Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Stop za PDV na računare i hotele?
Najavljeno povećanje PDV-a na cenu računara i hotelskih usluga od 18 odsto biće najverovatnije odloženo za dve godine ili će ostati na osam odsto do daljeg.

Naime, Demokratska stranka se, nezvanično načelno saglasila sa zahtevima G17 plus i LSV.da se ne povećava PDV.

Budući da su se G17 plus i LSV snažno zauzele da iz najavljenih izmena zakona budu izuzeti računari i hotelijerske usluge, povećanje PDV-a koje je predložila Vlada, po svemu sudeći, eventualno bi moglo da udari po džepu trgovce južnim voćem.

"Povećanje poreza na računare i računarsku opremu neće doprineti razvoju informatičkog sistema u Srbiji koji je još na niskim granama i ispod je svih evropskih, pa čak zemalja u okruženju", kaže Vladimir Ilić iz G17 plus.

Povećanje jedino rešenje
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Vuk Đoković kaže da je povećanje PDV-a predloženo zato što bi povećanje svake druge robe bilo osetljivije za budžet građana. On kaže da se tome moralo pribeći jer predviđeni nivo deficita od 4,8 odsto u ovoj godini ne sme da bude veći od 4 odsto bruto društvenog proizvoda. "Odlučeno je da se PDV poveća baš na računarima, hotelijerskim uslugama i južnom voću zbog toga što su drugi proizvodi osetljiviji. Povećanje cena prehrambene robe izazvalo bi daleko veći udarac na budžet građana", rekao je Đoković.

Ilić kaže da ima još prostora da se sa koalicionim partnerima oko toga dogovore, pogotovo što se, kako kaže, s tim načelno složio i potpredsednik Vlade i ministar za nauku Božidar Đelić koji je, inače, na sednici Vlade podržao ovaj zakonski predlog.

To bi se, kaže Ilić, moglo rešiti amandmanskim izmenama, čime bi se primena poreza od 18 odsto na računare odgodila za dve godine ili bi stopa poreza ostala na osam odsto koliko je sada.

Kako bi se sprečilo povećanje PDV-a za hotelijerske i ugostiteljske usluge, amandmanske izmene predložila je Liga socijaldemokrata Vojvodine. "Smatramo da će to unazaditi turizam koji ni sada nije na zavidnom nivou u Srbiji, a u velikom broju zemalja i nije praksa da se za ovakve usluge naplaćuje pun porez na dodatu vrednost", kaže za naš list funkcionerka LSV Aleksandra Jerkov.

Ona smatra da ni računarska oprema ne treba dodatno da se oporezuje i najavljuje da će poslanici te stranke podržati eventualni amandman G17 plus. "Država od toga ne bi imala naročiti profit, a bez računarske opreme bi ostali oni kojima je najpotrebnija", ocenjuje ona.

Ilić i Jerkov negiraju spekulacije da time na bilo koji način lobiraju u korist Veselina Jevrosimovića, vlasnika IT kompanije Komtrejd i Miodraga Kostića, vlasnika šećerana i hotela na Kopaoniku. O ovoj dvojici biznismena u javnosti se često spekulisalo kao o finansijerima stranaka vladajuće koalicije, dok je „kralj šećera“ uz to i kumstvom vezan za lidera LSV Nenada Čanka.

Međutim, i Udruženje za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Srbije upozorilo je da bi povećanje poreza moglo da dovede do zatvaranja hotela.

Oni tvrde da predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o PDV, kojim se pored ostalog značajno povećavaju poreske stope na hotelijerske usluge, ne samo da neće obezbediti odgovarajući budžetski priliv, nego će ozbiljno ugroziti poslovanje hotelijerske, a samim tim i ukupne turističke i ugostiteljske delatnosti.

"Predložena zakonska rešenja potpuno su kontradiktorna deklarisanim opredeljenjima za unapređenje hotelijerske delatnosti, koja su pre samo nekoliko godina bila osnov za utvrđivanje nižih poreskih stopa. Pre šest godina određena je stopa poreza na smeštaj od osam odsto da bi se hotelijerstvu dala razvojna šansa, a niže poresko opterećenje hotelijere podstaklo na nužna ulaganja u unapređenje kvaliteta i nivoa usluge", kaže sekretar tog udruženja Dragana Šabić.


Za Telekom više od dve mlrd. evra?

Ruski kupci vrlo su zainteresovani za kupovinu Telekoma Srbija, zbog čega na tenderu učestvuju, praktično, sa čak tri ponuđača.

Stručnjaci procenjuju da interes Rusa i Karlosa Slima može da podigne cenu paketa akcija na preko dve milijarde evra.

Sagovornik Novosti, učesnik u postupku privatizacije srpskog nacionalnog operatera, napominje da će sve tri kompanije dati, sasvim izvesno, različite ponude kako bi na na taj način pokušali da Telekom Srbija dobiju što jeftinije.

Dokumentaciju za učešće na tenderu za prodaju 51 odsto akcija Telekoma Srbija otkupilo je sedam kompanija - Dojče telekom, Frans telekom, Telekom Austrija i Amerika movil, Veder investments (vlasnik Oraskom telekoma i Vinda), turski Turksel i ruski Vimplkom.

Telekom Srbija je jedna od retkih preostalih telekomunikacionih kompanija koja je ostala u državnom vlasništvu, zbog čega u “Fajnenšl tajmsu” tvrde da će strani kupci morati da “ponude značajnu sumu”.

Od oktobra ove godine kompanije Vimplkom i Veder investments udružile su se u jednu grupu, čime je Vimplkom stekao pravo na 51,7 odsto akcija Oraskom telekoma. U transakciji koja je podrazumevala i emisiju akcija, deoničari Vedera dobili su 20 odsto ekonomskog udela u Vimplkom grupi.

"Takođe, kompanija Altimo iz Rusije, jedan je od vlasnika upravo Vimplkoma, kao i turskog Turksela. Sa tri ponuđača Rusi bi mogli da daju tri različite ponude i da kalkulišu kako da za Telekom plate manje", objašnjava sagovornik Novosti.

Vlasnik dve od tri ruske kompanije je Mihail Fridman, treći najbogatiji Rus. On će sa dve potencijalne ponude, preko operatera Turksel i Vimplkom, pokušati da se domogne Telekoma Srbija.

Bez obzira na to što Rusi priželjkuju što nižu cenu, analitičari smatraju da će upravo Fridman dići vrednost, koja će verovatno preći minimalnu sumu koja se najčešće pominje - 1,4 milijarde evra. Stručnjaci tvrde da je posle ulaska Fridmana i Meksikanca Karlosa Slima (najbogatijeg na svetu) “u ring”, sada moguće dobiti i više od dve milijarde.

Vlada prodaje Telekom iz političkih razloga

Ipak, od trenutka kada je najavljena prodaja, ekonomisti kritikuju Vladu. Ključna zamerka u vezi sa Vladinim planom prodaje Telekoma je što će zajedno sa kompanijom biti prodata i infrastruktura.

Stručnjak za investicije Mahmud Bušatlija ukazuje da će time zapravo biti prodat i monopol nad telekomunikacionom infrastrukturom što će onemogućiti razvoj konkurencije.

Uprkos kritikama ekonomista zbog prodaje Telekoma Srbija, Vlada Srbije danas treba da odredi minimalnu cenu po kojoj je spremna da proda 51 odsto te kompanije. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić smatra da će na aukciji biti postignuta veća cena od 1,4 milijarde evra, koliko se očekuje da Vlada odredi kao početnu.

“Imali smo priliku neki dan da čujemo da Telenor očekuje poskupljenje tarifa u fiksnoj telefoniji, što jeste jednim delom posledica toga da će samo jedan operater u svom sistemu imati i infrastrukturu – Telekom, ako bude prodat sa infrastrukturom”, naveo je Bušatlija.

On navodi da će “svi ostali koji se budu kačili na tu infrastrukturu imati, pre svega, nepovoljnije tehničke uslove, a to će se odraziti i na ekonomske uslove. Jedini monopol koji je gori od državnog monopola jeste privatni monopol, i to bi država morala u svakom slučaju da izbegne”.

Na sva ova pitanja od predsednika i Vlade u ime javnosti odgovor je tražio Savet za borbu protiv korupcije, ali ga do danas nije dobio. Član Saveta Danilo Šuković kaže da je sporna i sama odluka o prodaji tako velike kompanije u vreme krize.

“Mislim da tu postoje političke odluke, a ne ekonomske i da su politički razlozi toliko jaki da oni, jednostavno, ne žele nikakvu raspravu, već koriste sistem kojim upravljaju i to sprovode onako kako njima odgovara, ne obazirući se na dugoročne posledice koje su vrlo štetne”, rekao je Šuković.

“Znači, politički je cilj da se nešto reši u kratkom roku. 2011. godina je predizborna godina, verovatno su sredstva veoma dobrodošla u budžetu da bi vlast sa što manje problema ušla u kampanju”, smatra on.

I Ustavni sud treba da se oglasi

Stručnjak za strane investicije Milan Kovačević zamera da je zaobiđena Agencija za privatizaciju, što predstavlja kršenje zakona.

“Niti Agencija to radi, niti to radi Ministarstvo u čijem je sklopu Agencija, nego je predato da to radi Ministarstvo finansija. I mnogi drugi uslovi su drugačiji nego što je predvideo zakon”, naveo je Kovačević i dodao da je “ono što je takođe urađeno loše je da je tajnim zaključcima Vlade izabran i savetnik i napravljen oglas za tender”.

“Bilo bi dobro da se ipak, od strane Ustavnog suda, proveri da li je i ovog puta moguće da se jedna krupna privatizacija radi mimo zakona”, smatra Kovačević.



Pregovori sa Turcima o Koridoru 11

Danas počinju pregovori sa turskom kompanijom Kolin za učešće u izgradnji autoputa Beograd - Južni Jadran, na delu od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga.

Ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović kaže da će se danas održati sastanak pregovaračkog tima sa Kolinom za nastavak izgradnje Koridora 11.

Ona je kazala da je Vlada Srbije u prošli četvrtak osnovala pregovarački tim za te pregovore i da će se razgovarati o utvrđivanju cene i izvođačkog ugovora.

Kalanovićeva je navela da će već započete radove na delu od Uba do Lajkovca u dužini od 12,7 kilometara nastaviti da finansira država.

Ministarka za NIP je rekla da je u prethodnom periodu već nudila turskim firmama Kolin, Makiol i Juksel da uđu u taj projekat koncesijom, ali da su njihovi predstavnici smatrali da takav poslovni aranžman ne bi bio isplativ u ovom trenutku.

Kalanovićeva je podsetila je sa tim kompanijama potpisan memorandum o razumevanju za Koridor 11 za deonice Obrenovac - Uba i Lajkovca - Ljiga, Ljig - Preljina i Preljina - Požega.



Dulić: Besplatna legalizacija svima

Građanima bi trebalo omogućiti besplatnu legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, kaže ministar prostornog planiranja Oliver Dulić.

To bi, kako objašnjava ministar, moglo da se uredi leks specijalisom, i na taj način se proces legalizacije bespravno podignutih objekata znatno ubrza.

Stručnjaci ovaj predlog ocenjuju protivustavnim, jer bi se na taj način zapravo favorizovali građani koji su gradili ne poštujući zakon.

Ministar prostornog planiranja Oliver Dulić je izjavio da je nezadovoljan dosadašnjim rezultatima legalizacije i dodao da se propušta veliki ekonomski resurs koji postoji u nelegalnim objektima. Zato se razmatra da proces legalizacije bude potpuno besplatan.

Legalizacija se pokazala kao kamen spoticanja za sve vlade posle 2000. godine. Posle dva zakona i tri puta sprovođenog prikupljanja zahteva, u Srbiji je legalizovan tek neznatan procenat nekretnina. Kao razlozi su navođeni neažurnost lokalnih samouprava koje su taj proces sprovodile, nedostatak političke volje, kao i nekompletna dokumentacija koju su građani podnosili. Očekivanja su bila da se od legalizacije po najnovijem zakonu prikupi između 300 i 400 miliona evra.

"Moja ideja je da se promeni Zakon o planiranju i izgradnji i da se jednim aktom precizira proces besplatne legalizacije svih bespravno sagrađenih objekata u Srbiji", rekao je Dulić.

Prema Dulićevim rečima, ovim tempom legalizacija bi bila završena za 20 godina, a on se zalaže da se tokom 2011. godine definitivno reši pitanje legalizacije. Dulić je kazao da proces legalizacije može da doživi potpuni neuspeh, podsetivši da je su građani prijavili za legalizaciju više od 780.000 divljih objekata.

"Moramo to uvažimo činjenicu da građani Srbije žive izuzetno teško, ali i da naša administracija na svim nivoima nije u stanju da sprovede efikasnu legalizaciju u kratkom roku", kazao je Dulić.

"Nismo mi prva zemlja koja bi legalizaciju tako rešavala, to su uradile mnoge zemlje pre nas", naglasio je Dulić. Brza i besplatna legalizacija, kako je dodao, spovedena je i u drugim zemljama Balkana.

"Kad legalizujemo divlju gradnju, hajde onda da kažemo da svi, koji smo dosad bili nelagalni, odsad i zauvek plaćamo porez na imovinu. I nikad se više posle takve legalizacije neće graditi divlji objekti u Srbiji", rekao je Dulić.

Dulić kaže da će građani koji su već platili legalizaciju biti "kompenzirani". On je dodao da se u tom slučaju ne bi zaboravili građani koji su već platili legalizaciju, jer bi u suprotnom država poslala lošu poruku.

Legalizacija bespravno sagrađenih objekata trebalo bi da bude omogućena po novom zakonu potpuno besplatno, potvrđeno je za B92 u Vladi Srbije. Vlada se na ovaj potez, kako saznajemo, odlučila jer je procena da će od poreza na imovinu legalizovanih objekata dobiti više novca nego od same legaliuacije, odnosno oko milijardu evra.

Građani koji su legalizaciju već platili, država će uplaćeni iznos odbijati kroz porez na imovinu narednih godina. Takođe, dozvoliće se i konverzija izgrađenog zemljišta, tako da će korist za državu i za građane biti nemerljiva.

Bušatlija: Protivustavna predizborna ideja

Mahmut Bušatlija, konsultant za strana ulaganja, po profesiji arhitekta, podseća na Ustav Srbije – koji predviđa jednakost i jednakopravnost svih garađana Srbije, dok kako kaže ovaj predlog nije u skladu sa tim.

"Ako je neki građanin bio toliko savestan da postupi po svim zakonima i pribavi građevinsku dozvolu, bio je dužan i da plati doprinose državi za tu građevinsku dozvolu, odnosno za uređenje građevinskog zemljišta. A ako je neko bio nesavesan da nešto radi potpuno mimo zakona biće počašćen od strane države da ne plaća legalizaciju potpuno nelegalno izgrađenog objekta. To ne sluti ni na jednakost ni na jednakopravnost građana ove države", objašnjava Bušatlija.

Bušatlija ovaj predlog ministra Dulića vidi kao skupljanje političkih poena i dodaje i da bi besplatna legalizacija pravila štetu javnom interesu.

"To što ne plate oni kojima bude oprošteno platiće ostali građani. Naravno treba voditi računa i o socijalnom aspektu i nemam ništa protiv toga da budemo solidarni sa onima koji su pravili samo najnužniji smeštaj i malu proizvodnjicu u garaži pravili, apsolutno sam saglasan da se svi građani pomognu i da solidarno izađu u susret toj kategoriji. Ali onima koji su bespravno gradili komercijalne objekte i zarađivati ogromne pare na tome sumnjam da treba bilo šta oprostiti", navodi Bušatlija.

Ideja da se donese lex specijalis za legalizaciju, za Bušatliju je takođe ne prihvatljiv predlog, jer kako kaže taj proces mora biti završen i rešen tako da se takve greške više nikada ne ponove, što se ad hok rešenjima ne postiže.

On podseća da je stručna javnost pre dve godine, kada je o počelo da se raspravlja o Zakonu o planiranju i izgradnji, upozoravala da se jednim aktom ne mogu rešiti problemi u pet oblasti, ali je ipak konačnim tekstom taj propis obuhvatio i pitanja planiranja, izgradnje, građevinskog zemljišta, legalizacije i restitucije. Ipak, odredbe kojima je to regulisano su uopštene, ni jedna oblast nije detaljno obradila materiju pa taj akt više liči na zakonik nego na zakon, tvrdi Bušatlija.

List Kurir piše da će procedura, kako je najavljeno, biti krajnje jednostavna: svi koji su se prijavili za legalizaciju do 11. marta 2010. i koji plate porez na imovinu (na zemljište na kojem je izgrađena sporna nekretnina) imaju pravo da im objekti budu legalizovani.

Neophodno je samo da popune kratak formular i višedecenijska agonija je gotova! Predviđenim dekretom, lokalne samouprave i ostali nadležni državni organi dobiće propisanu proceduru, kojom će u najbržem mogućem roku legalizovati bespravno podignute objekte na svojoj teritoriji. Potpuno besplatno.

Pored toga, menja se i aktuelni Zakon o planiranju i izgradnji, koji će dodatno olakšati legalizaciju, posebno u delu imovinsko-pravnih odnosa

Biće omogućena i konverzija zemljišta. Tačnije, ako se nekome plac na kome je izgrađen nelegalni objekat vodi kao poljoprivredno zemljište, ali ima status korisnika, biće preimenovan”, dobiće status svojine besplatno. Menja se i Pravilnik o legalizaciji. Oni koji imaju objekte moći da ih legalizuju bilo kojim dokumentom koji potvrđuje da su vlasnici zemljišta. Ako ima više korisnika na parceli, neophodno je da svi daju saglasnost za legalizaciju. Ako ne odgovore u roku od 15 dana na pismo nadležnog državnog organa, smatraće se da su saglasni.

Rok za prijavu nelegalnih objekata istekao je 12. marta ove godine, a prijavljeno je oko 700.000 objekata, od čega je do sada legalizovan tek svaki pedeseti.

Resorni ministar Oliver Dulić je u više navrata izjavljivao da je nezadovoljan tempom legalizacije i navodio da su za to u velikoj meri odgovorne lokalne samouprave koje nisu primerile cene za legalizaciju mogućnostima građana.

Pravilnik Ministarstva prostornog planiranja predviđa da naknade za legalizaciju kuća i stanova do 100 kvadratnih metara budu umanjene za 60 odsto.

Ministar prostornog planiranja Oliver Dulić navodio je ranije da će na primer cena legalizacije stana ili kuće u zoni četiri u Beogradu, gde spadaju Altina, Plavi horizonti, Mirijevo, površine od 60 do 70 kvadratnih metara koštati od 150.000 do 200.000 dinara.

Cene za ostale stambene objekte veće od 100 kvadratnih metara i druge objekte određivale su lokalne samouprave.



MMF zadovoljan, Srbiji 373 mil. EUR

Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda završio je šestu reviziju aranžmana, koja Srbiji omogućava da odmah povuče oko 373 miliona evra.

Sa tim iznosom, povučena sredstava u skladu sa "stend-baj" aranžmanom MMF sa Srbijom povećaće se na oko 1,9 milijardi evra.

Prvobitni 15-mesečni stend-baj aranžman Srbiji odobren je u januaru 2009. godine, u iznosu od 409,5 miliona evra, a u maju prošle godine produžen je na još godinu dana i uvećan na oko tri milijarde evra.

To je učinjeno kako bi se pružila podrška ekonomskom progamu Vlade Srbije, u vreme kada je uticaj svetske ekonomske krize bio jači od očekivanog.

Predsedavajući sastankom direktora MMF Džon Lipski kaže da su vlasti Srbije uglavnom na zadovoljavajući način primenile program podrške MMF, kao i da je obnova usmerena ka izvozu dobila zamah.

Nastavak budnosti biće od ključnog značaja, pošto su se rizici makroekonomske stabilnosti povećali, uključujući porast inflacije, nastavak trgovinskog deficita kao i potencijalna prelivanja rizika iz regiona, dodao je on nakon rasprave.

"Vlasti su na odgovarajući način pooštrile monetarnu politiku, na liniji borbe protiv inflacije. Sa rizikom inflacije koja i dalje naginje rastu, vlasti treba da nastave da koriste sva raspoloživa sredstva da bi suzbile inflaciona očekivanja i vrate je na liniju tolerancije Nacionalne banke Srbije", naveo je Lipski.

On je konstatovao da je fiskalna politika ostala na liniji tog programa, a da je deficit budžeta za 2011. u skladu sa novim okvirom fiskalne odgovornosti. Biće potrebni odlučni napori da bi se postigli fiskalni ciljevi za 2011. godinu, uzevši u obzir rastuće pritiske za veće trošenje, kazao je Lipski.

Lipski je ocenio da je tekuća reforma penzionog sistema korak u ispravnom pravcu i naveo da će reforme biti potrebne da bi se obezbedila održivost penzionog sistema. Lipski je, takođe, pohvalio bankarski sektor Srbije.



NIS: Dobit veća od 2,7 mlrd. dinara

Generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko kaže da bi NIS na kraju ove godine mogao da zabeleži dobit veću od 2,7 milijardi dinara.

Dobit NIS-a na kraju 2010. bi mogla biti viša, ako kursna razlika ne bude loša do kraja godine, rekao je Kravčenko.

Svi pokazatelji koji se odnose na proizvodnju, preradu i prodaju nafte i naftnih derivata su viši u odnosu na prošlu godinu, što ubuduće može pozitivno uticati na cenu akcija NIS-a, dodao je on.

Ističući da se može očekivati pojeftinjenje naftnih derivata u veleprodaji, od početka primene liberalizacije tržišta derivata u Srbiji, on je dodao da se ne može sa sigurnošću reći da li će naftne kompanije sniziti cene derivata i u maloprodaji.



Negotiations with Kolin on construction of Corridor 11
Minister for National Investment Plan Verica Kalanovic announced today that the official negotiations with Turkish Kolin on its participation in the construction of Belgrade-South Adriatic highway, that is, Obrenovac - Ub and Lajkovac - Ljig highway sections 53 km long, would commence that day in Belgrade.

- Today is the first meeting between the negotiating team and Kolin, at which continuation of the construction of Corridor 11 should be discussed - Ms. Kalanovic said to the press.

She said that the Government of Serbia had formed a negotiating team last Thursday and that the talks about the price and contract should commence that day.

Ms. Kalanovic also said that the state would keep financing the commenced works on Ub-Lajkovac highway section 12.7 km long.

The Minister for NIP said that she had already offered Turkish companies Kolin, Makyol and Yuksel in the previous period to become concessionaires and enter the project in that way, but she added that their representatives had been of the opinion that such business arrangement would have not been profitable at that moment.

Ms. Kalanovic reminded that a memorandum of understanding for Corridor 11, for the sections Obrenovac- Ub and Lajkovac-Ljig, Ljig-Preljina and Preljina-Požeg, had been signed with those companies.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta