Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
IMF talks on technical expert level
BELGRADE -- The International Monetary Fund (IMF) mission will continue its meetings today with representatives of the Serbian government.

Wednesday's meetings will be held at the level of technical experts from individual ministries and the NBS.

The IMF delegation, headed by Albert Jaeger, will discuss reforms of the pension system with Deputy Prime Minister Jovan Krkobabić on Thursday, Tanjug learned from Krkobabić's cabinet.

The official talks between the IMF delegation and the Serbian government on the third revision of the EUR 2.9bn stand-by loan arrangement started on Monday with a plenary session at the NBS and are scheduled to end on February 23.


Srbijagas gradi dva nova skladišta
Beograd -- Srbijagas planira da od kredita dobijenog od EBRD-a izgradi dva podzemna skladišta gasa za komercijalno skladištenje, kaže direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odluke EBRD- da odobri kredit od 150 miliona evra tom javnom preduzeću, da je u planu izgradnja dva podzemna skladišta gasa za komercijalno skladištenje, dok bi Banatski dvor zadržao funkciju strateških državnih rezervi gasa.

On je dodao da "preostaje razgovor u resornom ministarstvu i na nivou Vlade Srbije, jer moramo da se dogovorimo oko strategije ulaganja", dok je ministar energetike Petar Škundrić kazao da bi "jedno skladište gradila slovačka kompanija na bazi sopstvenog inženjeringa, ukljućujući i finansijski inženjering, a vlasnik tog novog skladišta bila bi Republika Srbija u svojstvu svog javnog preduzeća Srbijagasa".

Škundrić je naveo da je u razgovorima planirano da bi skladište trebalo da bude na nivou minimum 500 miliona kubnih metara gasa i dodao da je planirano da se izgradnja skladišta gasa sa Slovacima završi u toku ove i sledeće godine.

Srbijagas planira da iz kredita EBRD-a za plaćanje gasa izdvoji oko 50 miliona evra, sa 20 miliona evra finansiraće gradnju dva gasovoda, za povezivanje sa sistemima Republike Srpske i Rumunije, 10 miliona evra namenjeno je kontroli stanja hiljadu kilometara postojećih gasovoda u zemlji i izradi Treće studije izvodljivosti za te projekte. Najviše novca, 70 miliona evra, Srbijagas uložiće u izgradnju novog skladišta, u Itebeju, u opštini Žitište.

EBRD: Srbijagasu 150 mil. € kredita

Odbor direktore Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je kredit od 150 miliona evra Javnom preduzeću Srbijagas, saopštio je taj kreditor. Kako se navodi u saopštenju EBRD-a, kredit je namenjen za unapređenje gasovodne mreže i izgradnju novog podzemnog skladišta gasa u Srbiji, na nalazištu gasa u Itebeju, u centralnobanatskoj opštini Žitište.

Planirano je da kapacitet novog skladišta gasa bude do milijardu kubnih metara sa strateškom i komercijalnom namenom, a da Srbijagas bude jedini operater, ističe se u saopštenju EBRD-a.

EBRD će u okviru tog projekta takodje finansirati obnavljanje 40 odsto srpske mreže za distribuciju gasa, a deo fondova će biti iskorišćen za refinansiranje kratkoročnih zajmova Srbijagasa, što će omogućiti toj kompaniji da poboljša svoju strukturu kapitala i oslobodi resurse za ključne projekte od strateškog značaja, čiji je cilj povezivanje srpske mreže za transport gasa sa mrežama susednih zemalja.

Izgradnja novog podzemnog skladišta gasa obezbediće stabilno snabdevanje prirodnim gasom i povećati otpornost Srbije i regiona na eventualne prekide u isporukama tog energenta i sezonske promene u potrošnji.

To je treći projekat skladišta gasa koji finansira EBRD u regionu. Ta banka je prošle godine odobrila 70 miliona evra hrvatskoj kompaniji za transport gasa Plinakro za kupovinu jednog skladišta gasa u Hrvatskoj, kao i 200 miliona evra mađarskoj gasnoj i naftnoj kompaniji MOL za završavanje izgradnje jednog podzemnog skladišta gasa u Mađarskoj. EBRD trenutno razmatra finansiranje projekata za skladištenje gasa u Bugarskoj i Moldaviji u 2010, navedeno je saopštenju EBRD.

Pozajmica od 150 miliona evra prvobitno je trebalo da bude odorena Srbijagasu na sednici Odbora 12. januara, ali je nakon toga odluka odložena za 26. januar pošto pregovori sa Srbijagasom nisu bili završeni. Ipak, odluka ni tada nije bila doneta a portparolka EBRD Bojana Todorovska je rekla da bi pozajmica mogla da bude odobrena za dve sedmice.

Todorovska je tada navela da je Vlada Srbije i formalno imenovala Komisiju za pregovore o kreditu Javnom preduzeću Srbijagas. "Odmah po okončanju pregovora ugovori se mogu predati Vladi na odobrenje, a zatim i Upravnom odboru EBRD", kazala je Todorovska.


Hrvatski Agrokor kupuje Merkator?
Ljubljana -- Najbolju ponudu za kupovinu Merkatora je dao hrvatski koncern Agrokor, a slovenački mediji navode da je Agrokor dao znatno višu ponudu nego privatni fondovi.

Rok za predaju neobavezujućih ponuda za kupovinu 35,9 odsto vlasničkog udela u najvećem slovenačkom trgovcu, Merkatoru istekao je juče i najbolju ponudu za vlasnički ulazak u Merkator je dao Agrokor, čiji vlasnik je najbogatiji Hrvat, Ivica Todorić, piše Dnevnik

Iako su drugi slovenački mediji pisali da potencijalni kupci verovatno neće ponuditi "ubedljive cene", zbog ukupnog duga Mekatora od 1,1 milijarde evra, Dnevnik iz svojih izvora saznaje i da je Agrokor dao znatno višu ponudu nego fondovi privatnog kapitala, koje su banke pozvale da predaju ponude.

Agrokor je prema pisanju ovog lista, ponudio za deonicu Merkatora cenu koja je bitno viša od trenutne na berzi, koja se kreće oko 166 evra, uz mogućnost rasta koju će nesumnjivo izazvati najavljena prodaja Merkatora.

Slovenački dnevni list Finance analizira mogućnost da Agrokor Ivice Todorića postane vlasnik svog najvećeg konkurenta na balkanskom tržištu i zaključuju da bi Todorić u slučaju kupovine Merkatora imao velikih poteškoća s Agencijom za zaštitu konkurencije u Hrvatskoj koja bi mogla da ospori koncentraciju Konzuma I Merkatora.

S druge strane bi, nakon eventualnog sticanja većinskog udela deo troška preuzimanja Agrokor mogao prebaciti na Merkator, tako što bi Merkatoru prodao neke od svojih neprofitabilnih trgovina poput lanca Idea u Srbiji, koja je 2008. zabeležila 30 miliona evra gubitka. Problem je Todoriću, pišu Finance, i zaduženost Agrokora, koja je dosegla 2,38 milijardi evra.

Ipak, poslednju reč će pri prodaji Merkatora imati slovenačke, domaće banke, koje će na kraju ocenjivati rizik koji će preuzimanje predstavljati za zaposlene u Merkatoru i slovenačku prerađivačko-prehrambenu industriju. Pomenute banke imaju u vlasništvu oko 20 odsto Merkatora, najviše Nova Ljubljanska banka, koja zajedno sa Bankom Celje ima 16 odsto Merkatora.

Kompanija Arkas koju su banke ovlastile za prikupljanje ponuda za prodaju 21,08 odsto akcija Merkatora saopštila je da će se uži krug od sadašnjih osam ponuđača znati tokom marta. Banke su do paketa akcija slovenačkog trgovačkog lanca došle zaplenom Markatorovih akcija od propalog Infond Holdinga, društva nekadašnjeg prvog čoveka Pivovarne Laško Boška Šrota.

Mediji napominju da je neobavezujuću ponudu za kupovinu udela u Merkatoru dala i srpska Delta ali bez navođenja pojedinosti.


Srpska struja kroz kabl do Italije?
Beograd -- Potpisivanje sporazuma Italije i Crne Gore o izgradnji podvodnog kabla, trebalo bi da bude korak bliže realizaciji i energetskog sporazuma Srbije i Italije.

Sporazum između Italije i Crne Gore vredan 720 miliona evra, trebalo bi da bude korak bliže realizaciji potpisanog energetskog sporazuma Srbije i Italije, koji predviđa gradnju hidroelektrana kapaciteta oko 600 megavata i vetroparkova od oko 500 megavata.

Preduslov da struja proizvedena u Srbiji stigne do Italije je upravo gradnja podvodnog interkonektivnog kabla jednosmerne struje, kapaciteta 1.000 megavata koji bi prema prvim projekcijama trebalo da bude završen do 2013. godine. Kako stvari stoje, gradiće ga italijanska kompanija Terna u saradnji sa Prenosom, koji je prošle godine izdvojen iz sastava Elektroprivrede Crne Gore.

Polazna tačka novog dalekovoda, kako se saznaje u EMS-u, bila bi u Bajinoj Bašti što bi u budućnosti sa novom 400 kilovoltnom vezom sa Rumunijom ojačalo prenos struje iz Srbije ka istoku i zapadu Evrope.

Dogovor italijanskog i crnogorskog premijera Silvija Berluskonija i Mila Đukanovića trebalo bi da bude dodatna potvrda da će Italijani i definitivno startovati s gradnjom elektrana u Srbiji. Tim sporazumom predviđena je gradnja deset manjih hidroelektrana na Ibru snage od po sedam do devet megavata, a na srednjoj Drini tri ukupne snage 365 megavata, kažu u Ministarstvu energetike. Razmatraće se i gradnja HE „Kupinovo” na Savi od 140 megavata.

Ceo posao trebalo bi da obezbedi povezivanje operatera za prenos električne energije, kako bi se ostvarila integracija srpske nacionalne elektroenergetske mreže sa evropskom. U resornom ministarstvu dodaju da se uveliko radi na analizi projekata na Ibru i Drini, a u narednom periodu biće preciziran tempo gradnje elektrana.

Ističući značaj te investicije, Vuk Hamović, predsednik EFT, kompanije koja je najveći trgovac strujom u jugoistočnoj Evropi, potvrđuje da je bio zainteresovan da sufinansira gradnju podmorskog kabla, ali da mu to niko nije ponudio.

Hamović kaže da Italija, kao veliki uvoznik energije, ima interesa da podvodni kabl što pre bude postavljen, a koliko mu je poznato italijanski investitor je obezbedio potreban novac i to ne samo za kabl sa pratećom opremom, već i za povećanje kapaciteta crnogorskog prenosnog sistema.

Najavljeno je da će Prenos i Terna finansirati i gradnju dalekovodaprema Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako bi se oko Crne Gore formirao energetski prsten koji bi u potpunosti stabilizovao elektromrežu te zemlje.


Jat: Kvadrat zgrade bar 1.200 evra
Beograd -- Kompanija Jat namerava da direktnom pogodbom proda svoju poslovnu zgradu, a u toj kompaniji za B92 kažu da neće pristati na cenu nižu od 1.200 evra o kvadratu.

Jedno od velikih javnih preduzeća koje čeka na privatizaciju, „Jat ervejz“, poslalo je na adrese više od 200 najuspešnijih preduzeća i banaka u Srbiji obaveštenje da prodaje poslovnu zgradu u Beogradu.

Pokušaj prodaje javnim nadmetanjem do sada je dva puta propalo, jer niko nije bio spreman da plati ni 1.200 evra po kvadratu, iako je reč o zgradi na ekskluzivnoj lokaciji na Novom Beogradu. Analitičari smatraju da je ovaj potez loš signal za potencijalne investitore.

Odluku o prodaji neposrednom pogodbom „vrhunskog poslovnog prostora", kako se navodi u pozivu Jata, donela je Skupština te kompanije. Kako je objašnjeno u saopštenju, “transparentnom prodajom viška imovine koja se ne koristi u punoj meri biće ubrzano sprovođenje najavljenih reformi, kao i rekonstrukcija i modernizacija državne aviokompanije“.

Milan Vujanić, predsednik Skupštine Jata, kaže za B92 da je odluka o prodaji neposrednom pogodbom doneta jer se na dosadašnja dva tendera niko nije javio.

„S obzirom da je prethodni tender propao sa ponuđenom cenom od 1.200 evra po kvadratu, a procenjena vrednost je 2.200 evra po kvadratu, mogu da vam kažem da se nećemo složiti da se ispod 1.200 evra po kvadratu proda ta zgrada, jer bi to onda stvarno bila prodaja ispod neke vrednosti za koju mi smatramo da ona vredi“, kaže on.

„Sa druge strane, treba da imate u vidu da je vrednost kvadrata ona koju tržište priznaje, a ne koju neko misli da to vredi. Svi su mislili da to vredi 2.200 evra po kvadratu, jedino što niko neće da kupi po toj ceni, prema tome to toliko ne vredi“, dodaje Vujanić.

Planirano je da se rukovodstvo Jata, nakon prodaje zgrade, preseli u prostorije na Aerodromu "Nikola Tesla". Inače, nacionalna aviokompanija već godinama posluje sa gubicima. Ono što "visi nad glavom“ Jata je i neuspešna privatizacija, neophodno smanjenje broja zaposlenih, nabavka novih letelica i dugovanja dobavljačima.

Ekonomista Danilo Šuković ocenjuje da prodaja zgrade upravo i ilustruje već poznatu činjenicu da je Jat u velikim ekonomskim problemima.

„To je po meni gašenje požara. Pretpostavljam da se vlada našla u teškoj poziciji da pod pritiskom MMF-a ne može više da subvencioniše preduzeća koja su u teškoj ekonomskoj situaciji, a da bi trenutnu likvidnost mogla rešiti jedino nekim vanrednim prihodima, kao što su prihodi od prodaje zgrade“, kaže on.

Šuković navodi da će „to onda u svakom slučaju umanjiti cenu Jata u budućoj privatizaciji. Prodaja njihove glavne upravne zgrade je loš signal za buduće investitore koji bi eventualno bili spremni da se uključe u privatizaciju Jata I da budu strateški pratner, odnosno da kupe Jat. I to će u svakom slučaju umanjiti šanse da se ta kompanija uspešno proda i uspešno privatuzuje“.

Na pitanje kakvu poruku Jat ovakvim potezom šalje potencijalnim investitorima, imajući u vidu da je jedan pokušaj privatizacije već propao, predsednik Skupštine te kompanije kaže da su „investitori koji budu kupovali Jat mnogo bolje obavešteni nego što će im obaveštenje pružiti bilo kakav tender. Prema tome, neće oni biti u dilemi, niti oni imaju ikakvu dilemu koliko Jat vredi objektivno i oni će platiti samo objektivnu vrednost ili nešto malo ispod, ali ne ono za koliko misli narod, čitajući novine, da Jat vredi“.

Telekom Srbija mogući kupac?

U javnosti se spekuliše da je prodaja poslovne zgrade Jata zapravo već dogovorena, a da je kupac Telekom Srbija. Vujanić ne isključuje mogućnost da kupac bude upravo ta kompanija.

„Prodaju poslovne zgrade koja ima 15-ak hiljada kvadrata po ceni od 1.200 ili više evra po kvadratu – izračunajte kolika je ta vrednost, pa izračunajte ko postoji u Srbiji ko može da plati tu vrednost, a da opstane da posluje, a ima još i investicije da bi mogao da je koristi. Ja procenjujem da će to biti veliki sistem , kakvih nema mnogo u Srbiji i prema tome moguće je da to bude Telekom“, kaže on.

Novac dobijen prodajom i kredit, koji će na osnovu toga biti uzet od banke, biće iskorišćen za zakup dva nova boinga 737-700 i osposobljavanje svih aviona koji trenutno ne lete, odnosno nabavku neophodnih delova, navodi se u saopštenju Jata.


NIS nudi saradnju hrvatskoj kompaniji INA na projektima istraživanja i razvoja u Siriji i Crnoj Gori
"Naftna industrija Srbije" (NIS) ponudiće hrvatskoj kompaniji INA saradnju na projektima istraživanja i razvoja u Siriji, Crnoj Gori, kao i drugim potencijalnim nalazištima.

Iz uprave srpske kompanije, čijih 51% akcija poseduje ruski "Gazprom", potvrđeno je da bi razgovori dve strane mogli početi u naredne dve sedmice, prenosi Poslovni dnevnik.

Izvor blizak upravi NIS-a tvrdi da su u tom preduzeću zainteresovani za zajedničku realizaciju projekata, jer su sa INA-om uvek dobro sarađivali.

Potencijalno partnerstvo sa NIS-om, odnosno njegovom kompanijom "Naftagas", ima poslovnu logiku. Ruski državni distributer gasa Gazprom nedavno je preuzeo većinski udeo u NIS-u, čime je srpska kompanija finansijski ojačala.

Stručnost i koncesije INA-e, koja sa druge strane ima određenih finansijskih poteškoća i državnom budžetu duguje 54,6 mil EUR, interesantne potencijalnim partnerima.


Uštede zbog predaje finansijskih izveštaja u APR 1 mil EUR
Direktor Agencije za privredne registre (APR) Zvonko Obradović izjavio je danas (10. februar 2010. godine) da će uštede za privredu zbog objedinjenog prijema finansijskih izveštaja u APR iznositi oko 1 mil EUR.

On je na konferenciji za novinare rekao da se od 1. januara 2010. finansijski izveštaji predaju samo u APR, umesto kako je ranije bilo predviđeno i Narodnoj banci Srbije i Poreskoj upravi, zbog čega su ostvarene značajne uštede.

Kako je rekao, ove godine se očekuje oko 160.000 finansijskih izveštaja, a rok za podnošenje izveštaja za 2009. je 1. mart 2010.

Registrator registra finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu pravnih lica i preduzetnika Ružica Stamenković izjavila je će se finasijski izveštaji ove godine dostavljati isključivo preporučenom poštanskom pošiljkom, što znači da APR neće organizovati neposredan prijem izveštaja.

Ona je rekla da preduzeća mogu sa sajta APR preuzeti obrazac u elektronskoj formi i preporučila da što veći broj obveznika izradi svoje finansijske izveštaje preko te aplikacije, jer su u tom slučaju izveštaji ispravni i ne plaća se naknada.

Kako je navela, korisnici te izveštaje u elektronskoj formi treba da odštampaju, potpišu i pošalju poštom.

Stamenković je navela da, ukoliko se preduzeća odluče da izveštaj šalju u pisanoj formi, moraju da plate naknadu.

- Za velika preduzeća koji su obaveznici revizije, kojih ima oko 5.500, cena je 10.000 dinara, ostala privredna društva i preduzetnici 3.000 dinara, mala druga pravna lica 1.000 dinara, a za neblagovremeno otklanjanje nedostataka 2.000 dinara - kazala je ona.

Prema njenim rečima, finansijski izveštaji obevznika revizije biće u potpunosti objavljeni, sa napomenama koji su deo izveštaja i moći će bez naknade da se skidaju sa sajta APR.

Stamenković je rekla da će APR nastaviti sa pooštravanjem primene pravila u cilju povećanja kvaliteta finansijskog izveštavanja, posebno u oblasti odgovornosti obveznika u sastavljanju finasijskih izveštaja, disciplini u dostavljanju i povećanju pouzdanosti
podataka u izveštajima.


Greece: Serbia could join EU in 2014
NOVI PAZAR -- Greek Ambassador Dimosthenis Stoidis stated that Serbia has an opportunity to become a fully fledged EU member in 2014, "if it met all the conditions".

After meeting with Novi Pazar Mayor Meho Mahmutović in the country's southwestern region of Sandžak, the Greek diplomat said that he was there heading a Greek economic delegation – members of the Hellenic Business Association – who had invested more than EUR 2.5bn in Serbia.

“Despite the economic crisis, we want businesses and ordinary people to examine new opportunities in order to discover their future. We have realized that there are many young people in Novi Pazar who need to find their way in the market. Serbia needs educated and qualified people, who will stay in the country and help it join the EU with the best preconditions,” Stoidis said.

The Novi Pazar mayor said that n"ow was the ideal opportunity for Greek businessmen to set up their firms in Serbia, employ new people and export their products to Russia and worldwide".

“Greece is our great friend, it is trying to help Serbia’s fast accession to the EU. The EU accession does not mean anything unless Serbia carries out complete reforms that will lead it to the European standards,” Mahmutović said.

He added that Director of the Super Vero supermarket chain Vasilios Kakagiotis mentioned a possibility to sell Novi Pazar-made products in his stores.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta