Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dug „Železnica“ milijardu evra
Ko god da im je na čelu, „Železnice Srbije“ su bez premca u pravljenju minusa, koji sada iznosi oko milijardu evra, a to je četvrtina gubitka svih javnih preduzeća. U privrednom životu opstaju zahvaljujući stalnoj budžetskoj infuziji, što bi trebalo da je razlog više da se zna kuda ide svaka para. Država, međutim, ne sankcioniše one koji su tu firmu doveli do prosjačkog štapa.

Poslovanje „Železnica Srbije“ nekoliko meseci u kontinuitetu tokom prošle godine proveravala je Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala (UBPOK) MUP Srbije. Insistirali su na dokumentima o kupovini motornih vozova iz Švedske i remontovanih lokomotiva iz Slovenije; oba pravna posla urađena su nezakonito, bez tendera koji obara nabavnu cenu.
- UBPOK je tražio dokumentaciju za ugovore koji su u javnosti tretirani kao sporni. Ne znam šta su našli, nisu dužni da nas obaveste - kaže izvor „Blica“ u tom javnom preduzeću, uz opasku „da je u vreme tih afera nešto bilo pravno nedozvoljeno - akteri bi zaglavili zatvor, a drugo je pitanje da li je to bilo moralno“.
Državni revizor Radoslav Sretenović kaže da revizija poslovanja „Železnica“ i ostalih javnih preduzeća nije urađena jer nema dovoljno revizora.
- To je jedini razlog što nismo gledali poslovanje „Železnica“ u celini. Očekujem da ćemo ove godine kontrolisati rad javnih preduzeća, a Savet Državne revizorske institucije nije još odlučio kojih - veli Sretenović.
Iz revizorskog izveštaja vidi se kako izgleda budžetska infuzija. Država je umesto „Železnica“ 2008. godine platila 2,5 milijardi dinara za dug i kamatu. Po Zakonu o javnom dugu, te novce „Železnica“ je morala da vrati, ali nije jer, piše revizor, „službe Ministarstva finansija zadužene za javni dug nisu preduzele zakonske mere za naplatu potraživanja“. Ali se formalno ne zna krivac za to što subvencija od 11,2 milijarde dinara nije umanjena za one dve i po milijarde dinara.
Duga je lista primedbi u reviziji finansijskih izveštaja za 2008. godinu koju je obavio „BDO BC Excel“. Na sedam stranica revizor obrazlaže uzdržavanje od mišljenja, od čega je gora jedino eksplicitna negativna ocena.
Evo nekih: unutar „Železnica“ nije usklađena računovodstvena politika; između matične firme i zavisnih preduzeća nisu usaglašeni prihodi i rashodi; nema dokumentacije koja potvrđuje ispravnost otpisivanja 42.573.000 dinara sa zaliha i obaveza od poslovanja i još 139.374.000 dinara na ime PDV; za dugoročni kredit od Međunarodne banke za obnovu i razvoj manje je proknjiženo 1.763.388 evra na ime glavnice i 313.262 evra na ime kamate; sporni su ostali dugoročni krediti, ostale dugoročne obaveze...
- Zbog značaja pitanja iznetih u prethodnim pasusima ne izražavamo mišljenje o konsolidovanim finansijskim izveštajima za 2008. godinu - piše u nezavisnom revizorskom izveštaju.
Revizorski izveštaji pomažu vlasniku, u ovom slučaju državi, da upravlja poslovanjem tako što će zbog nezakonitosti u tom izveštaju ako treba i smeniti rukovodstvo preduzeća ili sam izveštaj proslediti policiji kad ima indicija o krivičnim delima. U praksi se to kod nas nije još dogodilo.
Za „Železnice Srbije“ je vezan prvi krivični postupak u srpskoj pravnoj istoriji pokrenut optužbom da je državna firma finansirala političku stranku. Još 2004. godine bivši zamenik generalnog direktora Predrag Vukadinović optužen je zato što je 23. avgusta 2000. godine sa računa „Želvoza“ milion dinara uplaćeno Glavnom odboru SPS na Novom Beogradu. Postupak još nije pravosnažno okončan.
Ime Milenka Šarančića postalo je opštepoznato 2005. godine zbog kupovine švedskih motornih vozova starih četvrt veka i pikanterija kao što je otkup stana vrednog pola miliona evra. Šarančić je privatnim tužbama pokušao da dokaže da je oklevetan kao generalni direktor. Prošlog jula Drugi opštinski sud u Beogradu odbacio je njegovu tužbu protiv Predraga Jovanovića, direktora Uprave za javne nabavke, zbog izjava u medijima da su vozovi kupljeni uz kršenje zakona.
Uz sve to naša železnica je uspela da u prvih šest meseci prošle godine proizvede kašnjenje u ukupnom iznosu od deset meseci, ali gubici u vremenu zasad tangiraju samo građane koji na odlazak iz Beograda do Novog Sada potroše i po šest sati. U javnom životu Srbije postalo je aksiom da državne firme služe političkim strankama kao moneta za potkusurivanje. Otuda ne čudi što sada ima i onih koji tvrde da je UBPOK češljao rad železnice samo zato da bi se dok SPS drži MUP stavila tačka na afere i krupni kriminal u tom javnom preduzeću.

Tender za fantoma
„Železnice Srbije“ bile su u žiži i zbog tendera na kome je pobedio fantomski proizvođač tašni iz Češke. Dat mu je avans od milion evra za kupovinu novih manevarskih lokomotiva, iako to nije predviđeno tenderskim uslovima.
Koliko je ovo nezakonito potvrdio je i Šarančić izjavom u „Blicu“ da takav ugovor „ne bi ponovo potpisao“.

Radnici u hotelu
Septembra 2009. godine policija je saopštila da je uhapsila osmočlanu kriminalnu grupu osumnjičenu da je oštetila železnicu za 69,28 miliona dinara na taj način što je tokom 2006. i 2007. godine falsifikovala dokumentaciju tako da ispadne da su radnici „Želvoza“ i „Želturista“ putovali u inostranstvo ili odlazili u Vrnjačku Banju da se odmore u hotelu čiji je suvlasnik Obrad Šarančić, ali i da novac firme troše u njegovoj „ugostiteljskoj radnji“. Proces je daleko od pravosnažnosti.

Neke primedbe iz nezavisne revizije
- kod kredita od „Eksim banke“ iz Pekinga kamata je pogrešno uvećana za 629.000.000 dinara
- pozajmice od Ministarstva finansija su proknjižene za 159.689.000 dinara manje u odnosu na konfirmaciju iz ministarstva
- nema dokaza nekretnine, postrojenja i oprema „Železnica“ vrede 217.059.180.000 dinara, koliko piše u papirima
- nepoznat tačan iznos dugova „Preduzeća za izgradnju železničkog čvora“ zbog sabotiranja revizora (ograničili mu obim rada)
- utvrđeno da ima 866 neprodatih društvenih stanova, da vrede 621.483.000 dinara, ali je nezavršen popis stanova, pa se zna koliko ih tačno ima
- nemoguća kontrola poreskih obaveza i poreskih sredstava
- sporne su bile i zalihe


Radnici „Zastave“ od danas prelaze u „Fijat“
Kompanija „Fijat automobili Srbija“ počeće od danas da sklapa prve ugovore o radu sa radnicima koje preuzima iz kragujevačke fabrike „Zastava automobili“. Mešovita kompanija „Fijata“ i Vlade Srbije u prvoj fazi trebalo bi da sklopi ugovore o radu sa 1.000 „Zastavinih“ radnika.

Predsednik Samostalnog sindikata Fabrike „Zastava automobili“ Zoran Mihajlović kaže da će sa još oko 150 radnika biti zaključeni ugovori o delu i oni će obavljati uslužne poslove za FAS. Među radnicima „Zastavine“ fabrike automobila koji prelaze u FAS je i oko 30 osoba koje je „Fijat“ odabrao za menadžere kompanije u Kragujevcu.
- Radnici će zaključivati ugovore o radu sa FAS-om na neodređeno vreme, s tim što je predviđen probni rad u trajanju od dva meseca za proizvodne radnike i tri meseca za one koji nisu u proizvodnji - rekao je Mihajlović i dodao da je probni period uveden da bi se zaštitili radnici koji ne budu mogli da ispune „Fijatove“ uslove ili ne budu hteli da rade u FAS-u. Oni imaju mogućnost da se vrate u „Zastavinu“ fabriku na neko drugo radno mesto ili da koriste socijalni program.
- Ugovori o radu su tipski, a pravilnik je usklađen sa našim Zakonom o radu, pa ne očekujemo da bi u tom smislu nešto moglo da bude problematično - rekao je Mihajlović.
On je naveo da plate „Fijatovih“ radnika ne bi trebalo da budu niže od sadašnjih. Prosečna plata je od 27.000 do 28.000 dinara.
Grupa od 450 radnika koji obavljaju takve poslove mesečno će se rotirati sa drugom grupom od 450 radnika, što znači da će biti radno angažovano oko 900 ljudi.
Prema rečima Mihajlovića, 100 invalida iz Fabrike „Zastava automobili“ preći će u zaštitnu radionicu „Zastava inpro“, dok se 150 radnika prijavilo za socijalni program. To znači da će oko 300 radnika od ukupno 2.600 biti na čekanju za posao.


EU starts implementing ITA
BELGRADE -- The Interim Trade Agreement (ITA) between the EU and Serbia will officially come into force on Feb. 1.

This was announced in Belgrade last week by chief of the EU Delegation in Serbia Vincent Degert.

He told the press in Belgrade that the economic significance of a full implementation of the Interim Agreement is that Serbia will be more attractive for foreign investors, whereas its political importance lies in the fact that monitoring the progress will be relevant when the European Commission decides to consider Serbia's candidacy for EU membership.

"The implementing of the Interim Agreement paves Serbia's way to EU accession," Degert stressed.

He added that the EU Committee and the Serbian government should have the first meeting for monitoring the implementation of the agreement between March 10 and 15.

According to Degert, the application of the Interim Agreement will contribute to the predictability of business operation conditions, companies' competitiveness, and the equalizing of conditions for all market participants.

On Dec. 7, the EU unfroze the application of the Interim Trade Agreement with Serbia, which envisages gradual trade liberalization in the period of six years.

The trade deal is a part of the Stabilization and Association Agreement (SAA), which remains suspended. Serbia has been unilaterally implementing ITA since early 2009.


Preduzeća duguju preko 14 mlrd. EUR
Naše firme uveliko grcaju u bankarskim dugovima. Već u ovoj godini dospevaju prve rate za otplatu subvencionisanih kredita koje su lane uzeli uz pomoć države.

Dugovanja naših kompanija prema inostranstvu popela su se na kraju prošle godine čak na 14 milijardi evra. Uz to, dugovi prema bankama za pozajmice uzete u zemlji dostigli su iznos od 959,6 milijardi dinara. Kako će sva ova dugovanja privreda vratiti ne može ni da se nasluti, ali domaći bankari već su počeli da strahuju za sudbinu svojih potraživanja.

Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, kaže da postoji latentna opasnost u koju bankarski sektor u Srbiji može zapasti, jer u 2010. velikom broju preduzeća dospevaju prve rate za otplatu kredita. Podseća da je dug privrede prema inostranstvu skoro dva puta veći od državnog.

Samo u ovoj godini preduzeća bi trebalo da inostranim poveriocima vrate 4,5 milijardi evra. Takođe, prema Dugaliću, problematični su i zajmovi, odnosno njihovo vraćanje bankama u zemlji, jer su enormno narasli.

Da bi se pospešilo kreditiranje država je, inače, lane priskočila u pomoć, pa je privredi i građanima dato 1,1 milijarda evra dotiranih kredita. Od toga najveći deo uzela su preduzeća i to 870 miliona evra za likvidnost, koja je i dalje rak-rana većine firmi. Zajmovi za investicije nisu bili ni izbiliza toliko traženi, već je ovih pozajmica odobrena samo mrvica, u vrednosti od 13 miliona evra.

Uplašeni bankari kalkulišu mogućim većim kašnjenjima u otplati rata kada su u pitanju firme. Naime, već sada je kod preduzeća u velikoj meri naraslo kašnjenje u otplati dugova. Poslednji podaci govore da 8,8 odsto rata ne stiže na vreme, odnosno kasni.

„Banke u celom našem regionu suočavaju se sa kašnjenjem u naplati zajmova, pa i u Srbiji. U zemljama u okruženju kašnjenje iznosi oko 20 odsto, a kod nas oko deset odsto. Problem će nastupiti krajem marta, kada kompanije počnu da vraćaju zajmove koje su uzeli u inostranstvu. Stepen teško naplativih pozajmica kod privrede sigurno će se, tako, popeti na oko 15 odsto“, naglašava Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Draginja Đurić, predsednik Izvršnog odbora Inteza banke i Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije, kaže da će „tempo i brzina oporavka privrede značajno uticati na bankarski sistem. Očekuje nas i nastavak reformi javnog sektora, kao i restrukturisanje i privatizacija javnih preduzeća. Upravo iz ovih razloga za banke će, ponovo, najveći izazov biti održavanje kreditne aktivnosti“.


NBS danas prodala 40 miliona evra
Beograd -- Narodna banka Srbije (NBS) prodala je danas 40 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila prekomernu dnevnu oscilaciju kursa dinara.

To je sedma intervencije NBS na deviznom tržištu od početka ove godine, na kojem je, uključujući i današnju intervenciju, prodala 285,5 miliona evra.

Indikativni kurs formiran u prepodnevnoj trgovini devizama na međubankarskom tržištu, iznosi 98,5208 dinara za evro, navodi se na sajtu NBS.

Dinar je danas imao najnižu vrednost od uvodjenja evra, pošto je zvanični srednji kurs 98,4716 dinara za evro, a najjači je bio prvog radnog dana u godini, 4. januara, kada je zvanični srednji kurs bio 95,97 dinara za evro.


FAS takes over Zastava workers
KRAGUJEVAC -- First 1,000 Zastava Cars workers today started signing employment contracts Fiat Automobiles Serbia (FAS).

This move was determined with the contract between Italian company and the Serbian government.

Temporary employment contracts are currently being signed in different parts of Zastava plant, and workers are getting acquainted with Fiat Group Code of Conduct, said president of the Zastava factory's independent trade union Zoran Mihajlović.

Pointing out that there is no official list of the workers that will move to the new company, Mihajlović said that the first group was chosen among the workers that have been assembling Fiat's Punto model since April 2009.

After FAS takes over the first 1,000 workers, Zastava plant will be left with 1,600 employees, Mihajlović said, adding that at least 1,000 of them will be engaged this year in the disposing of old equipment and the plant's preparations for the installment of modern automotive industry technologies.


Expert: Irresponsible statements
BELGRADE -- Economic expert Stojan Stamenković said hints from the government on the possible unfreezing of wages and pensions in the public sector were irresponsible.

Stamenković, who is an economic advisor to the prime minister, said that “announcements from the government” that wages and pensions in the public sector could be unfrozen by the end of the year are irresponsible, because such a move could bring about great economic risks.

“Risks are great because the unfreezing of wages and pensions would create confusion in what should be a rational policy for decreasing total spending and increasing investments,” Stamenković told the new issue of Ekonometar monthly.

He recommended to the government that it should refrain from such “political marketing”, because it would not bring the desired political points, but rather, “deserved slaps on the wrist”.

Stamenković reminded that the government backed out of its decision to increase wages for Serbian power company EPS, when it became clear that such a move would endanger the stand-by arrangement it has with the International Monetary Fund.

He said that it is obvious that any crack in that arrangement would have huge consequences, because Serbia could face a halt of capital coming into the country and a drop in to the living standard in the coming years.

Stamenković added that the recovery of the Serbian economy will be slow and uncertain.

He said that the dinar’s exchange rate would be stable in 2010, with slight oscillations.

“According to some of our earlier predications, the euro could be worth about RSD 100.5 at the end of the year. This includes the prediction that inflation will be about seven percent and that the prices in the Eurozone will increase by two percent, and that the IMF agreement will not be endangered,” Stamenković said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta