Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agrobanka o otvaranju filijale u RS

Beograd -- Vanredna skupština akcionara Agrobanke biće održana danas, a na dnevnom redu je i osnivanje filijale u Republici Srpskoj.

Kako su ranije najavili partneri iz Republike Srpske (RS), taj entitet BiH učestovaće sa 20 odsto u osnivačkom kapitalu dok će Agrobanka uplatiti udeo od 80 procenata (osam miliona evra).

Čelnici Agrobanke, kako se navodi, očekuju veoma brzu ekspanziju novoformirane bankarske ustanove i povraćaj uloženih sredstava za manje od četiri godine.

Plan je da ta filijala 2014. godine ostvari ukupne prihode od 4,3 miliona evra i bruto dobitak od 2,5 miliona evra.

Inače, na redovnom prolećnom zasedanju Agrobanke menadžment je najavio da planira da sprovede dokapitalizaciju vrednu pet milijardi dinara, i to po ceni od 10.000 dinara (pravo preče kupovine) i 11.000 dinara (svi preostali investitori). Najveći akcionari te banke izrazili su negodovanje zbog predložene dokapitalizacije.

U međuvremenu, cena akcija Agrobanke od početka juna spustila se 17-18 procenata dok su najveći kupci akcija bile poljoprivredne kompanije koje s Agrobankom imaju kreditni odnos, navodi u svom komentaru Sinteza Invest.

Akcija Agrobanke [AGBN] prema podacima sa Beogradske berze vredi 6.956 dinara, dok je krajem oktobra prošle godine vredela 11.997 dinara. Država Srbija u Agrobanci ima udeo od 20 odsto.



Centralni zatvor uskoro na prodaju

Okružni zatvor u Beogradu uskoro bi mogao da dobije novu adresu, nakon čega će Centralni zatvor u bačvanskoj ulici biti ponuđen na prodaju.

Pored toga, Srbija će dobiti i novi zatvor u Padinskoj skeli, a u planu je da se sagrade još tri zatvora - u Medveđi, Pančevu i Kragujevcu.

Milan Obradović, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kaže da su započeti razgovori sa Direkcijom za građevinsko zemljište i izgradnju, kako bi se hitno i kvalitetno odradilo izmeštanje ovog zatvora van prestonice.

Jedan od glavnih razloga izmeštanja jeste činjenica što se u ovom trenutku, kako kaže Obradović, zatvor u Bačvanskoj ulici nalazi u strogom centru grada, a i njegovi kapaciteti više ne mogu da zadovolje potrebe Beograda i okruženja.

ZATVORI
Padinska skela
* kapacitet 500 osoba
* izgradnja započeta 2007. godine
* sazidan na površini od 10.500 kvadratnih metara
Medveđa
* kapacitet 500 osoba
* izgradnja počinje do kraja leta 2011. godine
* identičnog izgleda kao zatvor u Padinskoj skeli
Pančevo
* kapacitet 500 osoba
* lokacija - mesto sadašnje zatvorske ekonomije
Kragujevac
* kapacitet 400 osoba
* lokacija - mesto sadašnjeg zatvorskog objekta

"Imamo obavezu da nađemo novi lokalitet za zatvor, a zatim da u daljoj proceduri prodamo Centralni zatvor", objašnjava Obradović.

"S obzirom na to da se prostire na površini od oko četiri hektara odličnog građevinskog zemljišta, koje je u vlasništvu Uprave, očekujemo da dobijemo dobru sumu novca, koju ćemo moći da upotrebimo za izgradnju novog zatvora. Zasad je ovo početna faza, ali verujem da ćemo uspeti. Kada bismo sada imali novac i odgovarajuću lokaciju, novi zatvor bi bio gotov za dve godine", dodaje on.

U Srbiji trenutno ima 11.000 osuđenika i pritvorenika. Postojeći kapaciteti, međutim, najbolje bi funkcionisali kada bi u zatvorima robijaša bilo manje za 3.500. Kako je to nemoguće, Uprava i nadležni organi započeli su veliki projekat izgradnje novih zatvora. Time će, kako priča Obradović, biti znatno rasterećeni postojeći objekti.

Prvi koji će otvoriti vrata biće zatvor u Padinskoj skeli. I to do kraja godine. Ovaj objekat, zatvorenog tipa, imaće najviši stepen obezbeđenja, uz najsavremeniju tehničku opremu. "U ovom zatvoru, kao i u požarevačkoj Zabeli, postojaće posebna odeljenja za organizovani kriminal, ratni zločin i terorizam. U odnosu na naše finansijske mogućnosti, zatvor će biti i više nego opremljen", kaže Obradović.

Osim u Padinskoj skeli, u planu je da se sagrade još tri zatvora - u Medveđi, Pančevu i Kragujevcu. Temelji prvog biće postavljeni u Medveđi, i to već na proleće ili leto, a čitava izgradnja finansiraće se iz budžeta.

"Vlada je donela odluku da sagradi zatvor u Medveđi", priča Obradović i dodaje da je raspisana ponuda za izgradnju projekta "ali smo uspeli i da dobijemo ponudu, u finansijskom smislu izuzetno povoljnu i kvalitetnu".

I dok radovi na izgradnji zatvora u Medveđi budu napredovali, ašovi će se zabosti u Pančevu i Kragujevcu. Novac za njihovu izgradnju obezbeđen je iz kredita banke Saveta Evrope. Očekuje se da njihova izgradnja traje dve godine. Sve što se bude radilo obavljaće ljudi iz Saveta Evrope.

"Zatvor u Pančevu, koji je u strogom centru grada, biće izmešten, a temelji novog biće postavljeni na mestu gde je sadašnja zatvorska ekonomija. Zgrada u kojoj je pančevački zatvor pod zaštitom je države i u našem je vlasništvu. Očekujemo da sa nadležnima sklopimo povoljan finansijski dogovor", kaže on i dodaje da će novi zatvor u Kragujevcu biti sagrađen na mestu gde se nalazi postojeći, jer je on već van grada.



Aksa neće preuzimati u Srbiji

Francuska osiguravajuća kompanija Aksa, vlasnik „Kredi agrikol lajf osiguranja“ u Srbiji, za sada nije zainteresovana za velika preuzimanja na srpskom tržištu.


Generalni direktor te kompanije u Srbiji Antonio Marćiteli kaže da razvojna strategija u Srbiji ne podrazumeva kupovine velikih osiguravajućih kompanija.

On je naveo da je Aksa u pravom trenutku ušla na tržište Srbije, koje je još interesantno strancima, ali koje će uskoro popuniti sve kapacitete te će pozicije uspeti da sačuvaju samo najsposobnije kompanije.

On je ocenio da postoji ogroman potencijal za razvoj osiguranja u Srbiji. "Verujemo da srpsko tržište u svim oblastima osiguranja pruža velike šanse, pogotovo za kompaniju poput naše", kazao je Marćiteli.

Ekonomski, socijalno i industrijski Srbija je na putu razvoja, naveo je, koji je čini interesantnom inostranim kompanijama.

Marćiteli je ocenio i da će uskoro početi koncentracije na na srpskom tržištu osiguranja pa će samo igrači, sposobni da "ubrizgaju" stručnost i kapital, uspeti da se pozicioniraju u novim tržišnim uslovima.

"Zato i verujem da će Aksa moći da napravi različitost na srpskom tržištu", kazao je Marćiteli i dodao da će se ta kompanija u Srbiji baviti i životnim i neživotnim osiguranjem, a planiramo da razvije i više kanala prodaje.



Konačno počinje razvoj Niša

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da 6. oktobar za Niš predstavlja početak industrijskog razvoja.

Dinkić je u sredu u Nišu potpisao ukupno osam ugovora sa domaćim i stranim kompanijama koje će dobiti podsticaj za nova radna mesta.

Na osnovu tih ugovora biće otvoreno 787 radnih mesta, a poslodavci će dobiti oko šest miliona evra podsticaja od Ministarstva ekonomije.

Ukupne investicije šest domaćih i dva strana investitora u nove pogone u Nišu, uključujući i Dajtek, biće 24,3 miliona evra. Na taj način biće otvoreno tri hiljade radnih mesta u devet novih fabrika.

Dinkić je ocenio da za Niš vlada veliko interesovanje investitora i da je potrebno da i vlada i lokalna samouprava učine sve za ekonomski razvoj grada. "Uskoro će problem Niša biti industrijsko zemljište gde bi smestili nove investitore. Mislim da Niš čeka novi početak", rekao je Dinkić.

On je kazao da je Niš sa trećeg mesta po razvoju pao na peto mesto na listi gradova Srbije, da je stopa nezaposlenosti veća od proseka u Srbiji, i da je zbog toga poseban predmet pažnje Vlade Srbije. Bolju razvojnu poziciju od Niša sada zauzimaju i Kragujevac i Pančevo, uz Beograd i Novi Sad.

Dinkić je naveo da je iz tih razloga za Niš izdvojeno više podsticajnih sredstava, i izrazio očekivanje da će za ulaganja u Nišu biti zainteresovani i drugi strani partneri, što će doprineti tazvoju čitavog juga Srbije.

Ministarstvo eknomije je tokom leta postiglo dogovor i sa južnokorejskom kompanijom Jura o otvaranju nove fabrike autodelova u Nišu, u kojoj će za zapošljavanje 1.500 radnika dobiti subvencije od 7.000 evra po zaposlenom. Ukupna vrednost te investicije u fabriku, čija izgradnja je započeta, iznosi 15 miliona evra, prema podacima Ministarstva ekonomije Srbije. Južnokorejanci su zainteresovani i za gradnju jedne zgrade u Nišu u kojoj bi stanovao njihov menadžment, napomenuo je Dinkić.

Ministarstvo ekonomije Srbije potpisalo je ugovor sa italijanskom kompanijom Dajtek o izgradnji fabrike za proizvodnju auto komponenti fluidne tehnologije u Nišu, u koju će biti uloženo 13,3 miliona evra.

Srbija će investitorima iz Italije dodeliti pomoć od oko četiri miliona evra, odnosno 10.000 evra po zaposlenom za otvaranje 400 radnih mesta u novoj fabrici, rečeno je nakon potpisivanja ugovora.

Direktor Dajteka Đulijano Zuko je kazao da podsticaji postoje u mnogim zemljama sveta ali da ta pomoć nema svrhu ako nije u planu opsteg društvenog razvitka.

"Mi nismo ovde da izmeštamo proizvodnju iz Italije već da pokušamo da odgovorimo izazovima pošto zona Balkana dobija sve više na značaju i postaje interesantno tržište. Tu smo da počnemo na vreme", rekao je Zuko.

Dajtek planira da izgradnju fabrike započne za nekoliko sedmica i da fabrika počen da radi sredinom 2011. godine. Ukupna vrednost investicija je 13,3 miliona evra.

Podsticajna sredstva za otvaranje novih radnih mesta osim Dajteka i dobile su i kompanije Bard, Euro dizajn, Haj Ararat, Harder Didžital, pekara MBN, Ming i Si Fud Srbija.

Devet fabrika, 3.000 novih radnih mesta, 40 miliona evra investicija

Od devet kompanija koje investiraju u Nišu, šest je domaćih. Kompanije dolaze iz raznih branši, od elektronske, industrije softvera, prehrambene industrije, pa do metalskog kompleksa.

„Ovih devet ugovora budi optimizam, i nadam se da je to samo početak, jer postoji interesovanje još nekih kompanija da svoju proizvodnju smeste baš ovde“, napomenuo je ministar Dinkić.

Osim južnokorejske Jure koja će u Nišu otvoriti 2.000 radnih mesta, na izgradnju potpuno novih fabrika ili proširenje proizvodnje u Nišu odlučile su se kompanije Dajtek, Bard, Euro dizajn, Haj Ararat, Harder Didžital, pekara MBN, Ming i Si Fud Srbija, koje će kao podsticaj po novom radnom mestu dobiti od četiri evra do deset hiljada evra.

U Juru, koja proizvodi kablove za auto industriju, biće uloženo 15 miliona evra, a biće otvoreno 1.500 radnih mesta.

Firma Bard, bavi se izgradnjom i opremanjem pogona za izradu dekorativnih aluminijumskih profila, i u nju je planirana investicija od 507 hiljada evra i otvaranje 50 novih radnih mesta.

U Euro dizajn, projekat razvoja tehnologija i servisa video procesiranjabiće uloženo 600 hiljada evra i otvoreno 19 novih radnih mesta.

Haj Ararat se bavi izgradnjom i opremanjem fabrike za proizvodnju konditorskih proizvoda, planirana je investicija od 1,25 miliona evra i 60 novih radnika.

Harder Didžital, čija je oblast kupovina ili rentiranje dela EI elektronika i proizvodnja mikrokanalnih ploča dobiće investiciju od 6,34 miliona evra i zaposliće 70 novih radnika.

Firma Ming, osposobljava postojeće proizvodne linije za velikoserijsku proizvodnju otkivaka za auto industriju, biće investirano 778 hiljada evra i uposleno još 63 radnika.

Pekara MBN, čija je delatnost adaptacija i opremanje poslovnog prostora za proizvodnju smrznutih i ostalih pekarskih proizvoda, dobiće investiciju od 850 hiljada evra, a broj novih radnih mesta biće 52.

Si Fud Srbija, bavi se izgradnjom i opremanjem pogona za preradu i konzerviranje ribe, u nju će biti investirano 600 hiljada i zaposleno 70 novih radnika.

U Dajtek čija je delatnost izgradnja fabrike za proizvodnju auto komponenti fluidne tehnologije, biće investirano 13,3 miliona evra, a zaposliće 403 radnika.



German ambassador hosts reception

German Ambassador to Serbia Wolfram Maas says his country favors a start of consideration of Serbia's candidate status bid.

He told B92 that the example of the two Germanys until 1990 "can serve as a model for Serbia and Kosovo" only in that they should cooperate on practical issues without recognizing one another.

But the diplomat pointed that that the difference is that "the same people lived in those two counties".

He also said it was good that the new Dutch parliament on Wednesday hear more about Serbia from EU and Hague Tribunal officials, and said the issue of the arrest of war crimes fugitives was important for Holland and "all of us".

A Dutch parliamentary committee was briefed by EU Enlargement Commissioner Stefan Fuele and Chief Hague Prosecutor Serge Brammertz, and Maas said he was optimistic that some explanations they gave could further contribute to the opening of the process that would lead to the situation where Serbia would move forward after the next meeting of EU foreign ministers.

Reception

Wolfram Maas said in Belgrade on Oct. 6 that Germany will support the completion of transition in Serbia and its path to Europe.

"We will be a good partner in the achieving of both goals," Maas said at a reception marking the 20th anniversary of Germany's reunification.

Maas expressed gratitude to all who had supported the unification of Germany. "I believe that, over the past 20 years, we have shown that the confidence invested in us was well invested, that we have shown that we are a good partner," he said.

"The fact that 20 years have passed does not mean that problems have been solved. We still have problems. East Germany is still in transition. This process is not finished. Building Europe is a process that will never be completely finished. This is a developing road," Maas said.

Serbian Prime Minister Mirko Cvetković said that the fall of the Berlin wall, after which Germany was united, was a great day for Germany, but also for Europe and the world.

On that day, confrontation and division into blocks ended, Cvetković said. "Foundations were created for one world, one life, in which the essence is not to be one against the other, but one with the other," Cvetkovi



Kumulativni gubici JP tri mlrd. €
Beograd -- Velika državna preduzeća u Srbiji su tokom 2009. zabeležila negativan neto finansijski rezultat u iznosu od 7,34 milijarde dinara.
To je u poređenju sa godinom pre manje za čak 74,3 odsto.

Ona koja su zaradila, zaradila su 11,5 milijardi dinara (skok od 38 odsto), ali su gubitaši napravili minus od 18,9 milijardi. Ono što je takođe važno, kumulirani gubici dostigli su 287,8 milijardi dinara ili skoro tri milijarde evra.

Najveći gubitaš tokom prošle godine, prema podacima iz izveštaja koji je objavila Agencija za privredne registre, bile su Železnice Srbije. Sedmo mesto na listi najvećih gubitnika u konkurenciji svih privrednih društava u Srbiji ovo preduzeće je zauzelo zahvaljujući minusu od 6,21 milijarde dinara.

Na listi 10 firmi sa najlošijim bilansom u 2009. je i TE Obilić koja radi u sklopu EPS-a, a koja je imala gubitak od 2,56 milijardi dinara, dok su Putevi Srbije poslovali sa gubitkom od 1,57 milijardi dinara.

„Da je država, kao garant po inokreditima u 2008. izvršila otplatu kredita u iznosu od 1,97 milijardi dinara i da su ova sredstva iskazana kao prihod od budžeta u 2008, a da je u 2009. ova otplata iznosila 2,96 milijardi dinara i da su ta sredstva iskazana ne kao prihod, nego kao obaveza prema budžetu, Putevi Srbije bi prošle godine imali dobit od oko 1,38 milijardi dinara“, kažu u pres službi ovog preduzeća.
Takvom rezultatu Puteva najviše je kumovalo smanjenje prihoda od putarina, ali i prihoda od donacija. U pres službi ističu da je smanjenje delimično kompenzovano povećanjem prihoda od akciza na promet naftnih derivata što opet nije bilo dovoljno da se nadomeste neki drugi gubici.

„Međutim, važno je i to da kod nas tokom te godine nije otpušten niko od zaposlenih na neodređeno, uprkos restriktivnim merama Vlade“, ističu u Putevima Srbije.

U Srbiji je prošle godine poslovalo 455 javnih preduzeća (ona koja su finansijski izveštaj predavala APR) u kojima je bilo zaposleno 116.104 radnika, što je 11 odsto ukupnog broja zaposlenih u privrednim društvima.

Broj javnih preduzeća u odnosu na godinu dana ranije smanjen je za 3,6 odsto, a broj zaposlenih u njima za 0,4 odsto. Najveći broj velikih državnih preduzeća radi u sektoru proizvodnje električne energije, gasa i vode (188 ili 41,3 odsto), komunalnim i uslužnim delatnostima (134 ili 29,5 odsto).

Nešto više od polovine čine mala javna preduzeća (235 ili 51,6 odsto). Najveći broj radnika zaposlen je u sektoru saobraćaja i skladištenja (40,9), i to naročito u velikim preduzećima koja su tokom 2009. zapošljavala više od 73 odsto radnika od ukupnog broja zaposlenih u javnim preduzećima.
Pa iako je sektor saobraćaja bio najažurniji prilikom zapošljavanja, preduzeća koja se nalaze u ovoj sferi beležila su najlošije poslovne rezultate.

Uz Železnice i Puteve, na listi od 50 najveći gubitnika prošle godine su i Jat ervejz sa gubitkom od 0,86 milijardi dinara i GSP Beograd koji je 2009. završio sa minusom od 1,46 milijardi dinara.

Na dnu liste sa gubitkom od 0,83 milijarde dinara su i Beogradske elektrane. Međutim, u Elektranama kažu da je uprkos tome što je zabeležen gubitak u 2009. godini, u odnosu na 2008. ovo preduzeće ipak pozitivno poslovalo i zabeležilo dobit od 1,9 milijardi dinara.

Generalni direktor Beogradskih elektrana Zoran Predić ranije je predstavljajuć i rezultate ovog preduzeća za prošlu godinu istakao da su postignuti „impozantni rezultati“ jer se sve dešavalo u periodu ekonomske krize tokom kog država nije subvencionisala energente koji su poskupeli za oko 30 odsto.

Do smanjenja gubitka u odnosu na 2008. došlo je, napominju u ovom preduzeću, zahvaljujući internim uštedama na održavanju vozila, potrošnji vode, službenim automobilima, telefonima, sitnom alatu. Ono na šta u Elektranama ne mogu da utiču u stvari čini veći deo njihovih troškova poslovanja, a to je da se više od 65 odsto troškova odnosi upravo na energente.

„To je nešto na šta mi ne možemo da utičemo“, napominju u informativnoj službi Beogardskih elektrana.

Tokom 2009. ipak je ušteđeno, napominju u ovom preduzeću, i na energentima, potrošeno je oko šest odsto manje nego u 2008, što je sačuvalo oko šest miliona evra.

Međutim, uprkos tome što je 2009. bila izuzetno teška za poslovanje veliki deo velikih državnih preduzeća je godinu završio u plusu. Među deset najuspešnijih privrednih društava prošle godine na prvom mestu je Telekom sa ostvarenom zaradom od 15,5 milijardi dinara, dok je odmah iz Apatinske pivare na trećem mestu PTT Srbija sa 3,84 milijarde dinara.

Dobitak veći od milijarde dinara zabeležio je i Aerodrom Nikola Tesla (1,7), dok su godinu sa pozitivnim rezultatom (manjim od milijarde dinara) završili Srbijagas, Gradska čistoća, Beograd put, Elektromreža Srbije i Parking servis.


Agrobanka i u Republici Srpskoj
Beograd -- Skupština akcionara Agrobanke donela je na današnjoj vanrednoj sednici odluku o osnivanju Agrobanke u Banja Luci, saopštila je ta banka.
Osnivači Agrobanke u Republici Srpskoj će biti Agrobanka Beograd sa udelom od 80 odsto akcija i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, koja će biti vlasnik 20 odsto akcija.

Osnivački kapital nove banke je 10 miliona evra, od čega će Agrobanka obezbediti osam miliona. Investiciono-razvojna banka Republike Srpske je u vlasništvu Republike Srpske.

Agrobanka A.D. Banja Luka radiće na tržištu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine kao komercijalna banka koja će obavljati sve vrste bankarskih poslova i biće otvorena za rad sa privredom i grđjanima, ali će poseban akcenat staviti na kreditiranje poljoprivredne delatnosti.

Govoreći članovima Skupštine o osnivanju banke u Banja Luci predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić je istakao da “Agrobanka u narednom periodu planira da ostvari zapaženu prisutnost na tržištu Republike Srpske, kao i čitave Bosne i Hercegovine”.

Agrobanka izražava zadovoljstvo zbog činjenice da će joj Vlada Republike Srpske biti partner u novoj banci koja se osniva u Banja Luci, navedeno je u saopštenju.

Osnivanje Agrobanke u Banja Luci deo je “dugoročnog plana razvoja Agrobanke Beograd za period 2008. - 2012. godine” na osnovu koga se banka "usmerava na one poslove, na one regione i na ciljne grupe gde se procenjuje da se može rentabilno poslovati”.

U okviru ove strategije razvoj poslovne mreže, u zemlji i inostranstvu, zauzima jedno od centralnih mesta u strateškom opredeljenju Agrobanke.

Čelnici Agrobanke, kako se navodi na sajtu brokersko-dilerskog društva Sinteza Invest, očekuju veoma brzu ekspanziju novoformirane bankarske ustanove i povraćaj uloženih sredstava za manje od četiri godine.


Dinkić: Investitori stižu u 2011.
Beograd -- Iako su investicije u prvoj polovini 2010. manje od pola milijarde evra, vicepremijer Mlađan Dinkić kaže da je realno da ulaganja u 2011. budu osam puta veća.
Dinkić je izjavio da je iznos od četiri milijarde evra investicija u sledećoj godini ostvarljiv, imajući u vidu zainteresovanost za ulaganja u Srbiju.

On je naveo da Srbija postaje sve atraktivnija destinacija za ulaganja u centralnoj Evropi i da sve više kompanija, zbog smanjenja troškova, dolazi u Srbiju i gradi nove fabrike.

Konsultant za strana ulaganja izajvio je ranije ove nedelje da ukupne investicije u prvih šest meseci ove godine iznose 480 miliona evra, što je katastrofalan rezultat id a to ukazuje da ulaganja u oovoj godini neće premašiti milijardu evra.

Uz ocenu da Srbija polako izlazi iz krize, Dinkić je rekao da očekuje da do kraja godine rast bruto domaćeg proizvoda bude oko dva odsto, što je bolje od većine zemalja u okruženju ali, prema njegovim rečima, to nije dovoljno i treba još raditi na tome.

"Izvoz srpske privrede za osam meseci ove godine je 21 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, a rast industrijske proizvodnje pet odsto i to su podaci koji ohrabruju, ali smo još daleko od toga da smo izašli iz krize", rekao je Dinkić na otvaraju poslovnog skupa "Upoznajte kupca".
U Srbiji je, prema rečima Dinkića, visoka nezaposlenost, ali se taj trenutno najveći problem rešava, što se vidi iz podatka da je u septembru bio najmanji broj nezaposlenih u poslednjih godinu i po.

Cilj poslovnog skupa "Upoznajte kupca" je da se mala i srednja preduzeća povežu sa multinacionalnim kompanijama koje u posluju u Srbiji i najveći su izvoznici sa udelom od 50 odsto u ukupnom srpskom izvozu.

"Mala i srednja preduzeća zapošljavaju milion ljudi, zbog čega je važno da budu u lancu dobavljača, kako bi se njihov rad vrednovao u svetu preko multinacionalnih kompanija", rekao je Dinkić.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer (Vincent Degert) je istakao da je namera organizatora skupa "Upoznajte kupca" da se kompanije u Srbiji povežu i pripreme za tržište Evropske unije.

"EU je u poslednjih 10 godina Srbiji obebedila bespovratnu pomoć od 10 milijardi evra i kredite od pet milijardi evra, u cilju da zemlja što pre udje u EU, a ne da čeka još deset godina", rekao je Dežer.


Rast izvoza u Tursku čak 110 odsto
Beograd -- Vrednost robne razmene Srbije i Turske je u prvih osam meseci 2010. dostigla 251 milion dolara i povećana je za oko 110 procenata u odnosu na prošlu godinu.
Tokom 2010. je došlo do značajnijeg rasta srpskog izvoza u Tursku, koji je vredeo 51 milion dolara, dok je uvoz iz Turske u istom periodu vredeo oko 200 miliona.

Saradnik Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja zadužen za bilateralne odnose s Turskom Srđan Stević je istakao da su turske kompanije do sada malo investirale u srpsku privredu.

Od srpskih investicija u Turskoj, Stević je napomenuo da je kompanija Bomeks uložila 10 miliona dolara u proizvodnju vatrostalnih opeka.

Stević je izrazio očekivanje da će po potpisivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini s Turskom, koji je stupio na snagu 1. septembra, bilateralna ekonomska saradnja biti značajno povećana.

"To se odnosi na više oblike saradnje. Pored investicionih ulaganja, tu su i zajednički proizvodni kapaciteti i saradnja malih i srednjih preduzeća, kao i zajedničko nastupanje na trećim tržištima", naveo je Stević.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta