Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fizički posao za 150 evra niko neće

Većina Beograđana rekla bi da se ne stidi nijednog poštenog posla. I pored velike nezaposlenosti pojedini poslodavci imaju probleme da nađu radnike.
Muškarci izbegavaju teške fizičke poslove, poput rada na građevini, dok su za žene najnepoželjniji poslovi sobarice, spremačice i pranja posuđa u restoranima.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) u Beogradu je evidentirano blizu 100.000 nezaposlenih, ali realno je nešto manje, ne mnogo, jer rade na crno.
Ekonomska kriza, uprkos velikoj nezaposlenosti, nije dovela do toga da se u prestonici poslovi prihvataju „po svaku cenu”.
Vladimir Maksin u Krnjači, na 26 ari zemlje, gaji 12.000 sadnica jagoda. On kaže da nekoliko meseci nije mogao da nađe radnike za posao branja jagoda za dnevnicu od 2.000 dinara. "Veliki broj poznanika iz Beograda, koji su mi se prethodno žalili kako jedva imaju šta da jedu, odbili su ovaj posao. Zaposlio sam ljude iz Aranđelovca, koji su bili oduševljeni dnevnicom i odmah se prihvatili posla", priča Maksin.
"Letos nismo mogli da nađemo radnika čiji bi posao bio da sedi ispod suncobrana i čuva parking za 15.000 dinara mesečno. Svima je to bila premala zarada. Takođe, mnogi neće da rade poslove koji počinju u pet sati ujutro, iako mi uvek vodimo računa da taj posao ponudimo nekome ko živi u blizini", kaže direktorka Omladinske zadruge Bulevar Breda Milić.
Najnepoželjniji poslovi u oblasti građevinarstva su zidar, armirač i tesar, kod kojih je neophodna i odgovarajuća zdravstvena sposobnost. Zanimljivo je da za poslom zavarivača postoji najveća potražnja, a da skoro niko ne želi da ga obavlja. Takođe, većina ne želi da se bavi terenskom prodajom osiguranja ili novina.
"Jedan od razloga za nezadovoljstvo navedenim poslovima je i plaćanje na procenat uz veoma mali ili nepostojeći fiksni deo, kao i veliko područje koje komercijalista treba da pokrije", objašnjavaju u NSZ.
Sudeći po popularnosti određenih kurseva, građani bi se najradije obučavali za poslove na kojima će odmah po završetku kursa naći posao koji za minimum rada obezbeđuje najveću zaradu.
"Najpopularniji su kursevi za negu lepote i za servisera bele tehnike, računara i mobilnih telefona. Isto tako, kursevi za dimničare, kamenoresce ili obućare, sve su manje traženi jer se smatraju teškim poslovima sa slabom zaradom. A baš je za tim poslovima velika potražnja", kažu u Narodnom univerzitetu Božidar Adžija.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje najviše se traže IT stručnjaci, zavarivači; inženjeri elektrotehnike, ekonomisti, inženjeri građevinarstva, knjigovođe, pekari, poslastičari, kuvari i pica majstori, mesari i kozmetičari.



Tadić: Izlazimo iz krize do 2013.

Predsednik Srbije Boris Tadić kaže da je suzdržan u procenama da je Srbija izašla iz krize, ali da očekuje da će 2011. i 2012. biti godine izlaska iz krize.
To, međutim, kako je dodao, realno ne zavisi samo od nas, već i od svetske ekonomije i privrede.
Predsednik Srbije je naveo da je suzdržan u izjavama da je ekonomska kriza iza nas, ističući da nas je u prethodnom periodu mnogo toga opeklo i da ne smemo da se zanesemo i krenemo u poslove i projekte koje ne možemo da izdržimo.
Srbiji je otvoren put ka Evropskoj uniji i zato nam jačaju šanse za privlačenje stranih investicija. Tadić je rekao da deblokiranje Srbije na putu evropskih integracija "podiže rejting i kredibilitet naše zemlje i povećava šansu za investicije. Sve ćemo učiniti da dovedemo strane investitore, pri čemu moramo voditi računa da ne bude slomljen naš ukupni finansijski potencijal".
Tadić je posle obilaska Fijatove fabrike u Kragujevcu istakao da Srbija samo kroz izvoz može da podigne životni standard svojih građana. Predsednik Srbije je ocenio da su subvencije koje država daje atraktivne i da je poreska politika Srbije danas "jedna od boljih za investitore u Evropi".
"Korporativna taksa u Srbiji je samo 10 odsto, ali moramo razumeti investitore koji mogu da imaju svoje strahove. Najbolji način da te strahove razbijemo je da Srbija bude zemlja u kojoj se poštuje pravni poredak i zemlja gde nema monopola", istakao je Tadić.
On je dodao da "bez investicija nije moguće podići proizvodnju u Srbiji, ni povećati bruto domaći proizvod (BDP), a bez povećanja BDP-a ne možemo obezbediti ni bolji standard za naše građane".
"Moramo razumeti investitora da bi podigli broj radnih mesta u našoj zemlji i da bi razvejali strahove koji kod investitora uvek postoje", rekao je on i naveo da je najbolji način da se to učini da Srbija "bude zemlja u kojoj se poštuje pravni poredak".
Prema njegovim rečima, potrebno je i da Srbija bude zemlja u kojoj nema monopola u kojoj vlada konkurencija, kao i da privreda bude maksimalno rasterećena, kako bi se povećala proizvodnja.
"Kada je ova vlada formirana, krajem 2008, prosečna plata u Srbiji je bila oko 450 evra. Onda nas je pogodila kriza. Znam da mladi i danas napuštaju Srbiju, jer žele što pre da dostignu standard u razvijenim zemljama zapadne Evrope. Naša ideja je da takav standard bude ovde u Srbiji. O tome je reč svih ovih deset godina", rekao je Tadić.
Predsednik Srbije je izrazio zahvalnost Fijatu što je pred krizu odabrao Srbiju za investicije, istakavši da je u kontaktu sa rukovodstvom Fijata sa kojim razgovara o nastavku investicija, "jer bez Fijata nema budućnosti ni za Zastavu".
Radnicima Fijata su se predsedniku požalili da na poslu nije sve tako „ružičasto” kao u izjavama političara, te da su njihove plate upola manje od onih koje su primali u Zastavi. Objašnjavajući o čemu je reč, predsednik sindikata Zoran Mihajlović naveo je da zaposleni u FAS-u rade svega od pet do deset dana mesečno i da, kad je reč o primanjima, „jedan kragujevački radnik vredi kao pola radnika u Poljskoj, odnosno četvrtinu radnika u Italiji”.
On je istakao i da je zadovoljan zrelošću i ozbiljnošću radnika koji rade u Fijatu. "Ti ljudi nemaju velike plate i moraju da sastave kraj s krajem, prolaze vreme velikih promena u fabrici, ali oni veruju da dolazi bolje vreme za njih", naglasio je predsednik Srbije.
"Razumem vašu muku i tegobe, ali to je samo jedna strana medalje. Jedna fabrika nisu samo radničke plate, tu su i investicije u opremu, bolji uslovi rada... Treba razumeti i investitore jer su izloženi nemilosrnoj konkurenciji na svetskom tržištu", rekao je Tadić. On je okupljenim radnicima naglasio da treba da znaju da su u prednosti u odnosu na mnoge druge radnike, jer, kako je rekao, ova fabrika ima budućnost. Pojasnio je i da Fijatova investicija kasni zbog svetske ekonomske krize, ali je stalno u kontaktu sa poslovodstvom Italijana oko nastavka investicija.
Pored Fijata, rekao je Tadić, država mora da se bori i za one fabrike gde ne postoji jasna perspektiva napretka. "Samo u velikoj konkurenciji možemo da se izborimo za naše mesto pod evropskim suncem, a to znači da moramo da promenimo kulturu ponašanja svih ljudi u Srbiji, i onih na vlasti i onih u opoziciji", zaključio je predsednik Srbije.



Đelić: Srbija brže raste od regiona

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da će privredni rast ove godine biti oko dva odsto, ali da to još nije dovoljno za smanjenje nezaposlenosti.
"Srbija ima danas brži ekonomski rast od suseda, ali to nije dovoljno da se značajnije smanji stopa nezaposlenosti", rekao je Đelić.
On je priznao da se u Srbiji danas "teško živi", ali je istakao da je Vlada uspela da očuva makroekonomsku stabilnost i da Srbija ima veći privredni rast od susednih zemalja.
Potpredsednik Vlade Srbije dodaje da Srbija postepeno izlazi iz krize, kao i da ove godine ima povećanje izvoza od 19 odsto. On je dodao da se očekuje da ekonomski rast sledeće bude tri odsto i da kod velikog broja investitora, posebno iz zemalja EU, ali i drugih regiona sveta, postoji veliko interesovanje za potencijale koje Srbija ima i koje otvara.
Situacija jeste teška, problem nezaposlenosti je centralni problem koji zemlja danas ima, ali ne treba netačno prikazivati nepotpune i netačne činjenice, jer Srbija postepeno izlazi iz najteže krize koju je svet video posle Drugog svetskog rata, rekao je Đelić. "Sledeći cilj naše vlade je da se stopa nezaposlenosti, naročito za mlade i one koji žive u manje razvijenim opštinama, smanji", poručio je on.
Poslanik Nove Srbije Velimir Ilić je kritikovao Vladu Srbije da ne preduzima ništa da pokrene proizvodnju i dodao da se u Srbiji povećava nezaposlenost.
"Da li ste vi svesni da je vaš zadatak da zaposlite ljude i da pokrenete proizvodnju", zapitao je Ilić i podsetio da je u Srbiji nezaposleno oko milion ljudi. "Ima mesta u kojima ne radi nijedno preduzeće, samo opština i neke javne službe", dodao je predsednik Nove Srbije.
U Skupštini Srbije je u toku sednica na kojoj ministri odgovaraju na poslanička pitanja.



Šoškić:Nema uslova za uvođenje evra
Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da nema razloga za nestabilnost deviznog kursa i najavio razgovor sa Vladom o sprečavanju novih cenovnih šokova.
Šoškić je na Forumu srpskih menadžera rekao da NBS ima mehanizme i raspolaže dovoljnim količinama deviznih rezervi da spreči nagle promene deviznog kursa.
Guverner je kazao da centralna banka može da spreči rast inflacije koja bi ugrozila makroekonomsku stabilnost.
Na pitanje zašto današnja intervencija NBS nema efekta, Šoškić je odgovorio da ima efekta, da svaka intervencija na tržištu ima efekta. "Makroekonomski parametri u Srbiji su još uvek stabilni i nema razloga za podizanje očekivanja po pitanju nestabilnosti u narednom periodu", rekao je guverner.
U razgovorima sa Međunarodni monetarnim fondom, kako je rekao guverner, nije bilo reči da se smanji procena inflacija za iduću godinu. "Cilj NBS nije jednocifrena, nego niska jednocifrena inflacija, kao i da se izbegne spiralno prenošenje uticaja promene deviznog kursa na kretanje inflacije i obrnuto", rekao je Šoškić.
"NBS je smatrala da je u ovom trenutku jedna takva intervencija korisna ne samo za stabilizaciju cena na deviznom tržištu, već i kao jedan signal o rešenosti NBS da održava stabilnost u finansijskom sistemu", objasnio je Šoškić.
Prodaja preduzeća Telekom Srbija samo kratkoročno, prema njegovim rečima, može da stabilizuje devizni kurs, a za dugoročnu stabilizaciju potrebna je veća konkurentnost domaće privrede što bi doprinelo rastu izvoza i privlačenje direktnih stranih investicija.
Šoškić je kazao da je namera centralne banke da u razgovoru sa predstavnicima Vlade utvrdi mere koje bi u slučaju neopravdanih poskupljenja cena hrane omogućele bolju snabdevnost tržišta i konkurenciju. Kako je objasnio, neke od tih mera mogle bi biti intervencija iz robnih rezervi, interventni uvoz ili ukidanje carinskih barijera.
On je ocenio da u Srbiji ne postoje uslovi da se domaća valuta zameni evrom u zvaničnom plaćanju i naveo da jednostran prelazak na evro, bez saglasnosti i dogovora sa Evropskom centralnom bankom, ne bi imao samo ekonomske već i političke posledice.
Guverner NBS je objasnio da u tome Srbija ne bi mogla da računa na blagonaklonost evropskih monetarnih vlasti, pogotovo posle krize, i naveo primer Grčke gde je došlo do opasnosti po stabilnost evropske monetarne unije zbog velikih javnih dugova te zemlje.
Šoškić je najavio da će NBS podsticati dinarsku štednju i koristiti sve mere iz svoje nadležnosti da se vrati poverenje u domaću valutu što bi stabilizovalo cene i makroekonomske veličine.


Manji porez građevinskim radnicima
Grupacija za visokogradnju u Privrednoj komori Srbije traži da se smanje porezi i doprinosi na zarade građevinskih radnika, jer su najviši u Evropi.
Članovi Grupacije su naveli da su ta davanja u Srbiji oko 63 odsto, što je više nego u Velikoj Britaniji (40 odsto), Švajcarskoj (34 odsto) ili Mađarskoj (32 procenta).
Građevinska industrija ima nepovoljan položaj u privredi kad su u pitanju opterećenja ličnih primanja i zato radnicima na građevini ne treba oporezivati smeštaj i hranu kao da je to lični dohodak.
Oni su ocenili da bi trebalo omogućiti povezivanje staža zaposlenima u privatnim kompanijama kojima je to potrebno za odlazak u penziju, kao i da svim zaposlenima treba omogućiti markice za zdravstveno osiguranje u onim preduzećima gradjevinske industrije Srbije koja nisu izmirila svoje obaveze prema državi, da bi mogli dalje da se leče.
Predsednik Grupacije Goran Dugandžija je istakao da je važno hitno izmiriti dugove državnih direkcija i preduzeća građevinskim kompanijama, te da je neophodno pojednostaviti procedure oko izmirenja potraživanja prema državi.
Dugandžija je izneo mišljenje da bi donošenje zakona o lizingu nepokretnosti znatno pospešilo tražnju stanova, s obzirom na to da je u praksi u drugim zemljama ovaj akt dao dobre rezultate i dodao da u Vladi Srbije postoji raspoloženje da se to izvede.
Kao jedan od dugoročnih planova on je naveo i neophodnost uvodjenja mera protiv nesavesnih i nelojanih investitora koji ne plaćaju obaveze izvodjačima radova, čime ugožavaju njihovu likvidnost i onemogućavaju redovno izmirenje PDV-a.


Nemci kreditiraju obnovu HE Zvornik

Nemačka KfW banka EPS-u pozajmiće 70 miliona evra za rehabilitaciju hidroelektrane Zvornik, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Ukupna vrednost ugovora o zajmu je 70 miliona evra, a vrednost čitavog projekta je 95 miliona evra, ističe se u saopštenju.
Ministarstvo dodaje da će Elektroprivreda Srbije (EPS) iz sopstvenih prihoda obezbediti preostala sredstva za realizaciju tog projekta.
Po završetku rehabilitacije, radni vek hidroelektrane Zvornik biće produžen za 30 do 40 godina, a njen kapacitet uvećan za 25 odsto, navodi se u saopštenju. Projekat će, kako je predočeno, obuhvatiti rehabilitaciju turbina, modernizaciju elektromehaničke upravljačke opreme i rehabilitaciju brane.



Tatravagonka novi vlasnik Bratstva

Fabrika šinskih vozila Bratstvo iz Subotice biće prodata slovačkoj firmi Tatravagonka, objavila je Agencija za privatizaciju Srbije.
Kako se navodi u saopštenju, slovačka firma, koja je i jedina dala ponudu na tenderu, biće u zakonom predviđenom pozvana na potpisivanje ugovora o prodaji.
Tatravagonka je za Bratstvo ponudila cenu od 5,4 miliona evra i investicioni program u vrednosti tri miliona evra.
Bratstvo ima oko 250 radnika, a kupac je obavezan da ih zadrzi u radnom odnosu najmanje tri godine.



POR ulaže u reciklažu 40 mil. evra

Koncern "Por Verner i Veber" (POR) planira da u oblast prikupljanja, odlaganja i reciklaže otpada u Srbiji, investira 40 miliona evra.
Ova austrijska građevinska kompanija planira da do kraja naredne godine pokrije blizu polovine teritorije Srbije, oko dva i po do tri miliona stanovnika bez Beograda.
Projekt menandžer grupe POR za Srbiju Slobodan Cvetković je napomenuo da je POR "jedina kompanija u ovom delu Evrope koja ima obezbeđenu kreditnu liniju od Svetske banke", a uz sanitarne deponije i reciklažne centre u Leskovcu i Jagodini, koji su već u funkciji, kaže da su dobili i tendere za izgradnju deponija u Kovinu i Smederevu.
"Najavljeno je raspisivanje tendera za upravljanje otpadom u Nišu, Somboru, Subotici i Novom Sadu i POR će na njima učestvovati", najavio je Cvetković.
Cilj je, naglasio je on, da se kroz povezivanje regija smanji broj deponija, "jer onda je veća ekonomska isplativost investicije i zagarantovana adekvatna zaštita životne sredine".
Cvetković je napomenuo da ova firma u Srbiji, gde ima deponije, reciklažne centre i bavi se delatnošću javne higijene (Ćuprija i Smederevska Palanka) zapošljava više od 300 ljudi i dodao da će broj zaposlenih rasti "kako se budu pokrivale nove teritorije", uz ocenu da "Srbija nema dovoljno stručnjaka u ovoj oblasti".
POR je u Jagodini, na mestu Gigoš, udaljenom oko sedam kilometara od grada, izgradio savremenu deponiju na 15,5 hektara, a u Jagodini regionalni reciklažni centar sa halom od preko 2.000 kvadratnih metara, čime je "zaokružen ciklus integralnog upravljanja otpadom u Pomoravskom okrugu".



Impol Seval ulaže 27 miliona evra
U Valjaonici aluminijuma Sevojno (Impol Seval) počeo je novi investicioni ciklus vredan 27 miliona evra, kaže Ninko Tešić, direktor ove fabrike.
Zaključno sa prošlom godinom, prema rečima Tešića, Impol Seval je realizovao prvi investicioni ciklus i ulaganja od 40 miliona evra.
To je rezultiralo višestrukim povećanjem proizvodnje, produktivnosti rada, boljim kvalitetom proizvoda i zarada zaposlenih, koje su znatno iznad republičkog proseka, kaže on.
"Realizacija ove investicije počinje odmah, a njen završetak i probna proizvodnja bojenog programa očekuje se sredinom 2012. godine", izjavio je Tešić, ističući da će nova linija za bojenje omogućiti proizvodnju visokokvalitetnih bojenih traka od aluminijuma i čelika.
"Istovremeno ćemo proizvoditi i obostrano bojene trake, kao i visokokvalitetne bojene trake namenjene za proizvodnju aluminijskih kompozitnih panela (albondova), za kojima danas vlada velika tražnja u svetu, uz visoku cenu", sa optimizmom ističe Tešić.
Kompanija Impol iz Slovenske Bistrice je od pre osam godina većinski vlasnik Valjaonice aluminijuma Sevojno.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta