Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jat: Stiže "finansijska injekcija"

Sledeća godina će biti presudna za Jat, a kredit od 51,5 miliona evra omogućiće osposobljavanje flote, kaže v.d. generalnog direktora Jata Vladimir Ognjenović.

Ognjenović je istakao da nacionalni avioprevoznik ulazi u 2011. sa "finansijskom injekcijom" - kreditom od 51,5 miliona evra i da će sledeća godina biti presudna za budućnost srpske aviokompanije.

"Očekujemo da tokom 2011. okončamo proces privatizacije kompanije, pronadjemo strateškog partnera i dugoročno trasiramo put srpskoj nacionalnoj aviokompaniji kao profitabilnoj i bezbednoj kompaniji, kojom će se Srbija ponositi", rekao je on.

Čelnik Jat ervejza, koji nije davao izjave medijima od kako je 8. decembra postavljen na to mesto, izrazio je očekivanje i da će sledeće godine zaposlenima u kompaniji biti obezbeđena "egzistencija i dugoročna budućnost".

Nova kompanija

Vlada je na telefonskoj sednici 16. aprila ove godine usvojila zaključak o osnivanju nove aviokompanije, pošto su Radna grupa za poslovnu kosolidaciju Jat ervejza i menadžment te kompanije konstatovali da ona nije u stanju da posluje profitabilno.

Ognjenović je kazao da taj proces neće biti lak i da se odvija u saradnji sa Vladom Srbije.

"Zaista se nadam da ćemo u ovo doba sledeće godine razgovarati o poslovnim planovima i budućnosti kompanije, koja će biti izgrađena na nekim potpuno novim osnovama, imati jasnu budućnost i u doglednoj budućnosti profitabilno poslovati", istakao je on.

Ova godina je, prema njegovim rečima, bila teška jer se Jat ervejz suočio sa "žešćom konkurencijom nego što je bilo prethodnih godina", ali je srpska aviokompanija uspela da preveze otprilike isto putnika kao i u 2009.

Ognjenović tvrdi da je nacionalni avioprevoznik povećao opremljenost putničkih kabina u letilicama i da spremno ulazi u poslovnu 2011.

"Odobreni kredit trošimo namenski uz odobrenje vlade i očekujemo da ćemo uz pomoć tih sredstava uspeti da potpuno osposobimo našu flotu da bude spremna za izazove naredne letnje sezone, što nam daje optimizam da će broj putnika koji očekujemo u 2011. porasti za minimum pet posto", dodao je Ognjenović.

Upravni odbor i Skupština akcionara Jat ervejza razrešili su 8. decembra dužnosti dosadašnjeg generalnog direktora kompanije Srđana Radovanovića i na mesto vršioca dužnosti direktora imenovali njegovog zamenika Vladimira Ognjenovića, a prema preporuci koju je dala Vlada Srbije.

Vlada Srbije će nastaviti proces osnivanja nove vazduhoplovne kompanija, koja treba da preuzme ulogu nacionalnog avioprevoznika u strateškom partnerstvu sa nekom uspešnom stranom kompanijom, rekao je tada državni sekretar za vazdušni saobraćaj Miodrag Miljković.

Skupština Srbije je nedavno usvojila zakon o davanju državne garancije za kredit od 51,5 miliona evra koji Jat ervejz treba da dobije od banaka Unikredit i Sosijete ženeral.



Manji porez na stare automobile

Uskoro slede izmene zakona kojima se smanjuje namet na posedovanje vozila. Vlasnici vozila starijih od 20 godina plaćaće 20 odsto iznosa.

Od naredne godine, svi vlasnici automobila, motocikala, teških tricikala i teretnih vozila čija je masa manja od tri i po tone, a koji su stari 20 i više godina, plaćaće 20 odsto od propisanog iznosa poreza na upotrebu.

Sličnu povoljnost će, zahvaljujući predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o kojima će se raspravljati u Skupštini ovih dana, dobiti i vlasnici čamaca, brodova i ugostiteljskih objekata na vodi. Porez na upotrebu vozila, čamaca, motocikala i ostalih dobara koji su predmet navedenog zakona plaća se za period od jedne godine.

Ponuđenim izmenama i dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, ukida se porez na upotrebu mobilnih telefona. Ovaj namet, koji je u prethodnoj godini značio deset odsto veći račun svakog korisnika mobilnih telefona u Srbiji, doneo je prošle godine budžetu prihod od pet i po milijardi dinara.

Građani su u prethodnoj godini često negodovali zbog načina na koji je Vlada utvrdila obaveze onih koji poseduju bilo koju vrstu vozila ili plovila. Najčešće zamerke odnosile su se na činjenicu što vlasnici starih a jakih mašina, po postojećem zakonu, plaćaju porez koji je često viši i od vrednosti samog vozila.

Pored toga, uočeno je da je u prethodnoj godini došlo do značajnog smanjenja broja plovila kojima je produžena plovidbena dozvola, a čijem izdavanju prethodi plaćanje poreza.

Ministarstvo finansija je, inače, značajno umanjilo i poreze na nove čamce. Tako je, recimo, za čamce bez kabine, dužine do deset metara i motorom do 73,60 KV, namet bio 33.750 dinara, a prema predlogu iz izmena zakona, iznosi 10.000 dinara. Za čamce sa kabinom, dužine do pet metara i snagom motora do 96,60 KV, porez je bio 74.250 dinara, a prema predlogu izmena - 15.000 dinara.

Izmene zakona prvi put predviđaju oporezivanje porezom na upotrebu motornih vozila na registraciju pojedinih “novih” vrsta vozila - motocikle sa bočnim sedištem i teške tricikle. Ona, naime, nisu pojmovno ni postojala do početka primene zakona kojim se uređuje bezbednost saobraćaja na putevima, pa nisu ni bila predmet oporezivanja.



Državni vrh skrenuo Koridor 10?

Državni vrh Srbije naložio je izradu novog projekta trase Koridora 10 kako pri budućoj izgradnji ne bi otišao predaleko od poznatog motela Predejane.

Prvi projekat predviđao je deonicu udaljenu 2,5 kilometra od tog ugostiteljskog objekta.

Zbog ovakvog razvoja događaja u javnosti su se pojavile i spekulacije da je do promene došlo zbog intervencije na političkom nivou jer mnogima nisu jasni motivi zašto se traži kompromisno rešenje za jedan motel, piše Danas.

Stručnjaci nisu saglasni u oceni da li je izabrana trasa Koridora 10 kod Predejana, kojom se za oko 2,5 kilometra zaobilazi poznati motel, najracionalnije rešenje ili ipak postoji mogućnost da se izgradi za 15-ak miliona evra jeftinija varijata koja će, uz to, sačuvati i povoljnu poziciju tog ugostiteljskog objekta.

Pavlović: Nemam veze sa čitavom pričom

Motel Predejane privatizovan je pre sedam godina. Kupio ga je Dragan Pavlović, vlasnik građevinske holding kompanije DHC, koji već 20 godina živi i radi u Rusiji. "Nisam upetljan u tu priču, ali nije mi svejedno jer iako radim u Moskvi, trudio sam se da nešto učinim i za svoj kraj. Motel je jedna od retkih firmi koja posluje uspešno i gde radnici primaju redovnu zaradu. Ako ostane predlog da autoput zaobilazi motel, ja neću biti 'na šteti'. Mogu tu da otvorim starački dom ili nešto slično, ali to znači manje zaposlenih i mnogo manji prihod opštini", kaže Pavlović.

Rasplet još nije na pomolu i očigledno je da će državni vrh morati da interveniše, a dok se trasa ne utvrdi, izradi projekat, izvrši eksproprijacija zemljišta i raspiše tender, kredit od 350 miliona evra za izgradnju tog dela Koridora 10, biće u stanju mirovanja.

"Ne postoje tehnički i prostorni uslovi da se Koridor 10 izgradi na trasi sadašnjeg puta koji prolazi pored Predejana jer je on smešten u uskoj rečnoj dolini koju ograničava sa jedne strane Morava, a sa druge železnička pruga. Kada bi se to učinilo, alternativni put koji mora da se izgradi uz svaki autoput, išao bi preko naseljenog mesta, pa bi mnogo drugih objekata moralo da se sruši", kaže Nenad Ivanišević, predsednik Upravnog odbora preduzeća Koridor 10 koje je zaduženo za izgradnju te saobraćajnice.

On dodaje da je tačno da se traži i neko kompromisno rešenje za taj motel, ali dodaje da prirodni faktori ograničavaju.

"Uz to, lokacija na kojoj se on sada nalazi, kada petlja bude izgrađena, neće smetati putnicima koji sa juga idu ka severu. Njima to i dalje može da bude mesto za odmor. Ali, za one koji sa severa idu na jug, sigurno će predstavljati problem jer bi morali da izađu sa auto puta i da se posle 2,5 kilometara vraćaju nazad", objašnjava Ivanišević.

Stefanović: "Tunelski lobi" tražio drugo rešenje

Predsednik Skupštine Leskovca Živojin Stefanović je kazao da je na predlog lokalne samouprave promenjeno idejno rešenje za novu trasu autoputa Koridora 10 kroz Grdeličku klisuru kojim se sada ne zaobilazi varoš Predejane.

On kaže da je rešenje leskovačkih urbanista jeftinije, jer ne predviđa gradnju tunela dužine 1,7 kilometara.

Idejnim projektom CIP-a bilo je predviđeno da Koridor 10 zaobidje varoš Predejane i istoimeni motel, jedino preduzeće na tom području, a u kome je zaposleno 140 ljudi. "Ako bi se zaobišlo Predejane, taj kraj bi za 10 godina opusteo jer su priključne petlje bile predviđene na razadljini od desetak kilometara od varoši", kazao je Stefanović.

Predsednik gradske skupštine optužio je "tunelski lobi" za insistiranje na gradnju autoputa kroz tunel. "Za tunelom nema potrebe jer postoji jednostavnije rešenje. Pitam se kome je u interesu u Beogradu da insistira na tome da od ove jadne države uzme pare, a narod u Predejanu natera na seobu. Pretpostavljam da je reč o tunelskom lobiju", zaključio je Stefanović.



Srbiju ne brinu Vikiliks i Belene

Otkrića Vikiliksa o sumnjama u bezbednost gradnje nuklearne elektrane Belene nisu pokolebale Vladu Srbije u ubeđenju da treba da se uključimo u ovaj projekat.

Ministar energetike Petar Škundrić kaže da o bezbednosti projekta konačnu odluku daje Agencija za atomsku energiju iz Beča, koja izdaje dozvole u skladu sa „veoma strogim kriterijumima“.

"Rizik od eventualnih akcidenata postoji, učestvovali mi u projektu ili ne, a Belene će graditi na istoj udaljenosti sa nama ili bez nas“, ističe Škundrić i dodaje da sama činjenica da su izdate neophodne dozvole najbolje govori o bezbednosti projekta.

Vikiliks: SAD brinu zbog Belena

Otkrića Vikiliksa, potvrđuju sumnje u bezbednost bugarske nuklearke u izgradnji Belene. U depešama američkih diplomata iz Sofije, naime, kaže se da je izgradnja Belena praćena zabrinutošću za bezbednost te nuklearke.

"Iz Bugarske smo dobili principijelnu ponudu i odgovorili smo da smo zainteresovani. Nije bilo reči o procentima. Od bugarskog ministra energetike tražio sam da pripreme predlog koji je to nivo učešća sa srpske strane koji bi njima bio interesantan", kaže on.

Škundrić dodaje da će se "na bazi tih podloga uradićeti tehno-ekonomska analizu, gde bi se videla opravdanost ulaska u projekat, i to bi bila osnova za definitivnu odluku o visini i obliku finansijskog aranžmana".

On kaže da je Vladi Srbije predložio da, ukoliko dođe do aranžmana, saglasno učešću u finansiranju bilo potrebno da naša preduzeća učestvuju u realizaciji projekta. Naše firme bi dobile posao, naši stručnjaci bi sticali iskustva pri izgradnji, a inženjeri EPS-a mogli bi da učestvuju od prve do poslednje faze u podizanju nukleranih elektrana.

Nema opasnosti, graditi što pre

Sijka Pištolova, urednica sajta Enerdžiobzerver, ne sumnja da uz korišćenje ruske tehnologije u izgradnji ne preti nikakva opasnost.

Ona potvrđuje da bugarski stručnjaci tvrde da je to seizmički loše područje, ali dodaje i da je ruska tehnologija toliko napredovala da bi se automatski uključila ako bi došlo do nekih potresa i sprečila bi katastrofu.

"Njihova tehnologija je najbolja, ne zaostaje ni za japanskom, ni za evropskom, ni za bilo kojom drugom, dovoljno je bezbedna. Elektrane su danas na poslednjem mestu za opasnost po sredinu. Budućnost Evrope je u nuklearkama", smatra Sijka Pištolova.

Naučni savetnik u Institutu u Vinči dr Ilija Plećaš ističe da je ova nuklearka i jednako korisna za Srbiju i da je treba graditi sa bugarske strane.

"Treba da učestvujemo i prema uloženom novcu dobijemo i energije koliko možemo. S gradnjom treba početi što pre kad već ne možemo kod nas da gradimo zbog moratorijuma na gradnju nuklearnih elektrana koji je na snazi od 1989. On će kod nas važiti do 2015. godine i zbog njega smo zapustili i naučni kadar, jer nemamo katedre za nuklearne inženjere" , kaže Plećaš.



IMF completes sixth review under Stand-By Arrangement with Serbia and approves €373 million disburse
The Executive Board of the International Monetary Fund (IMF) has completed the sixth review of Serbia’s economic performance under the program supported by a Stand-By Arrangement (SBA), enabling the immediate disbursement of SDR 319.595 million (about €373 million).

Mr. John Lipsky, First Deputy Managing Director and Acting Chair, said:

-The Serbian authorities’ implementation of the IMF-supported program has been broadly satisfactory, and an export-led recovery has gained momentum. Continued vigilance will be critical as macroeconomic stability risks have increased, including from a surge in inflation, continued high trade deficits, and potential adverse spillovers from regional developments.

Lipsky added that the authorities had appropriately tightened monetary policy in line with the inflation-targeting framework.

With inflation risks remaining tilted on the upside, as he pointed out, the authorities should continue to use all tools available to contain inflation expectations and bring inflation back within the National Bank of Serbia’s tolerance band.

Lipsky stated that the fiscal policy had remained in line with the program and that the 2011 budget targeted a deficit consistent with the new fiscal responsibility framework.

The Government of Serbia has forwarded the 2011 draft budget to the Parliament, according to which the deficit of the consolidated budget of Serbia should amount to 4.1% of the gross domestic product (GDP), that is, about RSD 140 billion.

The IMF stressed that "determined efforts will be needed to achieve the 2011 fiscal targets, in view of growing pressures for higher spending".


Agrobanka targets 5% market share by end of 2012
The main aim of Agrobanka is to reach 5% market share by the end of 2012, it was said at a press conference organized by that bank. Agrobanka's share in the banking market at the end of September 2010 amounted to 2.8%.

- Demand for agricultural loans in Agrobanka has remained unchanged over the last few months and it is not expected to grow before spring 2011 because farmers do not plan some major works until then - said Slavoljub Koricanac, the Deputy Chairman of the bank's Executive Board.

- The number of unpaid claims is at the level of the average for the banking sector. The bank's credit portfolio amounts to 450 million euros - said Koricanac.

As he explained, saving deposits grew by 50 million euros in November, while overall foreign currency deposits exceed 330 million euros.

Dusan Antonic, the Chairman of the Executive Board of Agrobanka, stated that Agrobanka would form a bank in Banja Luka and open branch offices in Bijeljina and Sarajevo in 2011.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta