Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sloboda povećala izvoz za 75 odsto

Najveća čačanska kompanija Sloboda je izvezla tokom ove godine proizvoda za 18 miliona dolara, što je povećanje za čak 75 odsto u odnosu na isti period lane.

Generalni direktor Slobode Zoran Stefanović kaže da trenutno vrednost ugovorenih poslova dostiže 36,5 miliona dolara.

Za potpisane ugovore u vrednosti od 27 miliona dolara realizacija se očekuje do kraja godine.

„Sve to postignuto je konkurentnošću cena, kvalitetom izrade i postovanjem ugovorenih rokova isporuke. Od kupaca do sada nije primljena ni jedna reklamacija“, naglasio je on.

U proteklih pet godina, zahvaljujući socijalnom programu, kompaniju su napustila 863 radnika. Zbog povećanog obima posla, sa velikim izgledima na potpisivanje novih ugovora za isporuku gotovih proizvoda i izradu pozicija za kooperaciju u oblasti kovanja, livenja i drugih delatnosti, sada se zaposljavaju novi radnici, čime se poboljšava i starosna struktura zaposlenih.

Sloboda, po ugovorima na određeno i neodređeno vreme, zapošljava 1.423 radnika i još 397 osoba angažovanih preko omladinske zadruge. Prosečno isplaćena neto zarade za prvih sedam meseci ove godine dostigla je 33.926 dinara.

Sve to je još daleko od najboljih vremena, kada je u fabrici radilo više od 6.000 ljudi, ali je značajan pokazatelj oporavka i razvoja posle NATO bombardovanja, kada je uništeno oko 80 odsto proizvodnih kapaciteta.

Proces privatizacije civilnog dela preduzeća, "Sloboda aparati", je u završnoj fazi i odluke o konačnoj sudbini te fabrike trebalo bi da budu donete pre kraja godine.

Po okončanju čitavog postupka biće poznato da li će kompanija Sloboda, kao jedno od šest vojnih preduzeća proglašenih za privredna društva od posebnog značaja za odbranu zemlje, nastaviti i proizvodnju kućnih aparata, ili će tu delatnost prepustiti nekom drugom.

U toku je realizacija programa doopremanja i osposobljavanja proizvodnih kapaciteta, prema kome, u prvoj fazi, u građevinske objekte i modernu opremu treba da se investira oko 705 miliona dinara.

Svrha ovih ulaganja je da se optimalno prošire kapaciteti, poveća obim proizvodnje, postigne maksimalna ušteda u potrošnji energenata, poboljšaju zaštita životne sredine i bezbednost na radu.



Dragin: Rast agrara iznad dva odsto
Rast poljoprivredne proizvodnje u Srbiji u ovoj godini biće veći nego u 2009. kada je iznosio dva odsto, kaže ministar poljoprivrede Srbije Saša Dragin.
 
On je kazao da je u prošloj godini Srbija zabeležila rekordan izvoz poljoprivrednih proizvoda od dve milijarde dolara i imala suficit od 650 miliona dolara.

Ministarstvo će nastaviti da radi na unapređivanju zakonodavstva i otvaranju tržišta, kako bi poljoprivredna proizvodnja Srbije bila konkurentnija i ličila više na proizvodnju u zapadnoevropskim državama.

Dragin je ocenio da je udruživanje poljoprivrednih proizvođača u kooperative najbolji način da se izbegne da bilo ko u lancu od proizvođača do kupaca uzima ekstra profit dok drugi trpe.

On je naglasio da je jedan od zadataka agrarne politike u budućem periodu i omogućavanje građanima Srbije da "nikada ne budu taoci velikih monopolističkih sistema kada uđu u prodavnicu i budu kupovali hranu", ukazujući na značaj udruživanja poljoprivrednika.

Kao primer takvog uređenja tržišta Dragin je naveo Italiju, organizatora radionice, gde je 78 odsto proizvođača voća udruženo u kooperative i da je industrija mleka u vlasništvu udruženih farmera.

Šef operacija u Delegaciji EU u Srbiji Ferenc Simon kazao je da je Srbija u prošloj godni izvezla na tržište EU prehrambene poljoprivredne proizvode u vrednosti od 640 miliona evra i ostvarila suficit od 240 miliona evra.

Kako je istakao, poljoprivreda je bila jedini sektor u kojem je Srbija zabeležila suficit u robnoj razmeni sa EU, a najveća vrednost zabeležena je u izvozu voća, u iznosu od 180 miliona evra.

Simon je naveo i da postoji potreba za većim izvozom vina i mesa iz Srbije dodajući da trenutno dozvole za izvoz prerađevina od mesa ima šest preduzeća iz Srbije, a jedna firma ima dozvolu za izvoz ribe.


Fijat ulaže 600 mil. evra u 2011.
Fijat će u sledećoj godini u zajedničko preduzeće „Fijat automobili Srbija“ uložiti više od 600 miliona evra, kaže Aleksandar Ljubić iz Ministarstva ekonomije.
 
Ova sredstva biće utrošena za kupovinu najnovije opreme kako bi već krajem 2011. godine mogla da startuje probna proizvodnja dva potpuno nova modela.

On podseća da su u pitanju dva modela monovolumena B klase - „fijat idea“ i „lanča muza“, sa pet i sedam sedišta. Masovna proizvodnja novih modela, kaže Ljubić, trebalo bi da startuje početkom 2012. godine.

U prvoj fazi predviđena je proizvodnja oko 200.000 vozila godišnje, dok bi u drugoj fazi iz pogona kragujevačke fabrike godišnje izlazilo 300.000 automobila, odnosno oko 60 automobila na sat.

Fijat nema povlašćen položaj u Srbiji
Optužbe članova Asocijacije uvoznika automobila kako država Fijatu daje povlašćeni položaj, kaže Aleksandar Ljubić, nisu tačne, jer ova kompanija ne proizvodi samo „punto“, nego i desetine drugih modela koji se ne proizvode u Srbiji. "Njihovi uvoznici jednako za njih plaćaju carine i bore se na tržištu sa ostalim proizvođačima. Osim toga, vozila koja se proizvedu u Kragujevcu nisu namenjena isključivo srpskom tržištu. Primera radi, samo od početka ovog meseca u Srbiji je proizvedeno 1.300 'punta', od čega je 700 vozila otišlo za izvoz, a 600 je ostalo za srpsko tržište", kaže Ljubić.



"Od toga je 95 odsto vozila, koja će nositi oznaku 'made in Serbia', namenjeno za izvoz na tržište EU. Da li će paralelno sa ovim modelima u Kragujevcu biti nastavljena proizvodnja 'punta' ostaje da se vidi, budući da dalja proizvodnja ovog modela zavisi od zahteva tržišta", kaže Ljubić.

Do početka proizvodnje novih modela, međutim, ostalo je još mnogo posla. Prva faza na kojoj se već radi, i koja treba da bude završena do februara sledeće godine, odnosi se na revitalizaciju postojeće fabrike u smislu građevinskih radova, odnosno pripreme za unos novih tehničko-tehnoloških sistema, kao i na dovođenje fabrike do energetske efikasnosti kakvu propisuju postojeći svetski standardi.

"Ekološka postrojenja su završena, tako da će ova fabrika biti potpuno ekološki čista. I ne samo to. Italijani su u ovom delu otišli korak dalje, u smislu da će tehnička voda koja bude izlazila iz fabrike, biti ponovo vraćana u proizvodnju, na reciklažu. Instalacija opreme koja je već naručena iz zemalja celog sveta, od Japana, preko Amerike i Evrope, počinje sledeće godine", kaže Ljubić.

Paralelno sa tim, radnici prolaze kroz razne obuke, i radi se na sklapanju ugovora sa proizvođačima delova. Vlada Srbije već je zaključila memorandum sa kompanijom „Manjeti Mareli“ (najveći proizvođač delova za Fijat) o izgradnji njihove fabrike u Kragujevcu.

"A u toku su i pregovori sa mnogim drugim komponentašima koji žele da dođu u Srbiju i otvore svoje fabrike za proizvodnju komponenata za Fijat. Praktično svake nedelje javlja nam se neko novi. Fabrike koje se bave proizvodnjom velikih delova biće pravljene na Kormanskom polju i tu je tender u toku, dok će one koje prave manje komponente biti građene u drugim delovima Srbije", objašnjava Ljubić.

Ukupna investicija Fijata u zajedničko preduzeće iznosiće oko milijardu evra. Od izvoza novih modela koji će se proizvoditi u kragujevačkoj fabrici godišnje se očekuje od 1,3 milijarde evra, što je skoro šestina od ukupnog izvoza Srbije.

"Za sada nema najava drugih proizvođača automobila da bi okrenuli proizvodnju u Srbiju, ali očekujemo njihovo eventualno interesovanje nakon završetka Fijatove fabrike i pozicioniranja komponentistike u Srbiji. Na taj način Srbija se vraća na kartu Evrope kao ozbiljan igrač u automobilskoj industriji", kaže Ljubić.


Niš: Jurina fabrika pre roka

Nova fabrika „Jure“ u radnoj zoni Donje Međurovo kod Niša, u kojoj će se proizvoditi elektroinstalacije za autoindustriju, biće završena pre roka.

Posao je, kako je najavljivano, trebalo da bude okončan idućeg leta, ali vrpca će, po svoj prilici, biti presečena već u martu.

Ta južnokorejska kompanija dobila je građevinsku dozvolu za izgradnju pogona, gde su već nikli prvi noseći stubovi buduće fabrike.

Predsednik „Jure“ Lukas Nam rekao je da je izuzetno zadovoljan dinamikom izvođenja radova i da će prvi radnici pohađati obuku u Rači već krajem naredne zime. U novom pogonu trebalo bi da bude zaposleno između 1.500 i 1.800 radnika, a prva grupa od 150 kandidata biće poslata na obuku u Rači u februaru.

Ta grupa praktično će biti upravljački kadar fabrike u Nišu, a za ove pozicije mogu da konkurišu osobe sa visokom školskom spremom. Gradonačelnik Niša Miloš Simonović kaže da radove, vredne 8,5 miliona evra, izvode niške firme.

Jura puni budžet

Procenjuje se da će budžet Niša naredne decenije od „Jure“ biti puniji za 2,86 miliona evra na ime poreza za zarade, prenosa apsolutnih prava, imovinu i naknade za korišćenje građevinskog zemljišta. Javna i komunalna preduzeća u Nišu bi u istom periodu od ove dve inostrane kompanije prihodovala oko 1,4 miliona evra.

“Grad Niš je u završnim pregovorima sa sestrom firmom kompanije Jura oko izgradnje njenog pogona na parceli koja se nalazi do one na kojoj se gradi korejska fabrika. Nova fabrika, koja se takođe bavi proizvodnjom delova za autoindustriju, uposliće oko 300 ljudi”, ističe Simonović.

A u radnoj zoni Donje Međurovo u četvrtak je potpisan ugovor za izgradnju fabrike - za proizvodnju maziva za autoindustriju. Italijanska kompanija „Dajtek“ i grad Niš grade novi pogon, vredan 12 miliona evra i zaposliće oko 400 radnika.

Prema elaboratu o opravdanosti davanja u zakup zemljišta bez nadoknade, Niš bi u narednih deset godina trebalo „debelo“ da profitira. Prihodi grada u narednih 10 godina od ove dve investicije procenjuju se na više od 70 miliona evra, dok je vrednost komunalnog opremanja i davanja u zakup zemljišta na poklon bez naknada stranim kompanijama oko 2,5 miliona evra.

Upošljavanjem 1.500 ljudi u fabrici „Jura“ ostvario bi se prihod od najmanje četiri miliona evra godišnje, koji će biti u najvećoj meri potrošen u Nišu.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta