Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbijagas preuzima 175 preduzeća
Srbijagas bi mogao da preuzme 175 preduzeća kojima zbog velikih neizmirenih dugova preti stečaj, kako bi ovo preduzeće moglo da naplati svoja potraživanja.
Jer, domaći snabdevač gasom ima nameru da se obračuna sa dužnicima novom poslovnom politikom koja će uključivati osnivanje sektora “risk menadžmenta”, puštanjem menica, pokretanjem hipoteka i bankarskih garancija.
Sličan scenario preuzimanja već se dogodio prošle godine fabrici stakla u Paraćinu i HIP Azotari u Pančevu. Staklara je zbog neplaćenog duga za gas od 34 miliona evra, prešla u većinsko vlasništvo Srbijagasa. A konverzijom duga u potraživanja, postao je vlasnik 81,6 odsto Azotare. 
Ukupan dug privrede i stanovništva na konto neizmirenih računa za gas i struju, Srbijagasu i Elektroprivredi Srbije iznosi oko 1,1 milijardu evra. Od ove sume, domaćem distributeru gasa duguje se oko 430 miliona evra.
"Od nove godine sprovešćemo program ulaganja u paraćinsku staklaru, a pred Vladu izlazimo sa projektom za Azotaru”, izjavio je nedavno Dušan Bajatović, direktor ovog javnog preduzeća.
On dodaje da "dugovi za gas moraju da se vrate, a naša prosečna naplata je 295 dana. Zato ćemo osnovati posebno odeljenje za naplatu. Trenutno postoji oko 175 preduzeća koja bismo zbog duga mogli odmah da preuzmemo. U svakom slučaju, bolje je da preduzeće preuzme Srbijagas, nego da ode u stečaj".
Ovo će biti, kako se najavljuje, i deo nove poslovne politike srpskog snabdevača gasom. Zbog neplaćenih dugova, biće aktivirane menice, bankarske garancije i hipoteke.
"Zašto se javnim preduzećem ne bi upravljalo kao privatnom kompanijom. Bićemo prvo javno preduzeće koje ima 'risk menadžment'. Jer, od nas se očekuju rezultati, a ne možemo da se ponašamo tržišno", pita Bajatović.


Evro do sledeće godine 120 dinara a NIIS u februaru 576?

Analitičari upozoravaju da postoji velika opasnost da kurs evra već početkom sledeće godine dostigne 120 dinara, a tad više neće moći da se zaustavi pad dinara.
Ako država hitno ne napravi ozbiljne promene u ekonomskoj politici, 2011. godina biće najteža za domaću privredu i građane od početka krize. Građani zbog drastičnog rasta cena i pada vrednosti dinara žive u sve većoj bedi, a i preduzeća iz istih razloga beleže ogromne gubitke.
U proseku je svako preduzeće u Srbiji prošle godine izgubilo čak oko 56,5 miliona dinara na kursnim razlikama. Ove godine, po dosadašnjem kretanju kursa, jasno je da će taj gubitka biti mnogo veći. Stručnjaci smatraju da Srbija, kao zemlja sa slabom privredom, teško može da se izbori sa rastom inflacije.
Od prošlog septembra plata manja 20 evra
Da građani žive znatno siromašnije u poređenju sa 2009. godinom govori i statistika. Naime, prosečna plata u septembru 2009. godine bila je 31.000 dinara, što je po tadašnjem kursu bilo 340 evra. Prošlog meseca prosečna plata u Srbiji bila je 34.500 dinara. Po trenutnom kursu to je 320 evra. Ako se uzme u obzir da su cene istovremeno porasle od 30 do 70 odsto zbog kursa, jasno je da je pad standarda velik.
"Jako teško možemo da suzbijemo inflaciju i da imamo čvrstu valutu. Evro će nastaviti da raste, jer zemlja koja ima uništenu privredu ne može da ima stabilnu valutu. U najboljem slučaju evro će početkom sledeće godine biti 120 dinara, jer bi mogao da ide i znatno preko toga", pesimističan je ekonomista Zoran Popov. On uopšte ne veruje u priču Vlade Srbije da ćemo ove godine imati rast bruto društvenog proizvoda.
"Iako država tvrdi da će ove godine biti zabeležen rast BDP-a, uopšte ne verujem u to. Situacija u našoj privredi uopšte nije dobra i ključne poluge vuku monopolisti i tajkuni koji podstiču nestašice kako bi profitirali. Ako nam se ekonomska politika potpuno ne promeni, čeka nas još gora 2011", tvrdi Popov.
I dok guverner NBS Dejan Šoškić tvrdi da su oscilacije deviznog kursa normalna pojava, kao i da će se stabilnost postizati postepeno, ekonomisti upozoravaju da srljamo u sve veću inflaciju i da mora hitno da se reaguje.
"Očigledno da je ova godina pokazala da ne može postojati raskorak između kretanja deviznog kursa i inflacije, jer kad god postoji nestabilnost deviznog kursa, dolazi i do rasta inflacije. Loše je što su se u ovom trenutku već formirala visoka inflaciona očekivanja, a problem je i što Srbija već godinama unazad ima najvišu stopu inflacije u regionu. Mislim da ukoliko želimo da očuvamo cenovnu stabilnost 2011. moramo da obezbedimo stabilnost deviznog kursa, jer jednostavno ne sme da se dozvoli ovolika oscilacija", ističe ekonomista Nikola Fabris.
On smatra da NBS mora hitno da reaguje i spreči dalje slabljenje dinara. "NBS ne sme da dozvoli da evro pređe 110 dinara, jer će nam se onda otrgnuti kontroli i sam kurs, a za njim, naravno, i inflacija", ističe Fabris.
Ako država dozvoli da inflacija pređe nivo od deset odsto, trebaće nam deset godina da se oporavimo, objašnjava urednik Ekonomist magazina Milan Ćulibrk. "Sigurno je da dinar neće prestati da klizi i očekujem da će evro vredeti oko 110 do 115 dinara do kraja godine, a inflacija će takođe rasti. Najveća opasnost je što se olako prelazi preko činjenice da je inflacija već probila gornji planirani nivo za ovu godinu, jer ako probije nivo od deset odsto mnogo ćemo je teže kontrolisati", ističe Ćulibrk i upozorava da će nam ovim tempom trebati još deset godina da se vratimo na nivo koji smo imali 1989. godine.
Dragoljub Rajić, portparol Unije poslodavaca Srbije (UPS), navodi da zbog nestabilnog kursa preduzeća u Srbiji godišnje gube i do nekoliko stotina miliona evra.
"Troškovi otplate kredita za preduzeća skočili su od 10 do 16 odsto u odnosu na 2009. godinu. Recimo, za kredit od 100.000 evra preduzeće plaća zbog gubitaka na kursu i 16.000 evra više. Takođe, preduzeća svoju robu prodaju u dinarima pa imaju značajan gubitak planiranog profita, pogotovo strane kompanije i investitori koji ulažu u proizvodnju i usluge. U proseku svako preduzeće u Srbiji tokom 2009. godine izgubilo je oko 56,5 miliona dinara na kursnim razlikama", navodi Rajić.
On dodaje da "izvoznici, s druge strane, imaju tu sreću da im se rastom evra povećava i profit, ali to je znatno manji broj preduzeća. U pitanje je tek svako peto preduzeće u Srbiji".
Nikola Fabris smatra da država mora da omogući privredi da poveća izvoz. On kaže da je Srbija u grupi zemalja koje imaju visok deficit tekućeg platnog bilansa zbog niskog izvoza, što je direktna posledica niske konkurentnosti.
"Mnogo je lakše reći da se poveća izvoz, jer to traži restrukturiranje privrede, što se ne može ostvariti u kratkom vremenskom periodu. Država ima prostor da određenim merama podstakne izvoz, recimo većim kreditiranjem izvozne proizvodnje, kao i da se angažuje kako bi se usvojili međunarodni standardi kvaliteta", ističe Fabris.



Dulić: Nema naturalne restitucije

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić kažee da naturalna restitucija u Srbiji sada nije moguća.
"Verujem da naturalna restitucija nije moguća u Srbiji. Ona bi izazvala stotine hiljada, ako ne i milione pravnih sporova", rekao je Dulić.
On smatra da je potrebno pronaći model adekvatne i korektne kompenzacije za naslednike vlasnika oduzete imovine nakon Drugog svetskog rata.
"Lično i porodično sam zainteresovan da do toga dođe jer je i moja porodica bila izložena svim oblicima oduzimanja imovine posle Drugog svetskog rata i apsolutno podržavam svaki napor da do toga dodje i nadam se da će se to desiti što je pre moguće", rekao je Dulić.
Ministar je istakao da je restitucija skup i dugotrajan proces i, verovatno, jedan od najkomplikovanijih procesa koji će ova vlada da vodi.
"Međutim, svesni smo i činjenice da to moramo da uradimo, a ako ne uradimo u mandatu ove vlade, mislim da bi to bilo veliko razočaranje", rekao je on, ističući da su najveći konkretni problemi, što se tiče same restitucije, pitanje građevinskog zemljišta i objekata, odnosno fabrika.
Prema njegovim rečima, postoji i "problematična činjenica" da je jednim zakonom crkvama vraćena oduzeta imovina u naturi i da sada postoji velika tražnja i svih drugih građana da budu izjednačeni sa crkvom.
On je ukazao na činjenicu da je taj zakon pred Ustavnim sudom i dodao da smatra da treba da se sačeka da li je taj zakon u skladu sa Ustavom, pa da se potom izabere model na koji način će restutucija biti obavljena. „U svakom slučaju, što pre to bolje“, rekao je Dulić.
Izjavu Olivera Dulića da nije moguće vratiti u naturi Mile Antić, koordinator Mreže za restituciju, „smatra manipulacijom”. Antić kaže da je strah od ogromnog broja sudskih sporova preuveličan.
On ne vidi nijedan razlog zašto desetine i stotine hiljada hektara neizgrađenog građevinskog, šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne bi bile vraćene u naturalnom obliku originalnom vlasnicima. "Pravedno bi bilo vratiti imovinu u naturi tamo gde je to moguće. Ali tome se protive javna preduzeća, pojedine opštine i biznismeni", tvrdi Antić.
Nacrt zakona o restituciji završen je krajem prošle godine i poslat je predstavnicima Saveta Evrope i nadležnim institucijama Evropske unije da daju svoje mišljenje, jer su bivši vlasnici insistirali da u donošenje ovog zakona budu uključene evropske institucije.
Prema informacijama koje su u vreme njegovog pisanja dospele u javnost, planirano je da bivši vlasnici budu obeštećeni naturalno, ako za to postoji čista pravna situacija, a ukoliko to nije moguće, onda u obveznicama koje će se isplaćivati na duži rok.
Pre tri godine je podneto oko 150.000 zahteva za vraćanje oduzete imovine, ali se pretpostavlja da starih vlasnika ima više. Novi zakon će im dati novu šansu da se prijave. Osim njih zahteve će ponovo morati da podnesu i oni koji su to već učinili, ali ovog puta je obavezan i dokaz o vlasništvu.
Poslanik G 17 plus Željko Ivanji kaže da je restitucija uslov zdravog razuma a ne samo uslov Evropske komisije i da se nada da će uskoro skupština dobiti nacrt zakona od nadležnog Ministarstva finansija.
Šef poslaničke grupe Partije ujedinjenih penzionera Srbije Momo Čolaković rekao je da podržava donošenje zakona o restituciji, navodeći da je taj zakon trebalo doneti mnogo ranije. "To je ogroman problem i u pitanju su ogromna sredstva, srpska ekonomija to ne može da izdrži, ali treba doneti zakon, pa postepeno rešavati taj problem u narednih 10 do 15 godina", kazao je on.
"Čim dobijemo nacrt zakona o njemu smo spremni da se izjasnimo i da u što kraćem roku na zadovoljstvo države i ljudi kojima je imovina oduzeta dođemo do zajedničkog cilja a to je da imamo jasne titulare, da oni kojima je imovina brutalno oduzimana dobiju zadovoljenje", rekao je Ivanji.
Srpska radikalna stranka protivi se restituciji, a prema rečima zamenika šefa poslaničke grupe SRS-a Aleksandra Martinovića, to bi finansijski mnogo koštalo Srbiju koja nije spremna za taj težak i sveobuhvatan posao.
"Mislimo da fizička, materijalna restitucija čak i nije moguća a imajući u vidu budžetske kapacitete Srbije mislim da ni u finansijskom smislu Srbija ni sada ni dugi niz godina neće biti spremna za tako nešto", rekao je Martinović.
Poslanik Jedinstvene Srbije Petar Petrović rekao je da što pre treba izaći sa predlogom zakona o restituciji ali da treba biti vrlo oprezan zbog posledica koje zakon može doneti.
"Treba rešiti pitanje ko će obezbediti novac za one ljude kojima je oduzeta imovina koja fizički ne može da se vrati. To su velike pare. Pitanje je i šta ćemo sa Vojvodinom gde je mnogo zemljišta oduzeto Nemcima", rekao je Petrović.



Strani investitori očekuju predvidivost poslovanja u Srbiji

Strana preduzeća su ocenila da je Srbija kroz krizu prošla bolje nego ostale zemlje regiona, ali da sada mora da nastavi strukturne reforme. Od Srbije se očekuje da obezbedi predvidive uslove poslovanja, ali i zakon o izvršenju sudskih postupaka jer predugi sporovi opterećuju ekonomiju.
Učesnici jučerašnjeg skupa u hotelu „Hajat“Treba poboljšati i primenu zakona i održati fiskalnu disciplinu, rekao je na jučerašnjoj promociji bele knjige u hotelu „Hajat“ u Beogradu, predsednik Saveta stranih investitora (FIC), Ćel Morten Jonsen, navodeći neke od glavnih problema u Srbiji.
Osnovni zahtev stranih investitora kada traže pogodnu destinaciju za ulaganje je stabilno poslovno okruženje. U tom smislu, predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković istakao je na skupu primer finansijskog aranžmana sa MMF-om. Cvetković je objasnio da je fiskalna politika u dogovoru sa MMF-om predvidiva jer je određena nedavno usvojenim Zakonom o budžetskom sistemu u kojem je poseban deo Zakona o fiskalnoj odgovornosti precizirao pravac delovanja u narednom periodu.
U prilog stabilnom poslovnom okruženju, premijer je najavio i borbu protiv monopola. Međutim, i dalje postoji razlika između odluka Vlade i primene tih odluka. 
U fiksnoj telefoniji je monopol ukinut, ali se efekti još ne vide jer se prolazi kroz dečje bolesti. Liberalizujemo i tržište derivata nafte, ali će i ovde verovatno postojati faza „dečjih bolesti koja će trajati nekoliko meseci“ pre nego što se pokažu rezultati. Početkom sledeće godine, planiramo i uvođenje privatnih operatera na železnicama u Srbiji - rekao je Cvetković i najavio ukidanje poreza od 10 odsto u mobilnoj telefoniji.
Država će nastojati da poboljša poslovni ambijent i investiranjem u infrastrukturu, a kako je najavljeno podržaće i proizvodnju razmenjivih proizvoda ne bi li Srbija povećala izvoz. S tim u vezi, značajna je i orijentacija ka Evropskoj uniji, i to ne samo politički već i ekonomski jer podrazumeva uvođenje evropskih standarda, što je investitorima signal da je poslovna klima stabilna.
Uprkos ozbiljnim problemima kojima Vlada treba da se pozabavi u narednom periodu, premijer je istakao da se Srbija polako oporavlja.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta