to vreme, sa partnerima smo razmatrali više opcija. Prvobitno, kada se država opredelila za prodaju 40 odsto akcija u srpskom teleoperateru, sa Grcima je razmatrana mogućnost da oni, kao trenutni vlasnici 20 odsto akcija ove firme, kupe taj paket", kažu u Vladi.

Međutim, kako i sama grčka kompanija OTE, nakon otpočinjanja svetske ekonomske krize, ima finansijskih problema, od ove ideje se odustalo.

Poslednjih meseci, kao aktuelna, iskristalisala se priča o mogućem dogovoru partnera u Telekomu, a koji bi podrazumevao da država odmah uđe u prodaju većinskog paketa (51 odsto akcija), a da se OTE, kao manjinski partner, obaveže da će u narednih godinu dana prodati svoj paket od 20 odsto akcija novom strateškom partneru. Ni na ovu ponudu, država Srbija još nije dobila odgovor.

U Vladi Srbije, inače, ne vide ništa sporno u činjenici da je upućen javni poziv za prodaju većinskog paketa srpskog teleoperatera. "Poziv je raspisan za prodaju većinskog paketa akcija Telekoma, a privatizacioni savetnik je dao svoju procenu vrednosti cele firme na 2,47 milijardi evra", kažu u Vladi i dodaju da bi, u slučaju da Grci prihvate novu ponudu, po istoj ceni bilo prodato njihovih 20 odsto i državnih 31 odsto akcija Telekoma.


Telekom Austria confirmed interest in acquisition of Telekom Srbija
- Telekom Austria has confirmed its interest in bidding on the tender for acquisition of 51% stake in Telekom Srbija - Viennese Wirtscaftsblatt wrote today.

"Of course that we are considering all the options in the markets where we are already present. We will take the documentation and check it", said the people at Telekom Austria, which is the owner of mobile telephony operator Vip Mobile in Serbia.

According to the Viennese economic daily newspaper, people at Telekom Austria said that they would make the decision, together with their shareholders, on how economically profitable the acquisition of the majority share of Telekom Srbija was.

Serbian Ministry of Finance announced the tender on October 20 for sale of 51% of shares of Telekom Srbija, of which value is estimated at 2.43 billion euros.


NBS: Bez obavezne rezerve za dinare
Beograd -- Banke u Srbiji biće oslobođene polaganja obavezne rezerve na dinarsku štednju oročenu u Nedelji štednje od 31. oktobra do 8. novembra.


Tu odluku usvojio je danas Izvršni odbor Narodne banke Srbije, a ona će važiti do isteka perioda oročavanja dinarskih uloga položenih u nedelji štednje.

"Ovom merom Narodna banka Srbije daje dodatni doprinos uspešno započetom procesu dinarizacije i daljoj afirmaciji dinarske štednje stanovništva", ističe se u saopštenju.

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić ranije je kazao da će centralna banka stimulisati štednju u dinarima u Nedelji štednji.


OTE namerava da proda 20% Telekoma
Beograd -- Grčka telekomunikaciona kompanija OTE namerava da proda udeo u Telekomu Srbija, objavio je portal Ekonomist medija grupe.
Kako je navedeno, u OTE, koji u Telekomu ima 20 odsto akcija, nisu želeli da preciziraju u kom roku će prodati udeo, ali su potvrdili da je to namera kompanije.

Dodaje se da je OTE za taj paket u Telekomu Srbija pre 13 godina platio 600 miliona nemačkih maraka (300 miliona evra).

Ako bi grčka kompanija, zajedno s Vladom Srbije prodala svoj udeo, mogla bi da za 20 odsto akcija Telekoma Srbije dobije oko 560 miliona evra. Dodaje se da u Vladi Srbije postoji saglasnost da 51 odsto akcija Telekoma na tenderu ne bude prodato za manje od 1,4 milijardi evra, od čega bi Grcima pripalo nepunih 40 odsto.

Premijer Mirko Cvetković je pre dva dana nagovestio mogućnost da će, u slučaju da OTE donese odluku da proda svoj udeo, država umesto 51 odsto na tenderu ponuditi 31 odsto.

Ministarstvo finansija Srbije objavilo je 20. oktobra tender za prodaju 51 odsto akcija Telekoma Srbije, čija je ukupna vrednost procenjena na 2,43 milijarde evra.

Ministarka za telekomunikacije Srbije Jasna Matić kazala je ranije da su za Telekom zainteresovana četiri velika i ozbiljna kupca – Telekom Austrije, Oraskom, Frans telekom i Dojče telekom.

Vlada Srbije poseduje 80 odsto akcija Telekoma, a preostalih 20 odsto akcija poseduje grčki OTE, u kojem Dojče telekom ima 30 odsto udela.

Kompanija Telekom Srbije imala je profit od 13,3 milijarde dinara u 2009. godini i prema tome bila kompanija sa najvećom neto dobiti na sprkom tržištu.

Prema kompanijskim podacima, Telekom je u prošloj godini imao 3,2 miliona korisnika fiksne telefonije, kao monopolista u tom segmentu poslovanja u Srbiji, dok je na tržištu mobilne telefonije zauzimao 60 odsto sa 5,9 miliona korisnika. Telekom Srbije poseduje i telekomunikacione kompanije Mtel u Crnoj Gori i Telekom Srpske u Bosni i Hercegovini.

Telekom Srbije grupa, koja obuhvata kompanije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, imala je ukupno 7,7 miliona korisnika mobilne telefonije i 3,4 miliona korisnika fiksne telefonije, kao i 485.000 korisnika interneta u 2009. godini. Na kraju prošle godine Telekom Srbije grupa imala je 14.179 zaposlenih, od kojih 9.655 u Srbiji.


Nis-Dimitrovgrad railway electrification starts by end of 2010
Works on the electrification of Nis-Dimitrovgrad railway, on railway Corridor 10, will most probably commence before the end of the year.

- That is the only section of railway Corridor 10 that has not been electrified yet - said Serbian Railways CEO Milovan Markovic.

Pointing out that the negotiations were underway for the approval of a loan of 120 million euros by the Czech Republic for the modernization of Nis-Dimitrovgrad railway, he said that all technical details of that arrangement would be cleared up very quickly, after which the loan agreement would be signed.

- The works should last for about 3.5 to 4 years, which includes complete reconstruction and electrification of the rail and replacement of safety devices - said Markovic and added that those works also included the construction of a bypass around Nis, which would enable relocation of the freight railway traffic from that city, and maybe even the passenger one.
The railway between Nis and Dimitrovgrad is of great national and international importance and it is among the most significant international main railway lines of Europe (E-70). It is a part of the network of "high performance" railways in southeast Europe.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta