Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija hoće udeo od 5% u nuklearki - Vlast više nego spremna da prihvati ponudu bugarskog premijera
Srbija će pokušati da poveća procenat ulaganja u nuklearnu elektranu "Belene" sa ponuđenih jedan do dva odsto na najmanje pet procenata. Za ubeđivanje Bugarske, koja je zvanično pre dva dana pozvala Srbiju i Hrvatsku da ulože 1-2% u "Belene", domaći zvaničnici imaju rok do subote, do kada susedna država traži odgovor. Većina stručnjaka i nadležnih slaže se da je Bugarska dala kratak rok za odluku o ovoj investiciji, ukupne vrednosti 4-7 mlrd EUR.

Srbija je zainteresovana da učestvuje u izgradnji nuklearke sa Bugarskom, potvrdio je Petar Škundrić, ministar energetike, i dodao da donošenje odluke za ovako važnu investiciju zahteva vreme. On je rekao da će biti "razmotrena ponuda Bugarske na Vladi i doneta odluku u vezi sa našim udelom. "Sigurno je da će u projektu učestvovati i treća strana, osim Srbije i Bugarske", rekao je on, i naveo da je moguće da Srbija obezbedi novac iz sopstvenih sredstava.

Rok postavljen za 13. novembar povezuje se sa posetom premijera Rusije Vladimira Putina Bugarskoj, koji bi sa kolegom Bojkom Borisovim trebalo da razreši dileme oko "Belena". Elektranu je za četiri milijarde evra trebalo da izgradi ruski "Atomstrojeksport" prema ugovoru potpisanim 2008. godine sa bugarskom elektroprivredom NEK, ali posle dolaska na vlast, jula prošle godine, Borisov je počeo da zateže i traži nižu cenu. Nemački RWE trebalo je da obezbedi dve milijarde evra za 49% udela, ali je septembra prošle godine odustao od posla. Bugari sada traže novac, ali ne žele da uzmu dve milijarde evra od Rusa.

Bugarska nuklearka

Gradnja druge bugarske nuklearke postala je aktuelna nakon što su iz bezbedonosnih razloga, neposredno pre ulazak Bugarske u EU, zatvorena četiri reaktora NE "Kozloduj". Gradnja je pitanje i politike jer i Rusi i zapadne države žele da imaju kontrolu nad nuklearkom. Cena gradnje od početne četiri milijarde narasla je na sedam, a NEK je već potrošio pola milijarde evra na pripremne radove.

Kosor: Hrvatska neće učestvovati u izgradnji nuklearke

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je da Hrvatska neće učestvovati u projektu izgradnje nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, u koji je pozvana zajedno sa

Srbijom.

- Mi nećemo učestvovati u tom projektu- rekla je Jadranka Kosor novinarima nakon jučerašnjeg samita o Dunavskoj strategiji u Bukureštu.

Hrvatska premijerka je istakla da Hrvatska ima svoju energetsku strategiju i projekte, prenose hrvatski mediji.

Odgovor Srbije i Hrvatske trebalo bi da stigne do 13. novembra kada u Sofiju stiže ruski premijer Vladimir Putin, pišu mediji.


Akcije kompanije "Niš ekspres" na Beogradskoj berzi
Akcionarski fond Agencije za privatizaciju počeo je sa prodajom akcija kompanije "Niš ekspres" na Beogradskoj berzi. Akcionarski fond vlasnik je 45.995 akcija ovog autoprevoznika, koje će se prodavati po metodi preovlađujuće cene.

Akcionarski fond je počeo "prikupljanje" novca prodajom portfelja akcija u njegovoj nadležnosti. Sredstva koja se prikupe biće podeljena građanima koji imaju pravo na besplatne akcije. Podela će početi kada se prikupi dovoljno novca. Početna imovina Akcionarskog fonda je procenjena na oko 170 mil EUR.


MILETIĆ: Godišnja proizvodnja konditora 500 mil EUR
Generalni direktor kompanije "Bambi-Banat" Miroslav Miletić ocenio je da vrednost godišnje proizvodnje konditorske industrije Srbije iznosi oko 500 mil EUR, ali da država nije prepoznala njen značaj.

On je agenciji Beta rekao da vrednost srpskih konditorskih kompanija, uključujući i vrednost korporativnih marki, kao što su "Bambi-Banat", "Pionir" i "Štark" nije manja od 1 mlrd EUR.

Miletić je ocenio da država nije prepoznala značaj konditorske industije koja je u prethodnih osam godina kontinuirano izvozila i beležila suficit u razmeni, koji bi bio i veći da nije bilo nekontrolisanog uvoza manje kvalitetnih proizvoda.

- Država bi razvoj konditorske industije Srbije trebalo da podrži bržim reagovanjem na zahteve, kao što je na primer zahtev za ukidanje prelemana na uvoz mleka u prahu, koje je zbog toga 50% skuplje - kazao je Miletić.

Potrebne su i određene vrste stimulacija za izvoz konditorskih proizvoda, ocenio je, navodeći da je ranije postojala olakšana nabavka određenih proizvoda iz uvoza radi izvoza.

- Ukoliko zahtevi konditorske industrije budu uvaženi, korist za državu i građane biće višestruka - naveo je Miletić.

Izrazio je očekivanje da će konditorska industrija Srbije u 2010. zabeležiti rast između 1,5 i 2%, što je i očekivani nivo rasta bruto domaćeg proizvoda.

- Konditorska industija Srbije rasla je brže od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i to u proseku za 7% godišnje u periodu od 2001. do 2007. godine, dok je u 2008. zabeležena stagnacija, a u prošloj godini pad - kazao je on.

Taj pad, naveo je Miletić, nastavio se i u prvoj polovini 2010. godine, ali se očekuje da će doći do poboljšanja parametara u drugoj polovini godine. Prema njegovim rečima, sa jakim učinkom u prvoj polovini 2010. godine, "Bambi-Banat" je na putu da postigne i još jednu rekordnu godinu, ali, kako je istakako, ta kompanija "pažljivo posmatra kretanja u drugoj polovini godine - u smislu cena inputa, tržišna kretanja uopšte, kao i kretanja konkurencije".

- Nikada nismo u potpunosti zadovoljni. U 2011. poslovno okruženje će ostati teško i konditorsko tržište, kao najkompetitivnije u sektoru hrane, će ostati teško i živo - rekao je generalni direktor kompanije "Bambi-Banat" Miroslav Miletić.


Ugovor o davanju u zakup zemljišta za izgradnju rafinerije nafte u Smederevu do kraja novembra
Ugovor o davanju u zakup zemljišta za izgradnju rafinerije nafte sa kompanijom "Comico oil", koji se još usaglašava, mogao bi da bude potpisan krajem novembra, ukoliko smederevska skupština do tada da zeleno svetlo. Uprkos najavama da će grad i investitor potpisati dokument o zakupu zemljišta za izgradnju postrojenja za preradu nafte još u avgustu, ugovor nije gotov.

- Ugovor o davanju u zakup zemljišta za rafineriju je na finalnom usaglašavanju. Reč je o detaljima. Očekujem da ovo brzo bude završeno, posle čega sledi usvajanje na Skupštini grada verovatno krajem novembra - kaže Predrag Umičević, gradonačelnik Smedereva.

Pre potpisivanja, ugovor o davanju u zakup 118 hektara u industrijskoj zoni mora da dobije saglasnost Gradskog veća i lokalne skupštine. Termin sednice se još ne zna.

- Datum još nije utvrđen. Očekujem da sednica bude krajem novembra ili početkom decembra. Kada je reč o ugovoru o zakupu zemlje za rafineriju, on nije gotov. Pre tri dana imali smo sastanak s investitorom. Neki detalji su usaglašeni, ali ima delova koji se još razmatraju - kaže predsednik Skupštine Branče Stojanović.

I dok smederevska vlast, DS, SPS i pokret za Smederevo rade na ugovoru, opozicija se žestoko protivi izgradnji bazne industrije. Nisu konsultovani o nacrtu ugovora kako je obećano.

- Traženo je da dostavimo šest uslova koje bi ugovor trebalo da sadrži, kako bismo dali eventualnu podršku investiciji, što smo i učinili. Nismo pozvani na razgovore, iako je gradonačelnik najavio takav sled događaja - kaže Vitomir Radovanović, šef odborničke grupe SRS. O ugovoru ne znaju ništa ni u DSS.

Obećano je da će zbog mnogobrojnih spekulacija oko ove investicije nacrt ugovora biti objavljen na sajtu grada. Opozicija traži i objavljivanje Uredbe o proceni uticaja na životnu sredinu Vlade Srbije.

Vrednost rafinerije, čija će gradnja prema najavama početi godinu dana posle sklapanja ugovora, je 250 mil USD, a rok za završetak 36 meseci od dana dobijanja građevinske dozvole.

Strategija

Opozicija u Smederevu potencira kršenje srpskih zakona. Zakon o energetici predviđa da se energetska dozvola može izdati jedino za objekte predviđene Strategijom razvoja energetike do 2015. godine, u kojoj nema pomena o novim kapacitetima.


Serbia wants 5% stake in nuclear power plant - Government willing to accept offer of Bulgarian Prime
Serbia will try to increase the percentage of investment in Belene nuclear power plant from the offered 1 to 2% to minimum 5%. Serbian officials have the time until Saturday to persuade Bulgaria, which formally invited Serbia and Croatia to invest 1-2% in the Belene NPP two days ago. Most experts and authorized people agree that Bulgaria set a short deadline for the decision on this investment, which is worth between 4 and 7 billion euros.

- Serbia is interested in co-participating with Bulgaria in the construction of the nuclear power plant - Serbian Minister of Energy Petar Skundric confirmed and added that "it takes time to make such important decision". He said that "the offer of Bulgaria will be taken in consideration at the session of the Government and that the decision on the size of our stake will be made on that occasion".

- What is for sure is that, in addition to Serbia and Bulgaria, another party will take part in the project implementation - he said and added that Serbia might provide the money for that investment from its own sources.

The deadline of November 13 is brought in connection with the visit of Russian Prime Minister Vladimir Putin to Bulgaria, during which Mr. Putin and his Bulgarian counterpart Boiko Borisov should resolve the dilemmas concerning the Belena NPP. According to the agreement that was signed with Bulgarian power company NEK in 2008, the nuclear power plant was supposed to be built by Russian Atomstrojeksport for 4 billion dollars, but after assuming his current position in July 2009, Borisov started asking for a lower price. German RWE was supposed to provide 2 billion euros for 49% stake, but that company gave up the project in September 2009. Bulgarians are now searching for the funds, but they don't want to take 2 billion euros from Russians.

Bulgarian nuclear power plant

Construction of Bulgaria's second nuclear power plant has got in the focus of attention after four reactors in Kozloduj nuclear power plant were closed for security reasons, shortly before Bulgaria was admitted to the EU. This construction is also a political issue since Russians and western countries want to have a control over the nuclear plant. The price of construction has grown from the initial 4 billion to 7 billion euros, while NEK has already spent 0.5 billion euros on the preparation works.


MILETIC: Annual confectionery production worth 500 million euros
Bambi-Banat CEO Miroslav Miletic has assessed that the value of the annual confectionery production in Serbia amounts to about 500 million euros but that the state has not recognized its importance yet.

He told Beta agency that the value of Serbian confectioners, including the value of corporate brands such as Bambi-Banat, Pionir and Stark, was not less than 1 billion euros.

Miletic has estimated that the state has not recognized the significance of the confectionery industry, which has been continuously exporting the products and registering a surplus in the exchange of goods over the last eight years, which would be even bigger if there was not for uncontrolled import of the products of lower quality.

- The state should back the development of Serbian confectionery industry by reacting quicker to the requests like, for example, to revoke the customs duty on the import of powder milk, of which price is, therefore, 50% higher - said Miletic.

- What is also required are certain types of incentives for the export of confectioners - he assessed and added that the procurement of certain imported products had earlier been made easier for the sake of export.

- If the requests of the confectionery industry are respected, the benefit for the state and citizens will be multiple - Miletic explained.

He also voiced the expectation that the Serbian confectionery industry would grow by 1.5 to 2% in 2010, which is also the expected level of growth of the gross national product.

- In the period 2001-2007, the confectionery industry of Serbia grew 7% faster on average per year than the gross national product (GNP). It stagnated in 2008 and registered a decline in 2009 - he said.

That decline, as Miletic explained, continued in the first half of 2010, but it is expected that the parameters will improve in the second half of the year. According to his words, with good results in the first half of 2010, Bambi-Banat is on its way to have another record year, but, as he pointed out, that company "carefully observes the trends in the second half of the year - in the terms of the price of input, market trends in general, as well as the trends of competitors".
- We have never been completely satisfied. In 2011, business environment will remain difficult and the confectionery market, as the most competitive in the food sector, will still be tumultuous - said Bambi-Banat CEO Miroslav Miletic.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta