Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kanađani hoće „Energoprojekt“

Kanadski „Lavalin“ koji je interesovanje za „Energoprojekt“ pokazao početkom ove godine i dalje je zainteresovan za kupovinu paketa akcija od države, koja je vlasnik 33,5 odsto kapitala, kaže u intervjuu za „Blic“ Vladimir Milovanović, novoizabrani generalni direktor ove najveće građevinske firme u regionu.

Milovanović: Građevinsko tržište u Srbiji uskoro će vredeti nekoliko milijardi evra– Ponudu za razgovore sa „Lavalinom“ kao četvrtorangirane firme u svetu u branši ne treba odbiti. Dobrodošli su i partneri čije su delatnosti kompatibilne s „Energoprojektom“, sa finansijskim sredstvima za razvoj naše kompanije i koji mogu da obezbede potencijal za rast prihoda veći od pet odsto godišnje, uz brigu o zaposlenima.

Da li je „Lavalin“ tražio poslovnu analizu „Energoprojekta“?
Naši osnovni podaci o rezultatima i planovima su javno dostupni. Imamo i detaljniju bazu, formiranu zbog pregovora sa potencijalnim partnerima, ali pristup podacima do sada nisu tražili ni „Lavalin“ ni država. Kanađani, međutim, jesu zainteresovani da dođu i analiziraju poslovanje, mada se s njima nisam sreo otkad sam na funkciji direktora. 
Koji je osnovni interes Kanađana?
U narednih nekoliko godina u Srbiji će se graditi putna infrastruktura, energetski i ekološki kapaciteti i tržište će vredeti nekoliko milijardi evra. Imamo i veliki potencijal u svetu, posebno u Africi. Naši prihodi u inostranstvu godišnje idu i do 140 miliona evra, a u zemlji do 100 miliona evra. Ove godine očekujemo 220 miliona evra prihoda i oko osam miliona evra dobiti.
Od kada ste postali direktor, vrednost akcija „Energoprojekta“ svakodnevno pada. Doživljavate li to kao revolt akcionara?
Izabrao me je Upravni odbor, a Beogradska berza, nažalost, nije toliko razvijena da na cenu akcije utiču takve informacije. Kriza je možda na vrhuncu i novac od akcija je potreban i fizičkim licima i profesionalnim investitorima. A velika ponuda obara cenu. Obrt bi mogao da dođe uskoro. Razgovarao sam sa danskim investicionim fondom koji je raspoložen da u akcije uloži od tri do četiri miliona evra, a uskoro očekujem i razgovore s fondom iz Londona. Posle tromesečne pauze, akcije „Energoprojekta“ je počeo da kupuje i švedski investicioni fond „Ist kapital“.
Koliko vam duguje država?
Samo za radove na Prokopu duguje nam oko 14 miliona evra, a javna preduzeća, čak i ministarstva duguju dodatnih 11 miliona evra.
Koji su vaši naredni potezi?
U zavisna preduzeća holdinga sa lošijim rezultatima postaviću nove, mlađe rukovodioce koji su i ranije radili u „Energoprojektu“. Nova imena biće poznata već naredne nedelje. Dosadašnji rukovodioci biće raspoređeni na druga mesta.
Hoće li biti otpuštanja?
Ni do sada nismo otpuštali i trudićemo se da tako ostane. Ljudi su, doduše, dobrovoljno odlazili jer su mogli više da zarade u stranim firmama, ali se nadam da ćemo za neke stvoriti uslove da se vrate.
Akcionari
Da li se iza vašeg akcionara „Hipo Alpe Adria kastodi 4“ kriju domaći tajkuni?
Moj posao nije da utvrđujem ko i kako kupuje akcije „Energoprojekta“. Ovaj akcionar je vlasnik 5,4 odsto akcija i ja ću ga uvažavati.



U oktobru smanjen broj nezaposlenih

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) Srbije objavila je danas da je u oktobru na evidenciji imala 717.503 nezaposlena, što je za 9.639 manje nego u istom mesecu prošle godine.

Kako se navodi u saopštenju, broj nezaposlenih je u poređenju sa septembrom smanjen za 3.540 osoba ili za 0,49 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz aprilske Ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti u Srbiji je 19,2 odsto, računajući stanovništvo staro 15 i više godina, a broj nezaposlenih lica je 573.000.

Najveće učešće u registrovanoj nezaposlenosti prema trajanju nezaposlenosti imaju lica koja posao traže od godinu do dve, od 17,95 odsto. Duže od 12 meseci, što se smatra dugotrajnom nezaposlenošću, posao traži 64,62 odsto ukupnog broja lica na evidenciji NSZ. Reč je o 463.657 lica a 55 odsto su žene.

Gledano prema starosti, najveće učešće u registrovanoj nezaposlenosti imaju lica od 25 do 29 godina, od 13,19 odsto, a zatim lica od 30 do 34 godine, 12,44 odsto.

Najviše nezaposlenih ima region Šumadije i Zapadne Srbije, 32,53 odsto ukupno registrovanih, a sledi Vojvodina sa 27,22 odsto. Posmatrano po gradovima i opštinama, najveći broj lica na evidenciji NSZ ima Beograd, 94.101 lice, a najmanji Požarevac, 3.869 lica.



Hrvati pozivaju Srbe da investiraju u nekretnine na primorju

Cene nekretnina u Hrvatskoj tokom ekonomske krize nisu padale, a ukoliko Hrvatska uskoro postane članica Evropske unije, cene će beležiti blagi konstantan rast, izjavio je PR projekta "Punta Skala IMMO ekskluziv Petrčane" Marko Propadalo, predstavljajući to luksuzno naselje na proteklom sajmu nekretnina "BeLRE" u Beogradu.
Naselje, koje se nalazi na poluostrvu "Punta Skala" u blizini Zadra, sagrađeno je na površini od oko 30.000 kvadratnih metara u koje je uloženo približno 30 miliona evra, a luksuzne vile namenjene su isključivo prodaji, kazao je Propadalo.
On je naveo da očekuje da će i srpski investitori kupovati objekte u tom novosagrađenom naselju koje je završeno u julu i napomenuo da je to, dugoročno gledano, dobra investicija.
"Ovo je jedina takva investicija u Hrvatskoj, a cena kvadrata kod objekata u 'drugom redu' od mora je od 2.400 do 3.500 evra, u zavisnosti od pozicije, dok su cene vila u prvom redu koje se nalaze na nekoliko metara od mora su izmedju milion i dva miliona evra, u zavisnosti od kvadrature koja se kreće od 150 do 300 kvadratnih metara", objasnio je Propadalo.
Svaka vila u prvom redu ima svoj bazen, a kupac može sam odlučiti kako će enterijer njegove vile biti uređen, što se ne naplaćuje dodatno, naveo je on i dodao da je do sada prodato oko 25 odsto objekata, te da ima mnogo zainteresovanih kupaca iz Rusije. 
PR projekta "Punta Skala IMMO Exclusive Petrčane" je napomenuo i da Zadar ima najveći privredni rast u Dalmaciji i kazao da je ovo naselje na proteklom sajmu prvi put predstavljeno potencijalnim srpskim investitorima. Na površini od oko 30.000 kvadratnih metara nalazi se devet luksuznih porodičnih vila smeštenih u prvi red do mora, kao i 41 vila sa tri ili četiri stana, sa arhitektonskim elementima karakterističnim za dalmatinski stil gradnje.



Svaki peti građanin štedi u banci

Zvaničnih statističkih pokazatelja nema, ali poznavaoci socijalne strukture stanovništva prihvataju kao realan podatak da štedi tek oko 20 odsto građana, jer se ostalih 80 procenata uglavnom trudi da im novčanik ne bude potpuno prazan pre narednog prvog u mesecu.
Statistika pokazuje da se mesečno u proseku štedi 82 evraTa petina ukupne populacije poverila je bankama na čuvanje 6,9 milijardi evra, ali se veruje da je još nekoliko milijardi, kako se to kaže, u slamaricama.
Štednja nije samo ekonomski, već i socijalno-kulturološki fenomen. Na primer, Nemci imaju i velike su štediše, ali Amerikanci, koji su takođe bogati, štede malo u odnosu na mogućnosti. Prema istraživanju koje je rađeno na međunarodnom uzorku, mi štedimo u proseku 82 evra mesečno, Rumuni 42, Ukrajinci 47, Mađari 53 evra. Od nas su bolji Česi sa prosekom od 95 i Austrijanci koji svakog meseca u banke stave 155 evra. Septembarski prosek zarade je 320 evra, a na posao odlazi nešto iznad 1,8 miliona osoba, mada mnogi mesecima i ne primaju zarade. Penzionerski prosek je oko 180 evra, bez posla je zvanično više od 700.000 ljudi, broj siromašnih je u stalnom porastu… Ko onda može da štedi?
U Srbiji više štede oni koji imaju malo, štede od crkavice zbog neizvesne budućnosti. Oni koji imaju puno, uglavnom uzimaju kredite i imamo paradoks da su najbogatiji i najveći dužnici. Veliko je pitanje koga ćemo mi kao društvo i država podržati, štediše ili one koji uzimaju kredite? Nepostojanje inflacije i realan kurs pogoduju štedišama, a visoka stopa rasta cena nagrađuje dužnike i kažnjava štediše - ocena je profesora Miodraga Zeca koji ekonomiju predaje budućim sociolozima.
Od ukupnog iznosa štednje samo je 1,5 odsto u dinarima. „Erste banka“ ima dobro učešće na tržištu kada je reč o dinarskoj štednji, a u ukupnim dugoročnim depozitima stanovništva uzima oko 10 odsto.
- Štede boljestojeći penzioneri, oni su navikli da odvoje nešto sa strane, a zatim jedan deo zaposlenih. Mi smo imali rast štednje za prvih deset meseci čak 20 odsto i prosečan ulog je blizu 6.000 evra, a najčešća ročnost je godinu dana - objašnjava Slavko Carić, prvi čovek „Erste banke“.
Sličnog mišljenja je i ekonomista Miroslav Zdravković koji kaže da penzioneri po navici štede za crne dane.
- Deo štednje, možda i znatan, predstavljaju i veliki ulozi bogatih ljudi, iz sumnjivih transakcija, ali iznos je teško proceniti, to je raspon od 500 miliona pa do dve milijarde evra. Treći deo, zaista mali, od 100 pa do 500 miliona evra, predstavlja fiktivna štednja na ime obaveznih depozita za keš kredite - objašnjava Zdravković.
U poslednjoj deceniji štednja građana u poslovnim bankama je povećana 45 puta, što Srbiju stavlja u red zemalja sa najvećim rastom štednje u svetu! I pored ekonomske krize, skoro 45 odsto građana očekuje da će i u narednih pet godina štedeti isto kao danas, a oni koji navode da će štedeti manje, kao glavni razlog ističu strah od posledica svetske krize, gubitka radnog mesta i nesigurnu ekonomsku situaciju.
Mogući oblici štednje
- Štednja u slamarici ima svoje vrline i mane, novac je pod rukom, ali može i da nestane u krađi, elementarnoj nepogodi…
- Štednja u banci je pouzdana i omogućava vam da novac zarađujete kroz kamatu.
- Štednja na štednom računu se najčešće ogleda u mesečnom odvajanju određene svote novca kroz trajni nalog.
- Oročena štednja znači da oročavate novac uz obavezu da ga ne podižete u tom periodu oročenja.
- Štednja kroz dobrovoljne penzijske fondove funkcioniše veoma slično oročavanju i namenjena je za vašu starost kao penzijski dohodak.
- Investicioni fondovi predstavljaju imovinu ulagača koja je uložena u različite hartije od vrednosti (akcije, obveznice, blagajničke zapise i sl.).
- Preventivna štednja kroz osiguranje omogućava da dobijete određenu nadoknadu za različite nesrećne slučajeve u toku trajanja osiguranja.

Koliki je rast
Godina - Iznos
2001. 348
2002. 759
2003. 1.000
2004. 1.400
2005. 2.020
2006. 3.300
2007. 5.100
2008. 4.700
2009. 6.000
2010. 6.900

Ročnost Depozita
Duže od godine 12,2%
Tri meseca, šest i godinu dana 64%
Po viđenju 23,8%



Više od 100 učesnika Naftnog foruma

Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić otvoriće sutra drugi Naftni forum u Beogradu, u čijem radu će učestvovati više od 100 učesnika, predstavnika vlada, naftnih kompanija i investitora.
Kako je najavljeno iz Ministarstva energetike, na forumu će biti reči o razvoju i optimizacija infrastrukturnih projekta, regionalnom sagledavanju i organizaciji obaveznih rezervi nafte i derivata nafte, rešavanju ekoloških pitanja i stvaranju konkurentnih uslova poslovanja naftnih kompanija.
Ministar energetike će otvoriti forum
Na otvaranju foruma će govoriti i sekretar Energetske zajednice Slavčo Nejkov i predstavnik predsedništva Energetske zajednice Metodij Hađi.
Naftni forum biće održan u organizaciji Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Energetske zajednice jugoistočne Evrope.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta