Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rok za Galeniku do 19. februara
Beograd -- Rok za dostavljanje zahteva za otkup dokumentacije na pretkvalifikaconom tenderu za farmaceutsku kompaniju Galenika ističe 19. februara.

Agencija za privatizaciju navodi da do tada traje i rok za dostavljanje zahteva za otkup Informacionog paketa, koji obuhvata detaljne podatke o Galenici.

Inače, od broja zahteva, kao i od toga da li će ih uopšte biti, zavisi i da li će biti raspisan tender i privatizovana ova farmaceutska kompanija. Pretkvalifikacioni tender, naime, nije obavezujući i treba da "ispita teren" i pokaže ima li interesenata za kupovinu jedne od najuglednijih sprskih farmaceutskih kompanija.

Agencija za privatizaciju ne praktikuje da oglašava i objavljuje broj primljenih zahteva za otkup dokumentacije, jer često on nije indikativan i ne upućuje na to koliko će na kraju biti ponuda i zainteresovanih kupaca.

Prema najavama zvaničnka, cena za kapital ispod koje se neće ići u dalju privatizaciju Galenike je oko 300 miliona evra. Do sada javno je svoje učešće u postupku potvrdila grčka kompanija Alapis, koja se na tržištu Srbije već pozicionirala kao vlasnik čačanskog Šumadijaleka.

Direktor Alapisa Džon Georgakopoulos je ranije izjavio da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu Galenike. "Kupovina Galenike omogućila bi i pristup i povoljne poslovne okolnosti ne samo u našoj zemlji i drugim bivšim jugoslovenskim republikama, vec i na druga vrlo vazna tržišta kao sto su Rusija i potencijalno Turska", kazao je direktor Alapisa.

Sa druge strane, nemačka Štada je i pored nekih najava, objavila da nije zainteresovana za Galeniku.
 
-------------------------------------------------
 
Pravo na podnošenje ponuda imali su strateški investitori, koji poseduju relevantno iskustvo u farmaceutskoj industriji u poslednjih uzastopnih pet finansijskih godina, i koji su u finansijskoj 2008. godini ostvarili prihode od prodaje farmaceutskih proizvoda veće od sto miliona evra. Pravo na podnošenje ponuda imali su i finansijski investitori, čija je ukupna aktiva pod upravljanjem na kraju finansijske 2008. godine iznosila više od 250 miliona evra.


Banke lošije za građane nego firme
Beograd -- Poslovne banke znatno lošije tretiraju stanovništvo u odnosu na preduzeća pri odobravanju kredita jer im zaračunavaju kamate koje su dvostruko i trostruko više.

Istraživanje portala kamatica.com pokazuje da je kratkoročnih dinarskih kredita prosečna kamata za građane na godišnjem nivou, na kraju 2009. bila oko 36 odsto, a za firme između 10 i 18 odsto u zavisnosti od svrhe korišćenja pozajmice. Takođe, tokom prošle godine, kamate za privredu su padale, a za stanovništvo rasle.

„Jasno je da poslovne banke imaju značajno veće troškove pri plasmanima stanovništvu, ali ovakva razlika između kamatnih stopa sigurno ne može biti opravdana samo time“, navode analitičari portala.

Oni podsećaju da je 60 odsto odobrenih kredita usmereno ka privredi, a oko 35 odsto ka građanima, ali iako preduzeća mogu lakše da prime na sebe otpatu, pokazalo se da su građani ipak revnosnije platiše i gotovo dvostruko manje kasne sa plaćanjem rata.

Istraživanje pokazuje i da su kamate na kratkoročne kredite za stanovništvo u prošloj godini bile najviše još od 2000. godine. Do prošle godine nikada na godišnjem nivou nisu premašivale 30 odsto, dok u toku 2009. ni u jednom mesecu nisu bile ispod tog nivoa, a tokom pet meseci premašivale su i 40 odsto na godišnjem nivou (u februaru je zabeležen rekordni nivo od 57 odsto).

Izneta je i ocena da očekivano smanjenje kamata na kredite u 2010. godini ne bi smelo biti samo rezultat ponašanja centralne bankarske institucije u diktiranju monetarnih uslova, već i povećanja efektivnosti i efikasnosti poslovanja poslovnih banaka.

Istraživanje portala kamatica.com pokazalo je i da je razlika u kamati koju građani plaćaju za kredit i kamati koju dobijaju za štednju od tri do čak 18 puta. „Ma koliko poslovne banke govorile o visokim rezervama koje je propisala Narodna banka Srbije, otežanoj naplati potraživanja i visokom riziku zemlje, to nema dovoljno opravdanja“, smatraju analitičari.


Đelić: Poštujemo aranžman sa MMF-om
Beograd -- Predstavnici Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) razgovarali su danas sa potpredsednikom Vlade Srbije Božidarom Đelićem.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić je predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) preneo posvećenost srpske vlade poštovanju aranžmana sa tom finansijskom institucijom, naročito u pogledu ograničenja rasta zarada i penzija i drugih fiskalnih izdataka.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti, za čiju izradu je formirana Radna grupa pri Ministarstvu finansija, ograničiće budžetske rashode precizno definisanim kriterijumima i time poboljšati budžetsko planiranje i kontrolu, koja vodi stabilnosti i predvidivosti srednjoročnog fiskalnog sistema u Srbiji, navedeno je u saopštenju vladine Kancelarije za saradnju sa medijima.

Đelić je članove Misije MMF-a upoznao i sa naporima koje Srbija čini u procesu evropskih integracija, kao i sa preduzetim koracima koji će doprineti povećanju stepena konkurentnosti srpske privrede.

Vlada je u januaru usvojila set preporuka Nacionalnog saveta za konkurentnost, koje bi trebalo da unaprede poslovno okruženje, povećaju privlačnost Srbije kao odredišta za investicije i doprinesu povećanju izvoza, navedeno je u saopštenju.

Razgovor je vođen u okviru treće revizije kreditnog stend-baj aranžmana od 2,9 milijarde evra. Misija MMF-a, koja je 9. februara počela razgovore sa predstavnicima Vlade o reviziji aranžmana i opštem stanju ekonomije u Srbiji. Tokom boravka Misije MMF-a u Srbiji, do 23. februara, biće razmotrena i najnovija fiskalna, monetarna i makroekonomska kretanja i realizacija dogovorenih strukturnih mera.

Predviđeno je i da Misija MMF ove sedmice po drugi put sastane sa potpredsednikom Vlade Srbije Jovanom Krkobabićem kako bi utvrdili tehničkih detalja novog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. U okviru redovnih godišnjih konsultacija, koja se obavlja istovremeno sa revizijom stend-baj aranžmana od 2,9 milijardi evra, biće analizirana i srednjoročna strategija ekonomske politike Srbije.

Srbija je do sada povukla dve rate kredita u ukupnoj vrednosti 1,12 milijardi evra, a uzimanje treće od 350 miliona evra zavisiće od novog izveštaja Misije MMF-a. Plan NBS je da se ta tranša povuče u maju ove godine.

Srbija se sporazumom sa MMF-om obavezala da će smanjiti izdatke za isplate zarada budžetskih korisnika, odnosno da će te plate, kao i penzije, biti zamrznute u 2010. godini. Sporazum predviđa i otpuštanje viška zaposlenih u državnoj administraciji i usvajanje novog zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.


Trgovci gorivom blokiraće NIS
Beograd -- Vlasnici privatnih pumpi prete da će blokirati rafinerije NIS-a, jer zbog odluke ove kompanije o pojevtinjenju goriva gube polovinu od propisane marže.

Iz Udruženja vlasnika privatnih pumpi poručuju da će, kao dokaz ozbiljnosti svojih namera, organizovati i proteste ispred vlade, priznajući, doduše, da će to biti poslednja u nizu mera kojoj će pribeći i to samo ukoliko se ministarstva energetike, finansija i trgovine budu oglušivala o njihov zahtev.

Bora Tatić, zamenik predsednika Udruženja vlasnika pumpi, kaže da vlada ima mogućnosti da pravnim sredstvima „privoli” NIS da poštuje Uredbu o cenama koja propisuje da marža privatnika ne sme biti niža od pet dinara po litru prodatog goriva.

On tvrdi da je ovaj problem moguće rešiti slobodnim uvozom bezolovnog benzina u Srbiju, koji bi se onda jeftinije prodavao od domaćeg goriva ili da se marža prometnika poveća za tih 2,5 dinara za koliko je NIS snizio cene goriva.

Nebojša Atanacković, predsednik Upravnog odbora „Nafte”, očekuje da će se problem nelojalne konkurencije rešiti, ali ukoliko nadležni ne budu imali sluha može se ponoviti blokada rafinerija.

NIS je trebalo da uz odluku o nižim cenama na svojim pumpama, snizi veleprodajnu cenu prometnicima, jer oni evidentno gube po 2,5 dinara po litru goriva od svakog vozača koji ode na NIS-ovu, a ne na njihovu pumpu.

Vlasnici privatnih pumpi uputili su pismo ministarstvima trgovine, finansija i energetike sa predlogom da se troškovi prometa pumpi sa pet dinara po litru povećaju na 10 dinara.

Privatne pumpadžije tvrde i da su svi faktori koji čine cenu goriva, od rafinerijske cene preko akciza i poreza povećani od 2005. godine za i više od 90 odsto, dok je marža “zamrznuta”.

“Kada bi marža ispratila uvećanje svih troškova koji u nju ulaze trebalo bi da bude veća za 83,24 odsto i da bude 9,16 dinara”, kaže Slavko Šarac, vlasnik privatnih pumpi “Gaspetrol” i dodaje da bi gorivo moglo da pojeftini i od 30 do 35 dinara ako bi se rafinerijska cena svela na evropski nivo i kada bi država umanjila svoja zahvatanja.

Ministarstvo: Privatnici preteruju

S druge strane u ministarstvu energetike kažu da zvaničan zahtev za razgovor sa vlasnicima privatnih benzinskih pumpi povodom odluke NIS-a da snizi cene naftnih derivata na svojim pumpama nije stigao.

Portparol ministarstva Milan Budimir kaže da su stvarne razlike između nabavne i prodajne cene, koje je moguće ostvariti na pumpama, ako se uzmu u obzir uvozne cene evrodizela i tečnog naftnog gasa 10. februara 2010, oko 19,5 dinara za evrodizel i oko 6,70 dinara za tečni naftni gas.

Ako se uzme u obzir prosečan promet naftnih derivata na benzinskim pumpama, uključujući i profit koji se ostvaruje od pratećih delatnosti, ukupna marža pri prodatom litru benzina može dostići i 9,50 dinara. Time se, po njemu, umnogome relativizuju žalbe privatnika.

“Ovako formirana ukupna marža znatno je veća od zarade koja se mogla postići kada smo imali kompletno zatvoreno tržište”, kategoričan je Budimir.

U poređenju sa ostalim zemljama regiona, čak i posle odluke NIS-a da snizi iznos svoje marže, prosečni prihodi naših benzinskih stanica po litru prodatog goriva veći su nego u drugim zemljama regiona. Visina veleprodajnih i maloprodajnih marži na motorne benzine i dizel goriva u Hrvatskoj su 8,10, Sloveniji – 8,08, a u Crnoj Gori – 6,91 dinara objašnjava on.

Iznos marže od pet dinara određen je 2005. godine kada je tržište bilo apsolutno zatvoreno, a derivati su kupovani direktno od NIS-a. Danas je situacija drugačija, jer je omogućen slobodan uvoz evrodizela i tečnog naftnog gasa.

Ulazne cene TNG-a i evrodizela na benzinskim stanicama, odnosno veleprodajne cene po kojima se ti derivati nabavljaju iz uvoza, znatno su niže od propisanih najviših proizvođačkih cena. Međutim, ovi derivati se na benzinskim stanicama prodaju po najvišim mogućim cenama, koje su ili propisane (evrodizel) ili ih formira tržište kao što je slučaj s tečnim naftnim gasom, kaže on.

U NIS-u kažu da veleprodajnu cenu, kao i iznos akciza i marži, određuje država po formuli – promenljiva cena sirove nafte, fiksna cena transporta, plus cena prerade.

Rafinerije NIS-a nemaju pravo da prodaju robu skuplje od definisane veleprodajne cene i to ne čine, poštujući zakonom ustanovljena pravila.

Naftne kompanije imaju mogućnost izbora – da kupuju po veleprodajnim cenama koje je odredila država ili da iskoriste mogućnost uslužne prerade, gde će rafinerija prerađivati naftu koju kompanija isporuči, zaključuju u NIS-u.


Fijat ulaže 150 mil. € u Kragujevcu
Kragujevac -- "Fijat automobili Srbija" (FAS) će narednih sedmica početi rekonstrukciju fabričkih pogona i nabavku nove opreme i u to uložiti 150 miliona evra.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da ga je "predsednik Upravnog odbora FAS-a Đovani de Filipis obavestio da narednih nedelja kreću narudžbine za ugovaranje radova na rekonstrukciji fabrike i da će to koštati 150 miliona evra".

Dinkić je rekao da će se, paralelno sa rekonstrukcijom pogona, krenuti i u nabavku nove opreme koja treba da se instalira s ciljem da se pripremi proizvodnja za potpuno novi model automobila.

Pošto je izrazio uverenje da je budućnost rasta izvoza u Srbiji dovođenje sličnih kompanija, poput Fijata, uz odgovarajuće povlastice koje će država davati tako velikim investitorima, Dinkić je rekao da je kritikovan što država nudi tolike subvencije Fijatu, a da nije čuo da je neko kritikovao Vladimira Putina koji nudi dve milijarde evra Fijatu da gradi fabriku u Rusiji.

"To je praksa u svetu i ako želite da napravite nešto revolucionarno i veliko, veliki izvoz i da zaposlite, morate to i da platite", rekao je Dinkić i kazao da je potpuno ubeđen da će Kragujevac biti centar automobilske industrije ne samo u Srbiji, već u jugoistočnoj Evropi.

"Sada imamo problem što svi proizvođači automobila i autodelova hoće u Kragujevac, u Šumadiju i teško ih je preusmeriti ka Nišu i Zajačaru gde, takođe, imamo velike probleme sa nezaposlenošću", rekao je Dinkić i dodao da je Kragujevac na putu da na duži rok reši problem zapošljavanja.

Na proleće samit za ulagače

Dinkić je najavio da će srpska vlada u saradnji sa Fijatom na proleće organizovati samit proizvođača automobilskih delova da bi predstavila mogućnosti za ulaganje u Srbiji. On je kazao da je planirano da se na samitu okupe ne samo Fijatovi dobavljači, već i drugi proizvođači iz Italije, Slovenije, Nemačke, Austrije, Južne Koreje i Japana.

"Ideja je da im predstavimo Srbiju kao trenutno najpovoljniju lokaciju u Evropi za investiranje u industriji automobila i autodelova", kazao je Dinkić i istakao da je izvesno da će u Srbiji investirati italijanski proizvođač sistema i komponenti za automobilsku industriju „Manjeti Mareli“.

Na pitanje da li će ta fabrika preuzeti fabriku "Zastava kamioni", ministar je odgovorio da je sigurno da će taj Fijatov kooperant locirati svoju proizvodnju u Kragujevcu. "Do kraja marta 'Manjeti Mareli' odlučiće da li će proizvoditi u fabrici 'Zastava kamioni' ili će graditi nove pogone", rekao je Dinkić.

"Ako ne budu došli u Zastava kamione tražićemo drugog strateškog partnera kao što smo to uradili za Zastava elektro u Rači", rekao je ministar ekonomije.

Dinkić: Zemljište od 300 do 350 EUR

Cena zemljišta na lokaciji Korman polje biće između 300 i 350 evra po aru, kaže ministar ekonomije i regionalnog razvija Mlađan Dinkić.

Radna grupa za realizaciju projekta Korman polja, na kome će biti izgradjeni pogoni proizvođača auto-delova, zaključila je da su grad Kragujevac i Vlada Srbije završili svoj deo posla na tom projektu i sada Poreska uprava treba da proceni vrednost zemljišta.

Ministar ekonomije i regionalnog razvija Mlađan Dinkić kaže da će cena tog zemljišta biti između 300 i 350 evra po aru, koliko je plaćano i za zemljište na kome je izgrađena obilaznica u blizini Korman polja.

On je podsetio da će grad Kragujevac infrastrukturno opremiti Korman polje od 80 hektara, od kojih za oko 67 hektara treba da se izvrši eksproprijacija od vlasnika, među kojima je 130 fizičkih lica, Grupa "Zastava vozila" i fabrika nameštaja "Forma ideale". Sredstva za preuzimanje tog zemljišta su obezbeđena, ali se čeka konačna odluka Vlade, kazao je ministar ekonomije.

Dinić je najavio da će država, zajedno sa Fijatom, organizovati sastanak sa proizvođačima auto-delova ne samo te italijanske fabrike već i svih drugih zainteresovanih da na Korman polju grade svoje pogone. Spisak svih kooperanata koji će graditi na Kroman polju biće poznat počertkom marta.


Siva ekonomija 33,9 odsto BDP-a
Beograd -- Siva ekonomija zahvata 33,9 bruto nacionalnog dohotka, a budžet Srbije godišnje je na gubitku skoro četiri milijarde evra, kažu u Uniji poslodavaca Srbije.

I pored toga što država gubi enorman novac zbog neprijavljenih radnika, još je veći apsurd što republička inspekcija kontroliše samo one koji legalno posluju, a nema ovlašćenja da zabrani rad onima koji rade na crno na očigled svih, kažu u Uniji poslodavaca Srbije.

U Srbiji je rad na crno u vreme ekonomske krize uzeo maha, jer se procenjuje da je u prošloj godini skoro 300.000 ljudi prešlo u ilegalne tokove poslovanja. Ekonomisti sabiraju da neplaćanje poreza i doprinosa na zarade državu košta oko 11 milijardi dinara mesečno!

„Teško je precizirati koliko ljudi u Srbiji zaista radi, ali, ako se uporede podaci sa tržišta rada i oni kojima barata Republički zavod za statistiku, onda možemo da imamo makar procenu“, objašnjava Vladimir Ilić, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

On kaže da „zvanično radi 1,8 miliona, odnosno ovi su radnici prijavljeni na socijalno osiguranje. U Anketi o radnoj snazi, međutim, čak 2,6 miliona se izjasnilo da imaju neki posao od kojeg zarađuju novac. Na osnovu ove razlike možemo, makar približno, da zaključimo koliko ljudi realno radi bez obzira da li plaćaju doprinose ili ne“.

U Srbiji je inače minimalna plata oko 15.000 dinara mesečno. Ako se ovaj iznos pomnoži sa brojem radnika u “sivoj zoni”, jasno je koliki su gubici. Među onima koji ne prijavljuju svoje plate ni jednoj instituciji, ima i trgovaca, ugostitelja, građevinaca, poljoprivrednika, ali i honoraraca koji “tezgare” za više preduzeća istovremeno.

Nije retkost, podsećaju u NSZ, da nezaposleni ostaju na birou da bi podizali novčane naknade i koristili neke druge pogodnosti, a da istovremeno zarađuju i neki dinar na crno.

Zato je Inspektorat rada odlučio da pojača svoje kontrole. U 2009. godini obavljeno je skoro 36 hiljada nadzora širom Srbije i “legitimisano” čak 320 hiljada radnika. U legalne tokove vraćeno je skoro četiri hiljade. Ovaj je broj, međutim, i dalje zanemarujući.

A koliko je država odlučna da se izbori sa ovom sve masovnijom pojavom najbolje se vidi po budžetu koji je namenila Inspektoratu za rad. Jedinoj kvalifikovanoj instituciji za borbu protiv rada na crno namenila je skromnih 34 miliona dinara.


Kola u Srbiji mogu samo da poskupe
Beograd -- Uvoznici i distributeri automobila, i pored drastičnog pada prodaje, kažu da ne treba očekivati pojeftinjenje i da cenovnici mogu da se menjaju samo naviše.

Zvanično, pad prodaje prošle godine bio je oko 20 odsto, ali ako se zna da je od prodatih 45 hiljada automobila oko 16 hiljada isporučio „Fijat Srbija”, stanje je lošije. Godinu dana ranije, drumovima Srbije provozano je oko 57 hiljada novih četvorotočkaša, a nije bilo subvencionisanja.

Stručnjaci iz auto-industrije kažu da je lane drastično opala prodaja automobila srednje klase čije su cene od 15 do 18 hiljada evra, jer su se vozači u Srbiji okrenuli automobilima čija cena ne prelazi deset hiljada evra.

Milan Belin, direktor kompanije „Reno Nisan Srbija”, kaže ne treba očekivati pojeftinjenje ni automobila dostupnijih prosečnom kupcu. „Prostora za pojeftinjenje nema. Biće sigurno nešto jeftinije na Sajmu automobila koji uskoro počinje, ali to je sve“, kaže Belin.

Isto kaže i Vojislav Lekić, direktor marketinga u kompaniji „Vitro group”, generalnom zastupniku „Sitroena” za Srbiju i Crnu Goru. „Uvoznici i distributeri smanjili su marže skoro na nulu, tako da daljeg snižavanja cena neće biti. Može biti samo poskupljenja“, kaže Lekić.

Podaci iz januara, na prvi pogled ohrabruju. Ove godine prodato je oko 500 automobila više nego u januaru 2009. Belin objašnjava da se to dogodilo jer su „ljudi lani čekali kraj marta da se snize carine na uvoz. I, naravno, prošle godine u to vreme nije postojala subvencija države za kupovinu ’punta’“.

On navodi da je lane bilo drastično smanjenje tržišta u prvih pet meseci jer je prodaja opala za 50 odsto nego godinu dana ranije. A onda je država uletela sa subvencijom staro za novo i povoljnim kreditima za kupovinu domaćeg „punta”.

Belin kaže da je kupovina vozila srednje klase u koje se ubrajaju „reno megan”, „astra opel”, „pežo 307”, „sitroen 4” drastično opala.


Raskinut ugovor o prodaji BIP-a
Beograd -- Agencija za privatizaciju je raskinula ugovor o prodaji Beogradske industrije piva (BIP) konzorcijumu kompanija Alita i "Junajted nordik beverdžiz".

Ugovor je raskinut zbog neizvršenja investicione obaveze za drugu godinu, u iznosu od 2,6 miliona evra, neizvršenja obaveze otkupa akcija, prinudne naplate putem prodaje osnovnih sredstava zbog neizmirivanja poreskih obaveza i raspolaganja imovinom preduzeća suprotno odredbama ugovora, navedeno je u saopštenju.

Agencija je navela i da će Akcijski fond, u skladu sa Zakonom o privatizaciji, imenovati privremenog zastupnika kapitala radi daljeg upravljanja preduzećem.

Ugovor o prodaji akcija iz porftelja Akcijskog fonda AD litvansko-švedskom konzorcijumu zaključen je 24. jula 2007. godine. Konzorcijum kompanija iz Litvanije i Švedske je ponudio za kupovinu kapitala oko 21,4 miliona evra i investicioni program u vrednosti 5,1 milion evra i prihvatio obaveze po osnovu obaveznog socijalnog programa.

Da se ugovorne obaveze nisu poštovale radnici su ukazivali još prošle godine, poslednji put u maju, kada su protestovali i zahtevali raskid ugovora o prodaji fabrike zbog lošeg poslovanja, navodeći da "sve ukazuje na to da novi vlasnici vode firmu ka stečaju". "Fabrika je prilikom privatizacije vredela 60 miliona evra, a sada je njena vrednost ispod 20 miliona", tvrdio je tada predstavnik glavnog odbora Udruženja malih akcionara BIP-a Mića Jeftić.

Uprava preduzeća je istupala u javnosti negirajući tvrdnje radnika, a u cilju bolje obaveštenosti i veće transparentnosti otvorila je blog stranicu adbip.blogspot.com na kojoj je i odgovarala na sve nejasnoće u vezi sa privatizacijom BIP-a. Između ostalog, na toj stranici je bilo navedeno da su "u BIP-u, godinu dana nakon privatizacije, unapre]ena tehnologija, smanjeni troškovi i povecani kapaciteti proizvodnje".

Loše poslovanje BIP-a u proteklim godinama obrazlagano je činjenicom da je "kada je potpisan ugovor, u oktobru 2007, preduzeće već poslovalo sa gubicima šest godina" i da se to "odrazilo na vrednost tržišnog učešća".


Dinkić: Petrohemiji 70 miliona evra
Beograd -- Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da je, u okviru novog investicionog ciklusa, u HIP Petrohemiju neophodno uložiti oko 70 miliona evra

On je najavio da će vlada obezbediti garanciju za taj kredit kod Evropske investicione banke. "Iz kategorije državnih preduzeća, Petrohemija i RTB Bor su okosnica srpskog izvoza, s obzirom na to da obe fabrike imaju perspektivu u povećanju proizvodnje i većem izvozu", rekao je Dinkić.

"Staćemo aktivno iza njih sa državnom garancijom kako bismo obezbedili povoljne kredite za povećanje proizvodnje", istakao je ministar i dodao da bi se ulaganjem 70 miliona evra u Petrohemiju obezbedio veći godišnji prihod te fabrike za oko 25 miliona evra.

Dinkić je istakao da je, za četiri meseca od ponovnog pokretanja proizvodnje u septembru, Petrohemija uštedela oko 13 miliona evra na povoljnim aranžmanima sa dobavljačima i smanjivanju troškova.

On je rekao da bi Petrohemija trebalo da učini dodatne uštede, pre svega kada je u pitanju poboljšanje energetske efikasnosti, i da poveća kapacitet proizvodnje i dodao da se ove godine očekuje da fabrika ostvari prihod od 200 miliona evra.

Dinkić je istakao da je to potencijalno najprofitabilnije državno preduzeće, jer 80 odsto proizvodnje plasira na strano tržište. U narednim godinama se, kako je precizirao, očekuje da Petrohemija, posle najavljenog ulaganja, izvozi proizvode u vrednosti od oko 300 miliona evra.

Direktor Petrohemije Saša Pavlov rekao je da su najavljene investicije od krucijalnog značaja za Petrohemiju i izrazio očekivanje da će uz pomoć njih biti zaposleno dosta mladih ljudi i biti povećan izvoz tog preduzeća.


Three bids for northern Corridor 10
BELGRADE -- Three bids have come in for the construction of 110 kilometers of the northern leg of Corridor 10.

The stretch will go from from Novi Sad to Horgoš and from Subotica to Kelebija, it was announced on Feb. 16, at the opening of the bids in the Serbian Ministry of Infrastructure.

The bidders were the Slovenian company Primorje, a consortium of Serbian firms headed by the Preduzeće za Puteve Beograd, and the Croatian company Hidroelektra Niskogradnja, in tandem with the firm Vojput, of Subotica.

The domestic consortium gave the lowest offer, RSD 9.97bn.

The Croatian company offered to build the stretch for RSD 11.55bn, while the Slovenian offer was RSD 13.47bn.

Vojput general manager Duško Dražić has announced a complaint over the fact that the Preduzeće za Puteve Beograd-led consortium had not adjusted its offered price to the higher inflation rate, as the tender requires the bids to contain fixed prices.

"We did include inflation in our price, as that is stated in the tender documentation. Anyone who does not file an offer in accordance with the tender documentation must be disqualified," Dražić said.

Tender commission chairman Dejan Kovačević stated that 25 companies had purchased the documentation for the northern branch of Corridor 10. He said the commission would have to meet and consider all offers, and the complaint by the Vojput-Hidroelektro Niskogradnja consortium, after which it would give an opinion on the bid.

Aleksandar Stanović, director of the Nibens Group, the owner of Preduzeće za Puteve Beograd, said more than ten domestic construction firms would be directly involved in building the road.

The construction of 110 kilometers of highway in Corridor 10 should begin in March this year and last at the most 11 months.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta