Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od „Belena“ 800.000 megavat-sati godišnje
Srbija bi mogla da dobije i do 800.000 megavat-sati električne energije godišnje ulaganjem od pet odsto u gradnju nuklearke “Belene” u Bugarskoj. Komšije zasad nude samo jedan-dva odsto učešća, što znači i manje struje, međutim, naši zvaničnici zalažu se za veći procenat. Ponuda je stigla pre tri dana, a odgovor Bugarska traži do subote.
 
Našu zemlju u narednim godinama očekuje sve veći deficit u snabdevanju kupaca pa je svaki kilovat-sat važan. Nuklearka “Belene” trebalo bi da ima dva reaktora snage po 1.000 megavata koji mogu da proizvedu i do 16 milijardi kilovat-sati godišnje. Učešće od pet odsto donelo bi oko 800 miliona kilovat-sati, što je trenutno oko 2,2 odsto domaće proizvodnje i 2,4 odsto potrošnje, u oba slučaja bez Kosova i Metohije. Iznosi se menjaju ako je reč o ulaganju jedan-dva procenta jer je onda, prema mišljenju stručnjaka, reč o količini struje koja je zanemarljiva i može je obezbediti Elektroprivreda Srbije samo malo boljim radom svojih elektrana. Zato je bitno da nadležni uspeju da obezbede veće učešće Srbije u gradnji nuklearke na Dunavu.

Da li će se to i desiti prilično je neizvesno. U Ministarstvu energetike nisu želeli da komentarišu kakvi su sledeći potezi naše države, ali ni u Predsedništvu Srbije. Ponuda bugarske strane, što je bilo malo iznenađenje, nije stigla u Vladu već kod predsednika Srbije Borisa Tadića. Glavni deo posla oko odgovora na ponudu Bugarske, kako nezvanično saznajemo, vodi predsednik Srbije. Ali na postavljena pitanja juče nije bilo moguće dobiti odgovor od predsednika Tadića. Jedan od razloga mogla bi da bude i prilično nejasna ponuda.
- Naša zemlja je u načelu je zainteresovana za projekat u susednoj zemlji, ali odgovor na zvaničan predlog bugarske strane zavisiće od više detalja, kao što je povećanje učešća u investiciji sa ponuđenih jedan-dva odsto na pet, preciziranje vrednosti gradnje i količine električne energije koja će pripasti Srbiji. Ne treba spominjati da nam je važno da aranžman sa Bugarima podrazumeva obuku naših kadrova jer smo uvođenjem moratorijuma na gradnju nuklearki krajem devedesetih prestali da školujemo stručnjake za ovu oblast. Bugarski čelnici su u više navrata menjali svoju ponudu. Dobro je što u ovoj situaciji izgleda mi njima više trebamo nego oni nama. Srbija ima i rezervne varijante, a Bugarska mora da od “Belena” napravi regionalni projekat, tako delom treba i tumačiti ponudu nama i Hrvatima - kaže sagovornik “Blica” iz Vlade Srbije.
Neozbiljna ponuda
Slobodan Petrović, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS, kaže da je ponuđeni procenat od 1 do 2 “neozbiljan”.
- Mislim da se nije konkretno pričalo o procentima već je samo našim vlastima rečeno da li hoće ili neće da učestvuju u gradnji nuklearke. Nije mi jasno šta više Bugari tu treba da nam pojasne jer je reč o projektu koji je prilično izvestan i sa već određenim detaljima - snagom reaktora, cenom... Treba reći da postoji potreba za učešćem u ovakvom projektu jer će nam nedostajati električne energije, a traženje novca je druga priča - ističe Petrović.


Dinkić:Stvoriti zajedničko investiciono tržiste

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mladjan Dinkić izjavio je danas da je stvaranje zajedničkog investicionog tržišta najvažniji zadatak zemalja - članica CEFTA.
Dinkić je rekao, na otvaranju CEFTA nedelje u hotelu "Kontinental", da je loš imidž zemalja regiona jedna od glavnih prepreka za dolazak investitiora i da sve zemlje treba da ulože napore da unapredjivanjem medjusobne saradnje i standardizacijom propisa stvore predvidivo ekonomsko tržište.
On je naglasio da Srbija u periodu januar-septembar ove godine u razmeni sa zemljama CEFTA imala suficit od od milijardu evra i do kraja godine očekuje se da taj višak dostigne 1,3 milijardi evra.
U našoj trgovini sa zemljama regiona problem predstavlja to što se na tržište plasiraju proizvodi niskog stepena obrade, poljoprivredni proizvodi i sirovine, ukazao je Dinkić koji obavlja i funkciju potpredsednika u Vladi Srbije.
Jedino kroz proizvodnju proizvoda visoke vrednosti i dolazak multinacionalnih kompanija moguće je ostvariti da Srbija 2014. ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni, ne samo sa regionom, već i svetom, smatra ministar ekonomije.
Dinkić je podsetio učesnike skupa da Srbija planira da te proizvode više faze obrade proizvede u automobilskoj industriji, informacionim tehnologijama i elektronici.
CEFTA sporazum je aranžman o slobodnoj trgovini izmedju Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Moldavije i UNMIK-a, u ime Kosova i Metohije.



EPS: Ne vodimo nikakve pregovore sa HEP-om

Elektroprivreda Srbije (EPS) ne vodi bilo kakve pregovore sa Hrvatskom elektroprivredom (HEP) o regulisanju državnih dugova, rečeno je danas Tanjugu u EPS-u.
Reagujući na pisanje zagrebačkog "Večernjeg lista" da HEP nije učinio ništa kako bi od EPS-a, tužbom ili nagodbom, naplatila pola milijarde evra duga proizašlog sedamdesetih godina iz gradnje Termoelektrane Obrenovac i rudnika Tamnava, u EPS- u kažu da to spada u sukcesijska pitanja koja postoje među državama nastalim na području bivše Jugoslavije i da time treba da se bave državni organi.
Prema pisanju zagrebačkog lista, radi se o novcu koji je Elektroprivreda, tada Socijalističke Republike Hrvatske potkraj 1970-ih uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI i rudnika Tamnava, na koji njen slednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren.
HEP je, kako se navodi, počevši od 1999. godine, pokretao inicijativu za pregovore u cilju omogućavanja korištenja ugovornih prava.
"Osim inicijalnih kontakata, EPS do sada nije prihvatio HEP-ove inicijative za početak rada na dogovaranju uslova nastavka primene ugovora", piše hrvatski list i navodi da je poslednji sastanak timova održan u septembru ove godine.



Memorandum privrednih komora Vojvodine i Portugala

U Novom Sadu danas je potpisan Memorandum o razumevanju Privredne komore Vojvodine i Trgovinske komore Portugala, čiji je cilj poboljšanje privrednih veza Portugalije i Srbije, odnosno Vojvodine.
Dokument su u Kongresnom centru Novosadskog sajma potpisali predsednik Privredne komore Vojvodine Nikola Stojšić i predsednik Trgovinske komore Portugala - zapadni Balkan Rolando Borgeš Martins, a svečanom činu prisustvovali su portugalski ambasador u Srbiji Luis de Almeida Sampajo, predsednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić i gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić.
Pajtić je posle potpisivanja Memoranduma podsetio da će Portugal biti država partner na narednom međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
"Strani investitori su do sada u Vojvodinu uložili 5,7 milijardi evra i otvorili više od 70.000 radnih mesta ali, nažalost, među njima ima malo Portugalaca. Očekujem zato da će pomenuta sajamska priredba dati podstrek za bolje međusobno upoznavanje i tešnju privrednu saradnju", rekao je Pajtić.
Posle potpisivanja dokumenta održan je seminar na kojem su predstavljena dostignuća Portugala na Pirinejskom poluostrvu u oblasti zaštite životne sredine, održivog urbanog razvoja i obnovljivih izvora eneregije.



Ministri jure ulagače širom planete

Srpski zvaničnici su se rastrčali po svetu. “Na meti” su investitori i bankari od kojih se očekuje da u svojim poslovnim planovima nađu mesta i za Srbiju.
Na konferenciji “Od Jadrana do Dunava” u utorak je u Rimu ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić predstavio projekte izgradnje Koridora 11 i obnove barske pruge.
"Ovaj projekat od danas je prioritetni zadatak četiri države: Italije, Crne Gore, Srbije i Rumunije", rekao je Mrkonjić.
Ministar se sastao i sa američkim državnim sekretarom za saobraćaj Ronom Kenikom sa kojim je razgovarao o ulasku kompanije “Behtel” u Srbiju, koja je zainteresovana za izgradnju Koridora 11 i drugih saobraćajnica.
U utorak je u Minhen, na Sajam elektronike, otputovala i privredno-politička delegacija od čak 115 članova, na čelu sa gradonačelnikom Jagodine Draganom Markovićem Palmom. "Nemačkim privrednicima ponudićemo da ulažu u industrijsku zonu u Jagodini koja je opremljena kompletnom infrastrukturom", kazao je Marković.
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić u Dizeldorfu se sastao sa japanskim investitorima. On je predstavnicima 30 najznačajnijih japanskih kompanija predstavio pogodnosti ulaganja u Srbiji. Početkom godine, najavio je Dinkić, japanski investitori posetiće našu zemlju.
Ekonomisti, međutim, veruju da bi bilo efikasnije da Vlada Srbije konačno popravi opšte uslove poslovanja u zemlji.
"Zameram Vladi što pokušava da napravi pojedinačne poslove, jer u demokratskom sistemu to nije njen zadatak. Ona treba da se angažuje i ovde popravi parametre, koji su loši. Tako bismo bili privlačni investitorima. To što idu tamo navodi na zaključak, da će možda proizaći neka korupcija. Zašto naše i strane privrede ne bi međusobno sklapale posao, a ne naša Vlada", kaže Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja.



Država plaća posle četiri meseca
Koliko još država duguje putarima, dobavljačima, firmama za obavljene poslove niko precizno ne zna.

U Srbiji najveći poslodavac, najznačajniji poručilac radova, opreme i usluga, ali i najveći dužnik jeste država Srbija. A ko reši da uđe u posao s državom, trebalo bi da zna da će na naplatu da čeka najmanje četiri meseca.

Samo za komunalne usluge, to se zna, ukupna dugovanja su oko 20 miliona evra.

Državni trezor bi bila tačka u kojoj bi se morale ukrstiti sve finansijske obaveze svakog, pa i najmanjeg državnog tela, ali doći do zbirnih podataka praktično je nemoguće, trajalo bi mnogo dugo i bila bi neophodna pomoć poverenika za informacije od javnog značaja.

U celoj priči o dugu države najgore prolaze mala i srednja preduzeća. Prema podacima Unije poslodavaca Srbije, trenutna dugovanja naše države, odnosno lokalnih samouprava i oko 590 javnih preduzeća prema privatnom sektoru iznose oko 30 milijardi dinara, odnosno skoro 300 miliona evra. "U Nemačkoj je prosečno kašnjenje naplate 18 dana, u Danskoj 17, a u Sloveniji 39 dana. Kada je reč o zemljama u okruženju, dobar primer je Hrvatska, u kojoj su svi okviri plaćanja zakonski ograničeni na 45 dana, s tim što se tamo u proseku čeka samo 34 dana. Kod nas ne postoji nikakvo zakonsko ograničenje”, kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije.

Priča o dugovima države je eskalirala kada su se oglasile “Beogradske elektrane” i saopštile da je dug Vlade za grejanje 60 miliona dinara, uz konstataciju da “rukovodstvo ‘Elektrana’ neće imati problem da isključi najveće dužnike, bez obzira na to ko su oni”.
U EPS-u su potvrdili da “Vlada, Skupština i druge institucije države smeštene na teritoriji grada Beograda duguju za struju 86 miliona dinara”. Nerado govore o tome, uostalom njima duguje vlasnik, što je ipak nezakonito, ali su nam rekli da su uredno i redovno slali opomene.
Predsednik Boris Tadić je objasnio da je razlog neplaćanja taj što “država nema novca i zato ne plaća svoje komunalije”, ali je i rekao da je dug Predsedništva izmiren. Građani koji uglavnom takođe nemaju para ne smeju baš sebi da dozvole takav luksuz, jer će na kraju sudskom odlukom biti dovedeni u situaciju prinudne naplate.

“Država je faktički van zakona i efekat toga je da bilo koji privrednik ili fizičko lice imaju pravo da čine isto, da ne plaćaju”, primećuje ekonomista Saša Đogović, napominjući da ne živimo u pravnoj državi, “inače se ne bi sadašnja administracija tako ponašala, a teško je setiti se da je neko tužio državu i da je dobio proces i naplatio dug”.

Da ova priča o dugovima nije baš, što bi se reklo, od juče, potvrđuje i primer francuske građevinske firme “Vinči”, koja se povukla iz Srbije zbog toga što, kako je pisao “Fajnenšel tajms”, srpska vlada nije platila dug od milijardu evra.

“Ovo sa neplaćanjem komunalnih troškova je šlag na tortu i samo ogoljeno pokazuje koliko Vlada ne poštuje obaveze i propise. Zamislite inostranu kompaniju koja bi da dođe u Srbiju, a da zna kako postoji mogućnost da Vlada ili druge državne institucije mogu da joj ne plate usluge ili robu. Zašto bi uopšte dolazio neko u takvu zemlju”, pita se Aleksandar Denda, direktor kuće “Balkan investment”.

Kako dakle sada stvari stoje, kada neka privatna firma u Srbiji ugovori posao sa državom, s nekim od ministarstava, neka se u startu pripremi da novac neće dobiti najmanje četiri meseca. Istovremeno, privatni preduzetnik nikako ne sme da zaboravi da tokom ta četiri meseca istoj toj državi mora redovno da uplaćuje razne poreze i doprinose.

Bez odgovora iz 18 ministarstava

“Blic” je svakom ministarstvu uputio pismenim putem pitanje koliko i kome duguju, a odgovori su stigli iz samo šest ministarstava. Evo šta su napisali oni koji su odgovorili:

- Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja nema pojedinačnih obaveza većih od milion dinara

- Ministarstvo za Kosovo i Metohiju kao direktni budžetski korisnik redovno izmiruje svoja dugovanja prema dobavljačima, tako da nema dugovanja niti po pitanju roba niti za usluge

- Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ažurno ispunjava sve svoje obaveze

- Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj ukupno duguje novca za robu i usluge sledećim privrednim subjektima: Društvu sa O.O. za saobraćajno-agencijske poslove „Nemesis“ 450.000 dinara, Udruženju naučnih i stručnih prevodilaca Srbije 95.000 dinara i „Jugopetrolu“ 100.000 dinara

- Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja nema dugovanja prema firmama i privredi


Serbia has some success, more work to be done

Head of the European Union (EU) Delegation to Serbia Vincent Degert stated on Tuesday that the European Commission (EC) has noticed Serbia's success.

This is especially true when it comes regional cooperation, said he, but also noted that the country still needs to do a lot of work on its EU path.

The EU has noticed the success Serbia achieved in regional cooperation, which is of essential importance, Degert said in an interview for B92, commenting on the EC report on progress of the countries in the region on their EU path.

Among positive assessments included in the EC report, Degert especially pointed out regional cooperation and reconciliation, as the categories that bear greatest importance to the EU.

Serbia has made a number of positive moves, starting from the ones which have a symbolic value, such as the adoption of the Srebrenica Declaration and the visit of the Serbian President Boris Tadić to Vukovar.

He also mentioned UN General Assembly resolution on Kosovo and steps such as the efforts invested in the search for missing persons, state border demarcation and other matters.

Degert expressed belief that the objections which the EC stated in the report on Serbia's progress should be viewed more as a challenge than as criticism.

Challenges are very important and they need to be faced, since next year the EC will state its opinion on Serbia's readiness for becoming EU candidate, Degert pointed out.

Degert assessed that the greatest challenges for the country lie in the domains of judicial reform and fight against corruption.



Budget revision agreement with IMF

The government and the IMF have agreed on a revision of Serbia's current budget, says Finance Minister Diana Dragutinović.

However, the issues of pensions and the state budget for 2011 remain open, she said in Belgrade on Tuesday.

The 2010 budget revision will be sent to parliament within the next to two three days for MPs to approve, Dragutinović explained.

As for the next budget, the minister expects it to be harmonized by December 15 at the latest.

This revision will see the government seek a further RSD 12.8bn in budget deficit.

As for the pension insurance legislation, Dragutinović said that the draft has been changed when it comes to pensioners with lowest incomes, but that there was no agreement regarding the ratio between average salaries and average pensions.

In the meantime, the growing budget deficit will be tackled with loans taken out from commercial banks. MPs will be asked to allow the state to borrow up to EUR 300mn in this way, but opposition parties accuse the government of leading the country toward economic abyss.



State borrows from commercial banks
Finance Minister Diana Dragutinović says Serbia is borrowing money from ten commercial banks in order to finance the budget deficit.

The state will take out loans worth EUR 250mn.

Explaining the legal acts on Serbia's borrowing from commercial banks, Dragutinović said that the Law on 2010 Budget envisages deficit as well as the mode of its financing and borrowing.

According to Dragutinović, the period of debt service is five years and includes one year of grace period, and the borrower retains the right to clear the debt before the maturity date without any compensation.

Commenting on the bill on Serbia's government guaranteeing for Jat Airways' loan, Dragutinović said that the state air carrier is in the process of restructuring, and that the loan guarantee is just one of the moves in that process.

It is a long-term loan with two foreign commercial banks worth EUR 51.5mn, of which EUR 40mn will be used for Jat Airways' revitalization, EUR 9.5mn for rebuilding of the fleet and EUR 2mn for the purchase of two new aircrafts, she explained.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta