Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Alpina gradi Pirot-Dimitrovgrad

Austrijska Alpina dobila je posao izgradnje autoputa na Koridoru 10 od Pirota do Dimitrovgrada, vredan 30 miliona evra.
Ugovoreni su radovi za trasu dugačku 15,7 kilometara, koju čine deonice Pirot (istok) - Sukovo sa rokom za izgradnju od 18 meseci i Sukovo - Dimitrovgrad sa mostom i tunelima, čiji je rok za izgradnju, takođe, 18 meseci, saopšteno je iz "Koridora 10".
Vrednost ugovorenih radova je oko 30 miliona evra.
Predviđeno je da EBRD finansira i izgradnju deonice od Crvene reke do Čiflika, pa će ukupna vrednost radova na izgradnji autoputa koje finansira EBRD iznositi oko 150 miliona evra.
Postupak izbora najbovoljnijeg ponuđača za deonicu od Pirota (istok) do Dimitrovgrada je sproveden u skladu sa procedurom ICB (international competitive bilding) i procedurama navedenim u vodiču Svetske Banke (Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits).
Do isteka roka za podnošenje ponuda 30. jula ove godine stiglo je 19 ponuda, navedeno je u saopštenju.



Krkobabić: Tvrdi pregovori sa MMF

Vlada je potpuno otvorena za razgovore o reformi penzionog sistema, ali MMF i Svetska banka imaju veoma čvrste stavove i granice ispod kojih ne žele da idu.
"Ako bi iko želeo da penzionerima porastu penzije onda sam to ja, ali kao odgovoran čovek vodim računa o tome šta država stvarno može", kaže potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić.
On je naveo i da nema ništa protiv da se neka od sadašnjih rešenja promene, ali samo ako međunarodna zajednica i država stanu iza toga.
Krkobabić je napomenuo da su pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom veoma tvrdi i na momente neprijatni, a zahtevane su i neke drastične mere koje Vlada nije mogla da prihvati.
"Potpuno smo otvoreni za svaki razgovor ali preko puta nas sede MMF i Svetska banka, oni imaju neke norme i smatraju da su u dosadašnjim pregovorima otišli i ispod nekih granica", kazao je Krkobabić.
Prema rečima Krkobabića, rezultat dogovora je da starosna granica za odlazak u penziju od minimum 50 godina života ili 40 godina staža nije dirana. "Međunarodni monetarni fond je to na silu, jedva prihvatio. Utvrđeno je da se pomere granice za porodičnu penziju za tri do četiri godine", precizirao je Krkobabić. On je rekao da se i dalje pregovora o spuštanju starosne granice za odlazak u penziju sa 50 na 48 godina starosti za rudare, balerine, kesonce, pilote i druge katerorije opasnih zanimanja.
Komentarišući zahtev sindikata da se uvede klauzula kojom prosečna penzija ne sme da bude niža od 60 odsto od prosečne plate, Krkobabaić je naveo da je prosečna penzija sada 63 odsto prosečne plate i zapitao zašto neko nudi manje za više.
Krkobabić je ocenio i da su reforme penzionog sistema u Srbiji najblaže u Evropi i da su sprovedene uz najmanje drastičnih rezova.
Potpredsednik Vlade je naveo i da materijalni položaj penzionera u Srbiji težak, ali su se prilikom reforme penzionog sistema morale uzeti u obzir ekonomska situacija i posledice krize na globalnom nivou.
"Morali smo i u ovakvoj teškoj situaciji i uz niske penzije da nađemo mogućnosti za uštede", kazao je Krkobabaić.
On je rekao da su zahtevi MMF-a bili veoma strogi all da su tokom pregovora ipak izdejstvovane neke pogodnosti, pa će najniža penzija porasti za jedan odsto, usklađivanje penzija će se naredne godine vršiti tri puta, a penzije poljoprivrednika porašće za šest odsto.
Krkobabić je naglasio da je u Srbiji sve vreme bio zastupljen sistem tekućeg finansiranja PIO fonda koji je podrazumevao isplatu penzija od uplaćenih doprinosa.
Medjutim, zbog svih teškoća koje su nastale u tranzicji ta uplata doprinosa je osetno opala, pa sada čak i kada bi se naplatili svi doprinosi od svih zaposlenih mi bismo postigli nivo od 65 popunjenosti PIO fonda i tad bi država morala da iz budžeta isplaćuje 35 odsto da bi pokrila ukupnu isplatu penzija, naglasio je Krkobabić.
Muškarci u Srbiji žive kao penzioneri 16 godina, a žene 18 godina u proseku. Prosečan radni staž muškaraca je 37 godina, a žena 31 godinu, naveo je Krkobabić neke od važnijih statističkih podataka.
U snimljenoj video izjavi šefa Misije Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdana Lisovolika naveden je podatak da deficit penzionog fonda u Srbiji iznosi 200 milijardi dinara.
"Nije podsticajno da se taj deficit nadoknađuje povećanjem stopa za uplatu doprinosa, rešenje je u privrednom rastu", kazao je Lisovolik.
On je izrazio nadu da će u debati sindikata i Vlade Srbije o reformi penzionog sistema biti postignut konsenzus o neophodnosti donošenja novog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Lisovolik je naveo i da Srbija mora da smanji udeo finasiranja penzija iz bruto nacionalnog proizvoda koji sada iznosi 13 odsto i naveo primer Rumunije gde je taj procenat osam odsto.
Srbija ima potencijal koji može da se ostvari ukoliko dobro sprovede reforme penzionog osiguranja.



Ne živi se od titule lidera regiona

Nije važno da li će neko Srbiju nazvati regionalnim liderom, bitnije je da ekonomski rast osete privreda i građani, slažu se privrednici i ekonomisti.
Toplica Spasojević, generalni direktor ITM grupe, ne vidi po čemu su to srpski privrednici šampioni u odnosu na kolege iz regiona..
"Njihovi bilansi su bolji od naših. Kamate na kredite u susedstvu su niže nego kod nas. Kurs je stabilniji. Imam utisak i da država kolege iz regiona mnogo više podržava, pomaže njihovu izvoznu ekspanziju", kaže on.
"Nažalost – nismo lideri. Možda u tenisu i košarci, ali u ekonomiji nismo sigurno. Psihologija je jako važna u biznisu i optimizam je ponekad dobar, ali osim što se zavaravamo blagim podacima o rastu, mogli bismo malo više da prionemo na posao", kritikovao je Spasojević.
Svaki, bilo kakav rast je dobra vest
Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu, smatra da je svaki, bilo kakav rast – dobra vest. Druga stvar je da li će građani te efekte osetiti kroz povećanje plata i povećanje zaposlenosti. "Nažalost, u narednom periodu ekonomski rast će morati da bude veći iznad prosečnog, dok će plate i penzije stagnirati. Moraće više da se štedi, a manje da se troši. To neće doprineti boljem rastu standarda odmah, ali bez te pretpostavke budućnost će nam biti mnogo teža", pesimističan je Zec.
Slično mišljenje deli i Miodrag Kostić, vlasnik „MK Komerca”. Dovoljno je, kaže, da pogledamo svetsku listu konkurentnosti i jasno će se videti gde smo u odnosu na region. Na pitanje da li je video neku konkretnu vajdu od rasta BDP-a, on priznaje je njegovo izvozno orijentisano preduzeće proizvodnju ove godine povećalo za 35 odsto.
Međutim, ono što sada vidi kao problem jeste mnogo nezaposlenih, a on i dalje ne može da pronađe stručan kadar. "Obrazovni sistem ne stvara zanimanja koja privreda traži. Već godinama ne mogu da nađem tehnologa za preradu šećera", požalio se Kostić.
Ćel-Morten Jonsen, predsednik Saveta stranih investitora, ne misli da je važno da li će neko Srbiju samo nazvati liderom u regionu. Bitnije je da se ekonomski rast oseti u realnom sektoru, dodaje on. Jonsen objašnjava da se "oporavak vidi. I to je dobro, ali je još nedovoljan da podstakne zaposlenost. To je problem čijem rešavanju vlada sada mora da posveti pažnju. Guverner Dejan Šoškić rekao je da će sledeće godine privredni rast biti tri do 3,5 odsto i zato 2011. godinu vidim kao period u kome će broj zaposlenih početi da raste".
"Međutim, vrlo važan preduslov za to jeste i da poraste poverenje u sistem. Jer, zaposlenost obično kaska za ekonomskim oporavkom. I to nije karakteristično samo za Srbiju, već je pravilo u svim zemljama sveta. Jednostavno, u periodu oporavka poslodavci su još oprezni prilikom zapošljavanja novih ljudi. Sa porastom poverenja porašće i broj zaposlenih", smatra on.
Inflacija je drugi problem sa kojim se ulagači sreću, dodaje Morten Jonsen. Naročito, jer se sa prvim znacima ekonomskog oporavka pojavio i veliki broj zahteva za povećanje javne potrošnje, ističe on.
"I pre nego što se ekonomija stabilizovala priča se o većem trošenju novca, što posao centralne banke, kada je o odbrani cena reč, čini skoro nemogućim. Nije vreme za trošenje. Sada treba biti prilično oprezan kada je budžetska politika u pitanju. Ako se fiskalna politika vodi u dobrom smeru, monetarna politika može da bude dobar partner. Centralna banka ne može da reši sve probleme. Srbija na sebe ne sme da preuzme taj rizik da u značajnijoj meri poveća javni dug. To bi narušilo poverenje u sistem. Kako kod stranih kreditora, tako i kod investitora", dodaje prvi čovek Telenora u Srbiji.
Vladimir Gligorov, profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, podseća da su prošle godine i Albanija i Kosovo imali pozitivne stope rasta, a i ove će godine imati više stope rasta od Srbije. Pad je lane bio manji u Makedoniji i jednak u Bosni i Hercegovini, a slično će biti i sa rastom ove godine. Kriza je dublja i teža u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumuniji.
"To je kada je reč o bruto domaćem proizvodu, odnosno onome što kao privreda stvaramo. Međutim, kada je reč o zaposlenosti, pad je u Srbiji bio daleko veći nego u svim pomenutim zemljama", kaže on i dodaje da nije jasno u odnosu na koje je zemlje i u čemu je Srbija šampion.
"Uopšte, o toj se temi obično toliko maglovito piše i raspravlja da je teško utvrditi o čemu je uopšte reč. Recimo, Srbija je bila prinuđena da traži podršku MMF-a, što obično znači da su makroekonomski problemi ozbiljniji nego u zemljama koje nisu morale da se obrate ovoj međunarodnoj finansijskoj organizaciji", smatra Gligorov.



(Ne) štrajkuju radnici Planuma

Direktor "Planuma" Ratomir Todorović demantovao je da radnici tog građevinskog preduzeća štrajkuju na severnom kraku Koridora 10.
"Ta informacija nije tačna i puštena je tendenciozno", rekao je Todorović povodom informacije da stotinak građevinskih radnika, koje je na poslovima na Koridoru 10 angažovao zemunski "Planum", započelo štrajk glađu jer im zarade nisu isplaćene tri meseca, ali da su ipak nastavili da rade.
Direktor "Planuma" je kazao da će radnicima biti isplaćene zaostale zarade.
"U zaostatku je isplata dve mesečne zarade, od kojih će jedna biti isplaćena do kraja ove nedelje, a druga do kraja meseca", rekao je Todorović.
On je istakao da država nije izmirila svoja dugovanja prema "Planumu", odnosno da je tek juče isplatila deo duga, za šta je rok bio pre dvadesetak dana.
Grupa građevinskih radnika koje je na poslovima na Koridoru 10 angažovalo preduzeće "Planum", na delu kod Bačke Palanke, sinoć je odbila hranu koju dobija na gradilištu, protestujući na taj način zbog kašnjenja isplate zarada.
Radnici nisu prekidali posao, što je, prema rečima Todorovića, najvažnije.
"Rokovi moraju da se poštuju jer ako se ne bude radilo ne može da se očekuje ni da zarade budu isplaćene na vreme", istakao je Todorović.
U preduzeću "Koridor 10" rečeno je Tanjugu da nisu dobili nikakve zvanične infrmacije da postoje problemi sa radnicima koji izvode radove na tom delu Koridora 10, od Novog Sada do Subotice.



Obnovljen agregat u HE Bajina Bašta

U hidroelektrani "Bajina Bašta" pušten je u rad prvi revitalizovani agregat, dok će celokupna obnova vredna 75 miliona evra biti završena za četiri godine.
Za revitalizaciju četiri agregata HE "Bajina Bašta" obezbeđeno je 30 miliona evra iz kredita Nemačke razvojne banke (KfW), a 45 miliona evra iz sopstvenih sredstava Elektroprivrede Srbije.
Planirano je da druga faza revitalizacije bude završena do avgusta sledeće godine, a celokupna revitalizacija te hidroelektrane biće završena za četiri godine.
Po završetku modernizacije "Bajine Bašte", radni vek te hidroelektrane biće produžen za 30 do 40 godina, a njena ukupna snaga biće povećana za 52 megavata, što će omogućiti povećanje proizvodnje struje za 40 miliona kilovat časova godišnje.
Svečanosti povodom završetka prve faze revitalizacije HE "Bajina Bašta" prisustvovali su ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, predsednik Upravnog odbora EPS-a Aca Marković i ambasadori Nemačke i Austrije u Srbiji Volfram Mas i Klemens Koja.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta