Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Raskid svake četvrte privatizacije
Beograd -- Kriza još nije prošla i očekujemo da će biti još raskida privatizacija, izjavio je direktor Agencije za privatizaciju Srbije Vladislav Cvetković.
Agencija kontroliše ispunjavanje ugovorenih obaveza u još 700 preduzeća, kazao je on i izrazio uverenje da će u nekim preduzećima ugovori biti raskinuti.

On je podsetio da je od početka privatizacije raskinuta četvrtina ugovora od oko 2.500 prodatih firmi. Cvetković je kazao da je najviše ugovora raskinuto tokom 2009. i ove godine.

"To je činjenica sa kojom moramo da živimo. Mnogo je važnije da se ozbiljno posvetimo pripremanju tih preduzeća za buduće privatizacije i zbog toga radimo na dodatnoj profesionalizaciji ljudi koji upravljaju tim kapitalom, odnosno zastupnicima kapitala", kazao je on.

Direktor Agencije za privatizaciju je dodao da očekuje da će još ugovora biti raskinuto jer kriza još nije prošla.

"Mnogi od ugovora su sklapani kada je bilo obilje novca i kada su mnogi investitori smatrali da je dovoljno da imaju novca i da budu vlasnici preduzeća. Pokazalo se da nije baš tako", dodao je Cvetković.

On je kazao i da ne očekuje veći priliv od privatizacije, izuzimajući prodaju većinskog paketa Telekoma, jer, kako je dodao, više se ne radi o tipičnim privatizacijama.

"Mi prodajemo imovinske celine iz restrukturiranja, puno toga se prodaje kroz stečajne postupke. To nije tipična privatizacija", kazao je on.


Pregovori Vlade Srbije i MMF
Beograd -- Vlada Srbije i Misija MMF počinju zvanične razgovore u okviru šeste revizije kreditinog stend-baj aranžmana, vrednog oko tri milijarde evra.


Kako je najavljeno, glavne teme razgovora biće rebalans budžeta Srbije za 2010. godinu i fiskalni okvir za 2011.

Tokom razgovora sa predstavnicima Misije MMF-a, koja će u Beogradu boraviti do 2. novembra, biće razmotrena i nova makroekonomska kretanja.

Najavljeno je da će predstavnici MMF-a u ponedeljak razgovarati i sa ministrom rada i socijalne politike Srbije Rasimom Ljajićem.

Srbija je do sada iz kreditnog aranžmana sa MMF-om iskoristila oko 1,45 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi.

Vlada Srbije u petak je povukla iz skupštinske procedure predlog izmena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čije je usvajanje ranije dogovoreno sa MMF-om.

U izvestaju o prethodnoj reviziji, koji je objavljen 14. oktobra, MMF je ocenio da se ekonomski oporavak Srbije nastavlja, ali je i upozorio na povećanje rizika za rast inflacije.


Kako je navedeno u tom dokumentu, Srbija beleži solidan privredni rast u poređenju sa zemljama okruženja, međutim, rast bruto domaćeg proizvoda ove godine neće premašiti 1,5 odsto, uz ocenu da je takav rast nedovoljan da donese povećanje zaposlenosti.

Ta međunarodna finansijska institucija rast BDP Srbije u 2011. godini prognozira na tri odsto a povratak na stope rasta beležene pre krize očekuje na srednji rok.

U Fondu nisu optimisti u vezi zaposlenosti i na kratak rok očekuju nova otpuštanja radnika. MMF je među veće rizike na kratak rok uvrstio mogućnost nove globalne recesije, koja bi ukočila srpski izvoz i smanjila perspektive za ulaganja, kao i novi skok cena hrane.

NBS je od MMF-a krajem septembra povukla 53,5 miliona evra ili 15 odsto pete rate. Kreditni aranžman Srbije i MMF-a u vrednosti oko tri milijarde evra ugovoren je sredinom maja 2009. i završava se u aprilu 2011. godine.


Štimac: Akcije na berzi kvalitetne
Beograd -- Oporavak srpskog tržišta kapitala vidljiv je od početka godine, a na berzi ima dovoljno kvalitetnih hartija od vrednosti, kaže Milko Štimac.


Predsednik Komisije za hartije od vrednosti je naveo i da je primetan povratak stranih investitora.

"Oporavak tržišta kapitala je vidljiv, berzanski indeks je sada duplo veći nego u trenucima kada je kriza bila najača. Trenutno na tržištu kapitala imamo lagan ali stabilan oporavak", ocenio je Štimac.

Novi zakon bi trebalo da da zamajac stvaranju i regionalnog tržišta koje je, smatra Štimac, realna i sprovodiva ideja u praksi.

On je podsetio da su regulatori trižišta kapitala u regionu već održali tri zajedničke konferencije sa namerom da se dogovore o daljim smernicama za stvaranje zajedničkog tržišta a da bi do kraja godine zemlje zainteresovane za taj projekat trebalo da potpišu i zajedničko Pismo o namerama.

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti rekao je da domaće tržište raspolaže sa dovoljno kvalitetnih hartija od vrednosti. Osim što su se nedavno pojavile akcije NIS-a, u narednom periodu pojaviće se i akcije drugih javnih preduzeća poput Aerodroma Beograd, Telekoma...

"Na našem tržištu ima dosta kvalitetnih akcija. To su akcije koje se nalaze na kontinuiranom trgovanju, a tržiste ih je izdvojilo kao kvalitetne hartije od vrednosti čim su likvidne", ocenio je on.
"Sa podelom akcija NIS-a, dobili smo potencijalno masovno akcionarstvo. Značajna je činjenica da, kada su podeljene akcije NIS-a, ljudi nisu masovno krenuli da ih prodaju. Svi čekaju bolju cenu ili bolju priliku, ali svi su oprezni i shvatili su da su akcije kapital i imovina isto kao stan ili dedovina", naveo je Štimac.

Na pitanje, da li je Komisija zahvaljujući uspostavljanju oštrijih procedura poslovanja i donošenjem pravilnika uspela da bolje kontroliše moguću pojavu 'prljavog' kapitala na berzi, Štimac je podsetio da su po važećom zakonu ovlašćenja Komisije značajno sužena.

"Novim zakonom će Komisija dobiti veća ovlašćenja da ono što je do sada privredni prestup bude kvalifikovano kao krivično delo manipulacije sa cenom. Komisija je do sada sarađivala tesno i sa Upravom za sprečavanje pranja novca i odeljenjem u MUP-u koje se bori protiv organizovanog kriminala i sa Tužilaštvom", kazao je Štimac.

On je dodao i da 'u ovom trenutku imamo bar dva do tri slučajeva' u kojima se sumnja da je reč o 'prljavom novcu' koja su direktno prosleđena nadležnim državnim organima radi sprovođenja istrage.


Od besplatnih akcija oko 300 evra
Beograd -- Građani Srbije će na akcijama četiri javna preduzeća, koje će dobiti do kraja sledeće godine, ukupno zaraditi oko 300 evra.
Uz besplatne akcije Aerodroma Nikola Tesla i Akcionarskog fonda, koje će biti podeljene do kraja 2010, građani će tokom sledeće godine dobiti akcije Telekoma Srbija i EPS-a.

Procenjuje se da akcije aerodroma vrede svega šest evra, a Akcijskog fonda oko 40, pa će građani koji imaju pravo na besplatne akcije do decembra moći da „zarade" 46 evra, piše Pres.

"Akcije Telekoma će biti podeljene do marta 2011. godine, a EPS-a sledećeg novembra. Nažalost, akcije Telekoma ne možemo da podelimo pre nego što bude izabran kupac ove firme, jer bi se onda pojavili različiti mešetari na berzi koji bi ugrozili privatizaciju kompanije. Ali akcije će biti deljenje čim se proglasi pobednik tendera za prodaju", kažu u pres-službi Ministarstva ekonomije.
Vrednost Telekoma Srbija procenjena je na 2,4 milijarde evra, a pošto se građanima deli 15 odsto, računica kaže da će svako od 4,8 miliona ljudi od ovih akcija moći da zaradi oko 75 evra.

Portparol Agencije za privatizaciju Dušan Belanović kaže da će najkomplikovanija situacija biti kod EPS-a, pa će građani za ove, ubedljivo najvrednije akcije, morati da sačekaju kraj naredne godine.

"To je ogroman sistem i ima mnogo nerešenih odnosa. Telekom je već akcionarsko društvo i tu nije problem da se podele akcije, ali kod EPS-a je problem što je komplikovano tako veliku firmu pretvoriti u akcionarski fond. To će potrajati do kraja naredne godine. Zato građani treba da očekuju ove besplatne akcije negde u novembru ili decembru sledeće godine", objašnjava Belanović.

Ministarstvo energetike procenilo je da EPS vredi oko pet milijardi evra, pa će tako njegove akcije vredeti oko 155 evra. Oko 4,8 miliona građana Srbije već je dobili po 1.700 dinara od ranijih privatizacija kao i akcije NIS-a, koje vrede 24 evra. Kada se to sabere sa onim što će tek dobiti, ispada da će od svih pet preduzeća ukupno dobiti oko 320 evra.

Belanović kaže da se još uvek sa sigurnošću ne zna koliko će svako od građana dobiti besplatnih akcija, jer bi to trebalo da odredi Vlada Srbije.

"Od svakog preduzeća biće podeljeno 15 odsto akcija građanima Srbije. Vlada mora da donese odluku koliko će akcija imati svako od ovih preduzeća, nakon čega će se znati i koliko svaki građanin dobija akcija. Vlasnici će obaveštenje o dobijenim akcijama dobijati kao i kod prodaje NIS-a, znači poštom. Ostaće ista procedura i za prodaju preko Pošte, tako da građani ne moraju ni o čemu da razmišljaju", ističe portparol Agencije za privatizaciju.

Ekonomista Milan Kovačević kaže da akcije NIS-a, EPS-a i Telekoma mogu da rastu narednih godina, ali to zavisi od upravljanja ovim kompanijama. "Vrednost akcija će rasti ako naša ekonomija bude postavljena na normalne temelje", kaže Kovačević.

Neizvesne akcije Jata i Galenike

Jedno vreme "u opticaju" je bila priča da će građani moći da računaju i na akcije Galenike i "Jat ervejza". Vladislav Cvetković, direktor Agencije za privatizaciju, za Novosti kaže da kada je u pitanju Galenika, akcije ove kompanije koje pripadaju građanima koji ostvaruju pravo na besplatne deonice verovatno će biti pridružene Akcionarskom fondu.

"U slučaju 'Jat ervejza' stvari su malo komplikovanije. Ova firma je trenutno u fazi ozbiljnog restrukturiranja, nakon čega ćemo videti da li bi građani delili vrednost ili gubitke te firme. O načinu podele akcija ove firme odlučiće se nakon što se okonča planirana strategija vezana za sudbinu nacionalnog avioprevoznika", dodaje on.


Government, IMF to begin negotiations
BELGRADE -- Serbian government and the IMF will begin negotiations on the sixth revision of the credit arrangement on Monday and their main topic will be the state budget.
The International Monetary Fund (IMF) representatives and the government had technical talks several days ago.

Budget revision, which envisages higher deficit in the terms of the amount of money and equal deficit in terms of percentage, means that we will have more money but we will not have higher purchasing power. The secret lies in inflation.

Economists think that this will be one of the main topics of the talks.

“Question which will certainly be opened is why targeted inflation, which was eight percent, will be exceeded, what happened there,” said PM’s economic advisor Jurij Bajec.

“Another question that will be discussed is to what extent we will maintain promised fiscal deficit of 4.8 percent of GDP,” he explained.

It seems that the state has found a way to keep the budget deficit percentage at the same level, to make bigger money supply and to cover expenses.

In case the inflation is six percent GDP is RSD 3.23bn, while it amounts to RSD 3.191bn if there is a nine percent inflation.

In both cases the budget deficit will be the same – 4.8 percent.

The arrangement with the IMF will officially expire in April but it does not mean that Serbia will end its cooperation with the IMF.

“Our debt is over 200 percent of the quota, a process which will continue until the debts is paid off. The control function of the IMF will continue here regardless of whether the arrangement will continue after 2011 or not,” National Bank of Serbia (NBS) Vice Governor Bojan Marković pointed out.

Many experts publically state that it is necessary and useful for Serbia to extend the arrangement with the IMF. The government will make that decision next spring.

The IMF representatives will stay in Belgrade until November 2


Kostić:Milijarda evra za vetrenjače
Beograd -- Predsednik MK grupe Miodrag Kostić izjavio je da trenutno milijardu evra čeka da bude uloženo u vetroparkove u Srbiji.
"Proizvodnja zelene energije je trend, koji se neće menjati u sledećih 10 godina, šta god to bilo. I to je jedina delatnost koja i u krizi sve vreme raste", rekao je Kostić.

Prema njegovim rečima, sve mora da ima prizvuk zelenog - dizajn, arhitektura, grejanje, projekti, izgled automobila, proizvodnja hrane.

Kostić, koji je u Briselu učestvovao u radu Evropskog parlamenta preduzeća, najavio je formiranje slične institucije i u Srbiji.

Inicijativu za osnivanje srpskog parlamenta preduzeća, kako je rekao, u najskorije vreme će zajedno pokrenuti Privredna komora Srbije, Privredna komora Beograda, klubovi "Privrednik", "Poslodavac" i druge privredne asocijacije.

"Nova institucija bila bi osnovana po ugledu na Evropski parlament preduzeća. Zaključci evropskih predstavnika malih i srednjih preduzeća su smernice Evropskom parlamentu za kreiranje propisa", rekao je predsednik MK grupe.

Prema rečima Kostića, ako bi to zaživelo i u Srbiji i tvorci ekonomskog ambijenta bi mogli i da redovno proveravaju primenjivost usvojenih zakona u praksi.

On je još rekao da je MK grupa izašla iz krize, ističući da je u najvećim preduzećima te kompanije "već podignut izvoz na stopu od 65 odsto ukupne proizvodnje".

"Mi smo jedan od najvećih izvoznika, pogotovo smo i jedan od najvećih neto izvoznika iz Srbije, što ilustruje podatak da će u 2010. godini ukupan izvoz svih preduzeća naše kompanije koji čine uglavnom poljoprivredni proizvodi biti oko 170 miliona evra", rekao je predsednik MK grupe Miodrag Kostić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta