Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad standarda veći od inflacije
Beograd -- Iako je statistički inflacija bila na nivou od oko 6,6 odsto, građani, ali i privrednici, tvrde da je subjektivni osećaj inglacija i pada standarda znetno veći.

Troškovi života u januaru bili su za 0,6 odsto veći nego u decembru prošle godine, dok su troškovi u odnosu na januar prošle godine povećani za 4,8 procenata. Prošle godine, mereno naštom metodologijom, porast cena bio je 10,1 procenata, a mereno evropskim standardima 6,6 odsto.

Ekonomski analitičar Vladimir Vučković uveren je da je pad životnog standarda znatno veći od objektivnih pokazatelja o inflaciji.

"Građani u oba slučaja osećaju da im slabi kupovna moć. Kada ovome dodamo i stagnaciju plata, opadanje plata, neizvesnu budućnost, jasno je da je taj subjektivni osećaj slabljenja životnog standarda mnogo veći nego što to objektivni pokazatelji o inflaciji pokazuju“, kaže Vučković.

Narodna banka zvanično je saopštila da je ostvaren projektovani cilj jer je prošlogodišnja inflacija bila 6,6 odsto. Kako međutim tvrde predstavnici kompanija "Food land“ i "Modus“ Vasa Lekić i Milan Knežević ta preduzeća su tu inflaciju osetila u mnogo većoj meri od one koju navodi Narodna banka Srbije.

"Za nas je ta inflacija bila mnogo veća od 10 posto pogotovu zato što smo imali istopljen profit. Na kraju godine imali smo 20 posto devalvaciju ali 80 posto gubtka porfita“, kaže Vasa Lekić iz kompanije "Food land".

„Sasvim izvesno da su troškovi poslovaja poskupeli preko 20 procenata i da firme moraju da uvaže barem od 10 do 15 procenata realne inflacije. U protivnom, celokupna inflacija se zapravo preliva na privredu, čiji će i poslovanje i potencijali finansijski za taj iznos manje vredeti“, kaže Milan Knežević, iz kompanije "Modus".

Subjektivni doživljaj može, ali i ne mora biti u saglasnosti sa tim statističkim prosekom. Zato građani imaju o cenama inflacije svoje mišljenje koje se razlikuje od zvaničnog. Njihove procene su da je inflacija bila između deset i čak 30 odsto.

Za ovu godinu, inače, planirana je inflacija od šest odsto. Još je nepoznato da li će rast cena srušiti projekcije, ali sudeći prema početku godine i novim cenama energenata, prognoze nisu ohrabrujuće.


Delegacija MMF-a sutra u Kragujevcu
Kragujevac -- Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) posetiće sutra Kragujevac i fabriku Fijat automobili Srbija.

Programom posete je predviđeno da delegacija MMF-a obiđe pogone Fijat automobili Srbija u 12 časova. Prema ranijim najavama, delegacija MMF-a bi trebalo da poseti i vinariju "Radovanović".

Kako je saopštila Informativna služba grada Kragujevca, pre obilaska fabričkih pogona, u gradskoj upravi biće održan sastanak Radne grupe za realizaciju projekta infrastrukturnog opremanja Korman polja, gde Fijatovi kooperanti planiraju izgradnju fabričkih pogona.

Dvonedeljni razgovori predstavnika MMF i Vlade Srbije počeli su u utorak, 9. februara i trebalo bi da traju do 23. februara. Razgovori se obavljaju u okviru redovnih godišnjih konsultacija, uz istovremenu reviziju stend-baj aranžmana od 2,9 milijardi evra.

Do sada su povučene dve rate tog kredita u ukupnoj vrednosti 1,12 milijardi evra, a uzimanje treće od 350 miliona evra zavisiće od novog izveštaja Misije MMF-a. Plan NBS je da se ta tranša povuče u maju ove godine.

Srbija se sporazumom sa MMF-om obavezala da će smanjiti izdatke za isplate zarada budžetskih korisnika, odnosno da će te plate, kao i penzije, biti zamrznute u 2010. godini. Sporazum predviđa i otpuštanje viška zaposlenih u državnoj administraciji i usvajanje novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.


Dug države privredi 150 mlrd. RSD
Beograd -- U Uniji poslodavaca tvrde da im država duguje između 80 i 150 milijardi dinara, a u vladi odgovaraju da su platili sve što je planirano budžetom.

Sve obaveze Republike Srbije, koje su bile predviđene budžetom za 2009, u potpunosti su izvršene, kažu u vladi i navode da su krajem decembra, u odnosu na septembar, dugovi države smanjeni 7,7 milijardi dinara. Ipak, na pitanje, koliko vlada, odnosno njena ministarstva i javna preduzeća još duguju privredi, u Ministarstvu finansija nisu dali odgovor.

U Uniji poslodavaca Srbije tvrde da više od 1.600 firmi od pojedinih javnih preduzeća i ministarstva čekaju da im namire potraživanja, ali koliko im se duguje ukupno – ne znaju. Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca kaže da je na osnovu izveštaja pojedinih firmi sadašnji dug države i javnih preduzeća „težak” između 80 do 150 milijardi dinara.

Vlada je prošlog leta građevinskim firmama vratila oko 450 miliona evra, ali su ostala dugovanja iz 2008. godine. Zato su pozvali Ministarstvo finansija da sa onim firmama kojima država duguje zaključe ugovor o kompenzaciji po osnovu njihove obaveze za poreze i doprinose. Tako bi im se olakšalo poslovanje, a pre svega bi im se omogućilo da zaposlenima isplaćuju plate.

Zakon ne poznaje "javni dug"

U Ministarstvu finansija, međutim, kažu da sada ne postoje zakonski osnovi koji bi omogućili kompenzaciju te vrste. Važeći zakon ne poznaje termin „prebijanja javnog duga”.

Takođe, ne postoji ni zakonska mogućnost da Ministarstvo finansija otpiše poreske dugove privrednim subjektima. Na osnovu člana 115. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, moguć je otpis poreskih dugova, ali samo preduzećima koja su u procesu restrukturisanja i privatizacije, i to na osnovu odluke vlade.

U Uniji poslodavaca podsećaju da po zakonu nije bilo moguće ni povezivanje staža, a to je, ipak, omogućeno i gubitašima, kompanijama u većinskom državnom vlasništvu.

„Ovo što mi tražimo je vanredna mera, jer poverioci javnih preduzeća i države ne mogu da isplaćuju plate zato što prethodno moraju da plate poreze i doprinose. Prebijanjem poreza i doprinosa za dug države tim preduzećima bi se omogućilo da isplate zarade zaposlenima i sprečila bi se otpuštanja radnika“, kaže Rajić.
 
Putarima još 50 miliona evra

Goran Rodić, sekretar Udruženja građevinske industrije u PKS, kaže da je država građevinskim preduzećima izmirila više od 450 miliona evra, a da je preostalo da se izmiri još oko 50 miliona evra u prvoj polovini ove godine.


Manjeti Mareli odustaje od Zastave?
Kragujevac -- Italijanski proizvođač "Manjeti Mareli" je najverovatnije odustao od strateškog partnerstva sa “Zastava kamionima”, dok u "Iveku" još uvek razmišljaju.

Direktor fabrike "Zastava kamioni" Đorđe Nestorović rekao je da je pod znakom pitanja primena Memoranduma o razumevanju koji je potpisan sa tim kompanijama i koji važi do kraja marta ove godine.

"Očekujemo da će ovih dana ili nedelja u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja biti doneta odluka o statusu Memoranduma, da li će se sprovoditi ili ulazimo u novi krug traženja strateškog partnera", kazao je Nestorović.

On je naveo da je o takvoj mogućnosti bilo reči i u razgovoru sa ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Mlađanom Dinkićem početkom ove godine. "Dinkić je tada rekao da je bolje da se ne žuri, nego da se pronađe kvalitetno rešenje i obezbedi partner za proizvodnju lakih komercijalnih vozila, iz stateških razloga da se program ne ugasi", rekao je Nestorović.

Prema rečima Nestorovića, u fabrici se nadaju da će se naći odgovarajući partner, pa čak i ako to ne bude "čist kamiondžija", važno je da se zadrži kamionski program, dok ostalo može da bude posao i za automobilsku branšu. Dodao je da će se u međuvremenu u fabrici raditi kao da neće biti privatizacije i naveo da se proizvodnja održava prema mogućnostima i tražnji na tržištu. "Naši planovi su skromni, 360 vozila godišnje, odnosno oko 30 na mesečnom nivou", rekao je Nestorović.

U fabrici očekuju da će najveća realizacija biti u prvoj polivini ove godine, imajući u vidu povećanu tražnju zbog najavljenih subvencija države za prodaju vozila. "Za kupovinu novog vozila iz domaćeg programa država daje popust od 20 odsto, a kod zamena starog za novo državne subvencije su 30 odsto", kazao je on.

U fabrici "Zastava kamioni" zaposleno je 754 radnika, od kojih se 11 izjasnilo za dobrovoljni odlazak uz socijalni program. Prema rečima direktora, plate su "uredne i pristojne", a za vreme kada nisu radno angažovani zaposleni primaju punu zaradu umanjenu samo za troškove prevoza.
 
---------------------------------------------------------
 
Prema ranijem dogovoru sa Fijatom, ugovor o strateškom partnerstvu je trebalo da bude sklopljen do kraja 2008. godine, na osnovu Memoranduma o razumevanju, koji je potpisan sa "Ivekom" i "Manjeti Marelijem" 29. septembra 2008. godine. Početna investicija tih kompanija, kako je bilo najavljeno, iznosila bi oko 240 miliona evra. Do kraja 2012. godine "Iveko", član grupe Fijat i suvlasnik "Zastava kamiona" sa 34 odsto kapitala, u Srbiji je trebalo da proizvodi specijalna vozila i oko 2.200 autobusa godišnje, a "Manjeti Mareli" komponente i delove za domaće i za inostrano tržište.


Promet nekretnina manji za 80 odsto
Beograd -- Promet nekretnina u Srbiji pao je za oko 80 odsto u odnosu na rekordnu 2008. godinu, dok su cene zabeležile pad od oko 20 procenata.

I dalje je, međutim, potražnja za kvadratima veća od ponude, ali se tržište umirilo zbog neizvesnosti, koju je sa sobom donela ekonomska kriza. Cene nekretnina su, kažu u agencijama za promet, stabilne, a u direktnim pregovorima kupaca i prodavaca one padaju do 15 odsto.

U glavnom gradu nekretnine se sada prodaju po ceni od hiljadu evra na periferiji do tri hiljade u ekskluzivnim zonama, što je za 20 odsto manje nego u 2008. godini, kaže Srđan Vujičić, direktor engleske konsultantske kuće za promet nekretninama „King strdž“.

„Masovna stanogradnja je pozitivan podsticaj, ali za određenu kategoriju kupaca, koji imaju ’plići džep’ i planiraju da se skuće u manjim nekretninama“, navodi Vujičić i dodaje da „to neće uticati na smanjenje cena kvadrata, koju uvek formira ponuda i tražnja, tako da drastičnog pojeftinjenja sigurno neće biti“.

Prema analizi te kompanije, Beogradu u ovom trenutku nedostaje oko 20 hiljada stanova.

Stručnjaci kažu da ponuda u Beogradu mora da se poboljša i da je to jedini način da cene nekretnina budu prihvatljive. Nadležni ministri obećali su da će pomoći investitorima da brže dođu do građevinskih dozvola. Jer, Zakon o planiranju i izgradnji mora da se poštuje u svim lokalnim samoupravama.

U glavnom gradu je lane gotovo obustavljena gradnja, jer Sekretarijat za urbanizam nije izdavao potrebna odobrenja. Takođe, mnoga gradilišta su, zbog krize, opustela, pa čak i kada su objekti u završnoj fazi.


"Aleva" osvojila nagradu na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije "Prodexpo" u Moskvi
Kompanija "Aleva" iz Novog Kneževca na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije "Prodexpo" u Moskvi, u kategoriji univerzalnih začina, osvojila je nagradu za proizvode "kulinat klasik" i "kulinat finese".

To je jedina nagrada koju su na ovom sajmu dobila srpska preduzeća.


"Pensions will rise in 2011"
NOVI SAD -- Deputy PM Jovan Krkobabić says that higher pensions in Serbia can be expected in April 2011.

He said this position was fueled by optimism that the economic situation in the country would stabilize by then.

Krkobabić, who is also the leader of the Pensioners Party (PUPS), told Novi Sad daily Dnevnik that the recent talks with a visiting IMF delegation on reforms of the pension system went successfully.

Asked whether pensions could be reduced, Krkobabić said this would never happen "as long as he was in the government".

"Pensions can only go up, they were frozen in 2009 due to the economic situation, as well as other budget-funded salaries," Krkobabić said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta