Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Subvencionisano 8,3 mil. € kredita
Beograd -- Od početka primene novog programa subvencionisanih kredita za 2010. godinu, primljeno je 1.693 zahteva u vrednosti 38,7 miliona evra, a realizovano 925 kredita.


Prema podacima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, podignuti su krediti u vrednosti od 8,3 miliona evra. Vlada Srbije usvojila je sredinom januara program subvencionisanih kredita za privredu i građane u 2010. godini, radi ublažavanja efekata ekonomske krize, za koji je iz budžeta izdvojeno 3,5 milijardi dinara.

Preduzeća su do sada podnela 128 zahteva za kredite za likvidnost, a realizovano je 13 zahteva, u vrednosti oko 1,5 miliona evra. Podneta su i tri zahteva za investicione kredite, a za sada je realizovan jedan, u vrednosti 50 hiljada evra. Primljeno je i 965 kreditnih zahteva za subvencionisanu kupovinu automobila "punto", a realizovano je 589 tih kredita u vrednosti 4,03 miliona evra.

Za ostale potrošačke kredite podneto je 478 zahteva, a realizovano 294, u vrednosti 479.703 evra, dok je za subvencionisanu kupovinu traktora i kamiona do sada podnet po jedan zahtev.

Za dinarske kredite za likvidnost preduzeća podneto je 117 zahteva, a realizovano 28 u vrednosti 2,3 miliona evra.

U vrhu po broju primljenih i realizovanih zahteva za subvencionisane kredite su Banka Inteza, Komercijalna banka, Findomestik, Sosijete ženeral banka, Čačanska i KBC banka.


Nema više državnih subvencija?
Beograd -- Subvencionisani krediti građanima i privredi biće najverovatnije ukinuti posle razgovora sa MMF-om u junu.


Pitanje državnih subvencija za kreditiranje građana i privrede tokom aktuelnih pregovora predstavnika srpskih vlasti i Misije MMF biće detaljno razmatrano, ali će se o sudbini ove vrste intervencije budžeta u narednoj godini definitivno odlučivati u drugoj polovini godine, pišu Večernji Novosti.

“Srbija je nagovestila da bi već u toku ove godine, zavisno od stanja na tržištu postepeno mogla da krene sa obustavljanjem programa subvencionisanih kredita”, tvrdi izvor “Novosti” blizak pregovaračkom timu Vlade Srbije.

Ovaj list navodi da trenutne procene ukazuju da će se tokom ove godine održati planirani nivo subvencionisanih kredita i da ako u narednoj godini i opstane neki od trenutno aktuelnih programa subvencionisanog kreditiranja, već sada je izvesno da oni neće biti ni približno atraktivni kao prošlogodišnji ili ovogodišnji.

“Ukoliko dođe do planiranog većeg rasta odranije projektovanih 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda, izvesno je da više neće biti, recimo, kredita za likvidnost”, tvrdi izvor “Novosti”.

U ovoj godini je, nakon pregovora i pripreme budžeta, napravljen kompromis između podrške još uvek slabog ekonomskog oporavka Srbije i održavanja nivoa deficita pod kontrolom.

Ako naredne godine, kako kaže izvor “Novosti”, ekonomski rast bude bar tri odsto BDP, ekonomski je prihvatljivije, ali i korisnije fiskalno prilagođavanje od fiskalnih podsticaja.

Prošle godine je, inače, odobreno gotovo 11.000 kredita za likvidnost privrede, što je u srpske firme “upumpalo” gotovo milijardu evra.

Da prošla godina i nije bila ta u kojoj je bilo zanimljivo investirati, ukazuje podatak da je u čitavoj godini odobreno svega 12 investicionih kredita, ukupne vrednosti 2,3 miliona evra.

“Predstavnici srpskih institucija MMF ovih dana predstavljaju program subvencionisanih kredita za ovu godinu, a koji je Vlada usvojila sredinom prošlog meseca”, kaže izvor “Novosti”.

Međutim, u paketu sa ovim programom predstavnici Vlade moraće da odgovore i na pitanje koliko su spremni da u ovoj godini ozbiljnije porade na strukturnim reformama i boljem privrednom ambijentu, kako bi izlazak države iz privrednih tokova bio što bezbolniji.

Stambeni krediti manje povoljni

Vlada Srbije, a što je definisano i dogovorom sa MMF, i narednih godina sprovodiće program subvencionisanog stambenog kreditiranja.

“Međutim, povoljni uslovi kreditiranja kakvi su danas svakako neće važiti i u narednim godinama”, tvrdi izvor “Novosti” i podseća da je Vlada za te namene izdvojila dve milijarde dinara.

Od tog iznosa se, zapravo, plaća kompletna kamata na stambeni kredit do oktobra 2012. godine.

Odobreni iznos podrazumeva mogućnost odobrenja oko 3.000 stambenih kredita, što je veliki obim, ako se ima u vidu da je prošle godine odobreno nešto manje od 900 ovakvih pozajmica.
 
----------------------------------------------------------
 
Nastavak pregovora o osetljivom pitanju indeksacije penzija od aprila 2011. godine još uvek nije zvanično zakazan, ali se susret potpredsednika Krkobabića sa delegacijom Misije MMF očekuje već u petak. Kako nezvanično Novosti saznaju, Misija MMF je insistirala da se, u nastavku pregovora o usklađivanju penzija od naredne godine, razgovorima priključi i ministarka finansija Diana Dragutinović.


EBRD bi da ulaže i u srpsku struju
Beograd -- EBRD je ozbiljno zainteresovan za ulaganja u oblasti električne energije u Srbiji , kaže Rikardo Puliti, direktor u toj banci zadužen za energetiku

“Postoji vrlo veliki potencijal za razvoj ovog sektora u Srbiji i po tom pitanju imamo dobru saradnju sa srpskom vlastima, posebno s Ministarstvom energetike”, kaže on, dodajući da je EBRD i do sada pomagao srpsku energetiku.

Puliti ističe da je među prioritetnim projektima EBRD-a u Srbiji finansiranje u oblasti distribucije struje u iznosu oko 40 miliona evra.

Ova evropska banka već je potpisala ugovore o kreditiranju sa Elelktroprivredom Srbije i to 2001. i 2004. godine, a veoma je zainteresovana i za ulaganja u obnovljive izvore energije.

“Politika EBRD-a zasniva se na tome da finansiramo projekte zelene energije, te smo tako zainteresovani od ulaganja u solarnu energiju, preko projekata energetske efikasnosti “objašnjava Puliti.

Da bi se postao klijent navedene banke, dovoljno je, kaže on, kancelariji u Beogradu podneti projekte iz oblasti energetike, odnosno studiju izvodljivosti za željeni projekat koji bi trebalo da dokaže opravdanost tog projekta, a samim tim i opredeli banku da odobri pozajmicu za takav posao.

Na pitanje da li mu je poznato zašto Elektroprivreda Srbije nedavno za rekonstrukciju Kostolca nije uzela kredit EBRD-a, već joj je kineski bio primamljiviji, Puliti kaže da to u najvećoj meri zavisi od poslovne politike kompanije, ali i od odluke srpskih vlasti, te da se o tome odlučuje od slučaja do slučaja.

“Finansiranje rekonstrukcije je komplikovano jer podrazumeva rešavanje mnogo detalja, i finansijskih i tehničkih”, kaže on.

On odbacuje tvrdnje da krediti koji daje EBRD Srbiji praktično zaustavljaju ruski monopol u oblasti srpske energetike.

"Te dve stvari nisu u vezi, tako da te spekulacije na tu temu ne mogu da komentarišem. Mi poslujemo u raznim zemljama, Rusija je jedna od njih.Iako se za Srbiju često govori da je rizično područje za ulaganje i velike investitore, Puliti kaže da EBRD u Srbiji nije imao loše iskustvo", zaključuje Puliti.


Kanađani grade dve HE na Limu
Prijepolje -- Kanađani planiraju ulaganje od 120 miliona evra u gradnju hidroelektrana „Brodarevo 1” i „Brodarevo 2”


Kandska kompanija „Rezervoar kapital“ planira da na Limu kraj Brodareva izgradi dve velike hidroelektrane – jedna sa branom visokom 22 metra i jezerom dugim 7,5 kilometara, druga sa metar višom branom i dva i po kilometra dužim jezerom, ukupne snage od oko 50 megavata i godišnjom proizvodnjom 180 gigavat-časova struje.

Ta ideja uskoro će postati stvarnost, ako je suditi po najavama koje stižu iz predstavništva kanadske kompanije „Rezervoar kapital“ u Srbiji, odnosno iz njene ćerke-firme REV.

Reč je o ulaganjima procenjenim na iznos od 120 do 150 miliona evra, i ozbiljnoj nameri da već krajem ove godine otpočnu ti radovi.

“Te elektrane će se graditi, hidropotencijali Lima iskoristiti. Pripremamo studije, pribavili smo energetsku dozvolu od Ministarstva za energetiku Srbije, kompanija iz Kanade finansiraće poduhvat, uz spremnost da i s drugim ulagačima uđemo u partnerstvo”, rekao je za Politiku Marko Rosić, koordinator projekta u firmi REV, dodajući da je kanadska kompanija još od 2002. godine prisutna u Srbiji sa devet istražnih prava, te da se uz rad na korišćenju hidropotencijala angažuje i na geološkim istraživanjima, obnovljivim izvorima energije, istraživanju plemenitih metala.

Ceo prijepoljski kraj u gradnji elektrana na Limu vidi razvojnu šansu, a u Prijepolju je, u sklopu priprema za ovaj poduhvat, nedavno otvorena i kancelarija REV-a.

Direktor kompanije „Rezervoar kapital“ za Evropu Majls Tompson kazao je da su niz studija i istraživanja do sada obavili i pohvalio saradnju s državom i prijepoljskom opštinom.

Prema njegovim rečima, poslovi na izgradnji hidrocentrala trajaće od dve i po do tri godine, a kao investitori nastojaće da domaće građevinske firme, koje ispunjavaju uslove, budu angažovane na izvođenju radova.

Prema dostupnim saznanjima, brane budućih hidroelektrana – jedna tri kilometra uzvodno od Brodareva kod Gostuna, druga kod obližnjeg sela Lučice – potopiće najuži deo kanjona Lima gde konfiguracija terena ne zahteva veća raseljavanja stanovništva.

Magistralni put ka Crnoj Gori mora da se izmesti

Oba jezera imaće „riblju stazu“ i, kako tvrde nadležni, neće negativno uticati na životnu sredinu. A budući da ovuda, pograničnim područjem između Srbije i Crne Gore, prolazi magistrala, nemoguće je tolika jezera stvarati a da ona magistralni put ne potope.

Po nekim procenama, pod vodom će se ovde, u blizini graničnog prelaza Gostun, naći oko sedam kilometara magistrale.

“Pravićemo novi put s tunelima, s tim što saobraćaj ovuda mora i kod ovih poslova nesmetano da se odvija. Pojedinosti o tome gde će biti novi put i druge znaće se kad sve studije budu pripremljene”, kaže Rosić i dodaje da REV planira da hidroelektrane gradimo i na drugim delovima Lima, i zato tu reku detaljno „studiraju“.

“Možda ćemo graditi i dve-tri centrale u Crnoj Gori, u ozbiljnim smo pregovorima o tome sa crnogorskim vlastima. Hoćemo da stvorimo integralni sistem elektrana na Limu “, najavljuje Marko Rosić.


Srbijagas potpisao ugovor sa EBRD
Beograd -- Srbijagas i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su Ugovor o kreditu od 150 miliona evra, a garancije je dala Vlada Srbije.

Taj dokumet su potpisali direktorka EBRD za Srbiju Hildegard Gacek i generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, a potpis na garancije za kredit je u ime Vlade Srbije stavila ministarka finansija Diana Dragutinović.

Direktorka EBRD za Srbiju Hildegard Gacek je naglasila da je ovo prvi ugovor između banke i Srbijagasa, koji će omogućiti ovom preduzeću i Srbiji da ostvare energetsku stabilnost i efikasnost.

Ona je kazala da će se povezivanjem sa mrežama susednih država uspostaviti stabilnost snabdevanja gasom, jačanje tržišta gasa u regionu, modernizacija mreže i smanjenje troškova.

"Vlada Srbije i Srbijagas sprovode reformu energetskog sektora i na taj način država se približava evropskim standardima i zakonodavstvu u ovoj oblasti", istakla je Gacek.

Ona je podsetila na to da je EBRD u 2008. godini finansirala projekte u iznosu od 180 miliona evra, 2009. godine je investirano 423 miliona evra.

"Ova banka, od početka angažovanja u Srbiji, finansirala je 94 projekta, u vrednosti od 1,8 milijardi evra", rekla je Gacek.

Dragutinović: Očekujem veće investicije EBRD-a

Ministarka finansija Diana Dragutnović je posle potpisivanja rekla da će otplata kredita početi tri godine posle potpisivanja ugovora, a kamata će biti šestomesečni euribor, koji je trenutno 0,92 odsto, plus marža od jedan odsto, tako da će ukupna kamata biti manja od dva odsto.

Rok otplate kredita je devet godina, pa poslednja rata dospeva na naplatu 2022. godine.

Ministarka je istakla da se radi o veoma povoljnom kreditu, koji će Srbiji obezbediti da postane energetski nezavisna zemlja.

Ističući da se u narednom periodu očekuje ekonomski oporavak, koji neće biti moguć bez novog modela rasta, Dragutinović je rekla da očekuje da EBRD poveća investicije u Srbiji.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrić naglasio je da nije cilj Srbije da obezbedi samo energetsku sigurnost, već da sektor energetike u celini u narednih nekoliko godina postane lider u regionu. "Gasni sektor se približava tom cilju", ocenio je Škundrić.

Novim skladištem rešavamo pitanje snabdevanja gasom

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović je izjavio da je potpisivanjem ugovora verifikovana strategija kojom "Srbijagas" želi da reši problem sigurnog snabdevanja zemlje gasom i rekao da će novac iz kredita biti namenjen za izgradnju još jednog podzemnog skladišta kod Itebeja, koja će se realizovati u dve faze i koja bi mogla biti završena u 2012. godini.

Realizacijom tog projekta Srbija će moći da na svojoj teritoriji skladišti gas dovoljan za podmirenje godišnjih potreba, rekao je Bajatović.

On je rekao da će 20 miliona biti uloženo u početak izgradnje gasovoda prema Republici Srpskoj i Rumuniji, a da će 10 miliona biti upotrebljeno za različite studije izvodljivosti i ispitivanje stanja cevi srpskog gasovoda.
 
Bajatović: Nećemo prodati Srbijagas - Dokapitalizovaćemo ga

Dušan Bajatović je najavio i proces restruktuiranja Srbijagasa, na način da će ovo preduzeće ostati 100 odsto u državnom vlasništvu, ali će delovi kompanije koji se bave transportom, distribucijom i skladištenjem gasa biti odvojeni.

"Nećemo prodavati te izdvojene delove, već ih dokapitalizovati i jačati njihovu konkurentnost", rekao je Bajatović.


EBRD, Srbijagas sign contract
BELGRADE -- The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) and Srbijagas have signed a contract for a loan of EUR 150mn.

The document was signed by EBRD Director for Serbia Hildegard Gacek and Director of Srbijagas Dušan Bajatović.

A gurantee for the loan was given in the name of the Serbian government signed by Finance Minster Diana Dragutinović. The EBRD Board of Directors approved on February 9 a loan to Srbijagas for improvement of the gas pipeline network and the construction of a new underground gas storage facility in Serbia. The storage facility, located at one of the deposit sites near Itebej, will have a capacity up to 1bn cubic meters of gas and will be used for strategic and commercial purposes, and its only operator will be Srbijagas. The international financial institution will, as a part of the project, finance the reconstruction of 40 percent of the gas pipeline network in Serbia, while part of the money will be used to re-finance Srbijagas’ short-term loans. This will allow the company to improve the structure of the capital and free the resourses for key projects of strategic importance, which have a goal to connect the Serbian network for the gas transport with the networks of the neighboring countries. This is the third gas storage project that the EBRD is financing in the region. The bank approved EUR 70mn to Croatian gas transport company PlinaCro last year for the purchase of gas storage in Croatia, and EUR 200mn to the Hungarian gas and oil company MOL for the completion of construction of an underground storage facility in Hungary. The EBRD is currently reviewing financing of gas storage projects in Bulgaria and Moldova in 2010.


“Decision for Gazela Bridge credit by mid-March”
BELGRADE -- EBRD Director for Serbia Hildegard Gacek said that she expects the bank’s board of directors to make a decision on the Gazela Bridge loan by mid-March.

“We are aware of the urgency of this project,” Gacek said at a press conference.

Officials of the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) are finishing a report which will be presented to the board of directors before the decision is made, Gacek said.

Officials of the EBRD and European Investment Bank (EIB) visited locations in Serbia in which displaced Roma families live. These families lived under the Gazela Bridge earlier.

Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić said earlier that it is Serbia’s obligation to take care of all 45 of the families that are displaced in various cities and towns in Serbia in order to receive the credit needed for reconstructing the bridge.

He said that the Roma must be helped to find employment and create relatively good conditions compared to all other citizens in these communities.

He explained that the reports from the EBRD and EIB regarding the displaced Roma that lived under the bridge will determine whether Serbia will receive EUR 182mn for the Gazela Bridge and various other infrastructure projects in and around Belgrade.

The EIB approved a loan of EUR 33mn for the reconstruction of the Gazela Bridge back in 2007, but these funds are currently blocked.


EBRD planira da poveća ulaganja u Srbiji - u 2010. više od rekordnih 423 mil EUR
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) namerava ove godine da uloži u Srbiji više novca nego u 2009, kada je investirano rekordnih 423 mil EUR, izjavila je 18. februara direktorka EBRD za Srbiju Hildegard Gacek.

Gacek je na konferenciji za novinare u Beogradu nakon potpisivanja ugovora o kreditu "Srbijagasu", kazala da je EBRD zbog svetske ekonomske krize značajno povećala ulaganja u svim zemljama u kojima posluje, a naročito u Srbiji.

- U 2010. godini EBRD će biti usredsređena na ulaganja u privatni sektor i mala i srednja preduzeća u Srbiji, kojima će biti potrebno pomoć u razvoju i jačanje kapitala- navela je Gacekova.

Direktorka EBRD za Srbiju Hildegard Gacek je kazala da je ta finansijska institucija do sada u Srbiju uložila oko 1,8 mlrd EUR u 94 projekta.

Gacekova je kazala i da bi EBRD trebalo da do sredine marta omogući povlačenje kredita za rekonkstrukciju beogradskog mosta Gazela.

EBRD je u vlasništvu 61 zemlje i dve međunarodne institucije i podržava tranziciju od centralizovane ka tržišnoj ekonomiji, u državama od centralne Evrope do centralne Azije.


"No problems in talks with IMF"
BELGRADE -- Serbian Finance Minister Diana Dragutinović said that she does not know where the media heard that there are problems in the ongoing IMF negotiations.

Dragutinović said at a press conference that government representatives are not concerned over this stage of the negotiations because, as she pointed out, Serbia "has fulfilled all its obligations" to the International Monetary Fund (IMF).

She SAID that this is the second week of negotiations, and that the most important issue is pension system reform.

Official talks between IMF delegates and the Serbian government, as part of the third review of the stand-by arrangement, started with a plenary session on February 9 and will continue until February 23.

In the talks so far, IMF has rated positively the government's realization of the stand-by arrangement obligations, including the successfully conducted measures to alleviate the adverse effects of the crisis, macroeconomic indicators which are better than in other Eastern European countries, and the pension system reform activities to date.

On May 15, 2009, the IMF approved a new stand-by arrangement for Serbia, worth EUR 2.9bn, for the strengthening of foreign exchange reserves. Two installments of the loan, totaling EUR 1.12bn, have been withdrawn so far.

The IMF agreement requires Serbia to cut down budget spending on public employee salaries and to keep the salaries and pensions frozen in 2010.

The agreement also envisages layoffs in the state administration and the adoption of a new pension and disability insurance law.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta