Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fijat Srbija smanjio administraciju Zastave
Grupa od prvih 1.000 radnika nekadašnje Fabrike automobila "Zastava" juče je počela da potpisuje nove ugovore o radu sa kojima zvanično postaju radnici italijanskog "Fijata". Oni su dobili specijalne propusnice, a uskoro će na radnoj odeći nositi i bedževe sa znakom "Fijat automobili Srbija" sa imenom i prezimenom, bez kojih u prostor fabrike neće moći da uđu.

Na novom spisku radnika ima samo 120 "belih kragni", odnosno radnika koji nisu direktno vezani za proizvodnju - menadžera, inženjera, administrativnih radnika i ljudi koji brinu o obezbeđenju.

Tako je "Fijat" na samom početku skresao administraciju sa trećine na deset odsto od ukupnog broja zaposlenih. Kako "Blic" saznaje, "broj administrativnih radnika neće biti povećan ni kada fabrika proradi punim kapacitetom i kada bude imala, kako je precizirano u ugovoru sa državom, oko 2.500 radnika do kraja 2012. godine".
Predsednik Samostalnog sindikata Fabrike automobila Zoran Mihajlović je izjavio za "Blic" da je novi menadžment "Fijat automobila Srbija" formiran uglavnom od "najsposobnijih ljudi koji su već rukovodili 'Zastavom'".
- Iz stare ekipe kragujevačke fabrike automobila izabrano je oko 30 direktora koji će raditi u rukovodećem timu nove fabrike. Radnici su za sada zadovoljni jer im je ugovorima ostavljen rok od dva meseca da se predomisle i da se, ako ne žele da rade u "Fijatu", vrate u državno preduzeće "Zastava automobili", a na njihovo mesto će doći neko ko nije bio na prvom spisku. Svi će, bez obzira da li su u "Fijatovoj" fabrici ili ne, dobijati plate. To znači da će od 2.500 radnika iz stare fabrike njih 1.000 biti na platnom spisku Italijana, dok će 1.500 radnika plaćati država Srbija. Za njih će biti posla na dislokaciji stare opreme i tu će svakog meseca biti angažovano po 500 radnika. Plata onih koji nisu radno angažovani će biti ista kao i da rade, umanjena jedino za troškove prevoza - kaže Zoran Mihajlović.
U martu ove godine će početi, kako je potvrđeno u menadžmentu "Zastave", da pristižu nove mašine u fabrici "Preseraj", koje će biti montirane i isprobane do kraja ove godine. Za rad na novim automatizovanim presama koje će proizvoditi delove od lima za najnoviji model "Fijatovog" automobila biće obučavani u Poljskoj i u posebnoj "Akademiji Fijat". Tu će, kako računaju u Samostalnom sindikatu, posao naći još 500 radnika nekadašnje "Zastave".
- "Fijat" je jasno odredio rokove - da tokom ove godine uplati još 100 miliona evra, da ukupna ulaganja u srpsku auto-industriju za dve godine dostignu 700 miliona evra i da polovinom 2011. godine započne proizvodnju potpuno novog modela automobila koji će biti namenjen tržištu celog sveta. Proizvodnja u kragujevačkoj fabrici će dostići, kako je najavljeno, 200.000 automobila godišnje. Najbitnije je to što će nova fabrika, koju je "Fijat" već počeo da pravi, zaposliti ne samo 2.500 radnika na montaži već i to što će posao vezan za automobilsku industriju pokrenuti u pravom smislu celu Srbiju. Na svakog radnika koji radi direktno u fabrici po svetskim standardima dolazi tri do četiri radnika u proizvodnji delova, što znači da će posla biti za još najmanje 10.000 radnika - kaže Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca i koordinator za poslove sa "Fijatom".

Kompanija „Manjeti Mareli“ izabrala mesto za fabriku
Da italijanska automobilska kompanija ozbiljno računa na svoju novu fabriku u Kragujevcu, potvrđuje i podatak da je čuveni proizvođač delova za „Fijat“, ali i za ostale velike auto-kompanije „Manjeti Mareli“, izabrao pogone nekadašnje „Mehaničke obrade“ nekadašnje „Zastave“ za svoju novu fabriku. Tu će, kako kaže zamenik gradonačelnika Kragujevca Nebojša Zdravković, posao naći još oko 1.000 radnika.


Jedinstven način obračuna za gas
Beograd -- Agencija za energetiku Srbije (AERS) je saopštila da je uveden jedinstven način obračuna isporučene količine prirodnog gasa za potrošače u Srbiji.

Kako su precizirali u Agenciji, time se ukida proizvoljnost distributera pri obračunu razlike između izmerene i isporučene količine gasa. Ta razlika nastaje zbog toga što zapremina prirodnog gasa zavisi od od pritiska, temperature i toplotne vrednosti tog energenta, naveli su u Agenciji za energetiku.

Jedinstven način proračuna isporučene količine gasa, odnosno svođenje na standardno stanje, primenjuje se od februarskog računa.

Na sajtu Agencije za energetike, može se videti detaljnije objašnjenje i kalkulator koji će potrošačima omogućiti da lako provere ispravnost tog proračuna.

Agencija je pozvala je distributere prirodnog gasa da uz obračun za februar pošalju svojim kupcima i objašnjenje zašto je neophodno da se izmerena količina naknadno preračunava za obračun, koje će se vrednosti pri tom koristiti i na koji način će kupac moći da ih proverava.


Petrohemija i dalje radi gubi novac
Pančevo -- Petrohemija traži način za rentabilno poslovanje jer zbog razlike između cene sirovine i gotovog proizvoda pravi gubitke, kaže direktor fabrike Saša Pavlov.

"Prvi rezulti naše analize pokazuju da nijedna poslovna celina ne posluje rentabilno. Cena sirovine u poslednje vreme raste, a cene proizvoda stagniraju, što nam pravi gubitke", rekao je Pavlov.

Tražeći načine za uštedu na ulaznoj sirovini rukovodstvo fabrike je nedavno posetilo petrohemijski kompleks u ruskom gradu Tomsku. "Ukoliko nađemo novac, za pet meseci bismo mogli da pređemo na ovu sirovinu”, dodao je Pavlov.

Prema njegovim rečima, drugi razlog gubitaka je što fabrika ne radi punim kapicitetom pa su neophodna ulaganja u postojeće i izgradnja novih pogona. "Razgovori sa Vladom Srbije, koja je većinski vlasnik Petrohemije, poodmakli su i očekujemo ulaganja u najvažnija postrojenja kako bi radila punim kapacitetom", izjavio je Pavlov.

Petrohemija je sredinom prošle godine zaustavila proizvodnju na tri meseca jer zbog gubitaka od 200 miliona evra nije mogla da kupuje sirovinu za rad.

Posle otpuštanja 500 radnika i smanjenja plata Vlada Srbije pomogla je u pregovorima o vraćanju duga poveriocima i obećala novac za investicije, pa je proizvodnja pokrenuta krajem septembra.


„Simpo” ugovorio nove poslove na sajmu u Kelnu
Na svom 25. nastupu na Međunarodnom sajmu nameštaja u Kelnu (IMM Cologne), od 19. do 24. januara, kompanija „Simpo” je izlagala u kategoriji prvoklasnih izlagača, u Premijum hali 6, zajedno sa vodećim proizvođačima iz Italije i Nemačke. Na više od 500 kvadrata, „Simpo” je izložio najnoviju kolekciju garnitura, pločastog i laminiranog nameštaja, tepiha i dekorativnog tekstila.

Uprkos tekućoj globalnoj krizi, izlagači su se nadmetali za nova tržišta i zato je ovogodišnji kelnski sajam bio u znaku atraktivnog dizajna i izuzetno konkurentnih cena. Svetski trgovinski lanci upravo na tom mestu birali su nameštaj za buduću ponudu.

Provereni kvalitet i aktuelan dizajn obezbedili su „Simpu” konkurentnost na međunarodnom tržištu, pa je tako ta kompanija iz Vranja u vreme Sajma sklopila vredne poslovne aranžmane sa nekoliko najvećih svetskih trgovačkih kuća: „Sato” iz Grčke, „Harvej Norman” (pokriva tržište Velike Britanije, Irske, Australije i Slovenije), „Semeraro” iz Italije, „Bit”, „Alinea” i „Konforama” iz Francuske, ali i sa kupcima koji su prisutni na tržištima Portugala i Irana, Katara, Dubaija i Kuvajta.

Predviđa se da će ugovoreni poslovi u znatnoj meri podstaći rast izvoza i upošljavanje proizvodnih kapaciteta kompanije u narednoj godini.


Građevinci traže fazno izdavanje dozvola
Privrednici zahtevaju da se uvede dodatna kontrola za svakog činovnika koji predmet drži duže od sedam dana u fioci

Da bi se oživeli građevinski poslovi, privrednici predlažu da se uvede fazno izdavanje građevinskih dozvola, to jest da odmah po dobijanju lokacijskih dozvola počne izgradnja, a paralelno s tim da se nabavljaju i ostala dokumenta.

Taj predlog dali su predstavnici pedesetak građevinskih firmi (među kojima su Energoprojekt, Gemaks, Montera, Napred, „Ratko Mitrović”, Deneza, Duga, Partner inženjering…) koji su se juče u vladi Srbije sastali sa Oliverom Dulićem, ministrom životne sredine i prostornog planiranja, kako bi pronašli rešenje za oporavak građevinske industrije, koja je protekle godine zabeležila pad od oko 40 odsto. Sastanku su, kako „Politika” saznaje, prisustvovali gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i Milan Vuković, sekretar za urbanizam, budući da je kao jedan od osnovnih problema istaknuta sporost izdavanja građevinskih dozvola u glavnom gradu, odnosno promene novog zakona o planiranju i izgradnji.

Druga sugestija odnosila se na rad službenika zaduženih za izdavanje dozvola. Zahtevano je da se uvede dodatna kontrola za svakog činovnika koji predmet drži duže od sedam dana u fioci.

Tražili su takođe da što pre počne konverzija prava korišćenja građevinskog zemljišta u pravo svojine kako bi mogli da se uknjiže kao vlasnici i podnesu zahtev za dobijanje dozvola.

– Naši predlozi ocenjeni su kao konstruktivni i najverovatnije će biti prihvaćeni. Zakon jeste uprostio sistem izdavanja dozvola, ali je službenicima potrebno dosta vremena da se uhodaju. Iako gradski sekretar kaže da se lokacijske dozvole brzo izdaju i da jedini zastoj prave nerešeni imovinski odnosi, naša iskustva su drugačija. Zato smo predstavnicima ministarstva predložili donošenje još nekih uredbi, koje bi činovnicima pomogle da efikasnije primenjuju zakon – kaže Đorđo Antelj, vlasnik Gemaksa, koji je prisustvovao ovom sastanku.

Građevinci su, takođe, tražili definisanje položaja domaćih firmi na tenderima, reprogramiranje dugova kod poslovnih banaka i plaćanje PDV-a po realizaciji poslova. Budući da se ta pitanja više odnose na finansije, Oliver Dulić je predložio da sledećem sastanku koji bi uskoro trebalo da usledi prisustvuju premijer Mirko Cvetković i predstavnici Ministarstva finansija.


Najviše izvozimo u BiH, a uvozimo iz Rusije
Glavni izvozni partner Srbije u 2009. godini bila je Bosna i Hercegovina, u koju je izvezena roba za 1,02 mlrd USD, a glavni uvozni partner Ruska Federacija, iz koje je uvezena roba za 1,97 mlrd USD, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, posle BiH, bile su Nemačka sa 871,6 mil USD i Crna Gora sa 836,2 mil USD.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u uvozu, posle Rusije, bile su Nemačka sa 1,94 mlrd USD i Italija sa 1,53 mlrd USD.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa članicama Evropske unije - više od polovine ukupne razmene, a najveći suficit ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Irakom i Makedonijom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.

U izvozu Srbije prošle godine najveće učešće imali su gvožđe i čelik - 648 mil USD, odeća, uglavnom vojni prsluci - 533 mil USD, žitarice i proizvodi od njih - 477 mil USD, povrće i voće 453 mil USD i obojeni metali - 442 mil USD.

Najveće učešće u uvozu imali su nafta i naftni derivati - 1,49 mlrd USD, drumska vozila - 1,19 mlrd USD, prirodni gas - 771 mil USD, električne mašine i aparati - 695 mil USD i industrijske mašine za opštu upotrebu - 693 mil USD.

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u 2009. godini bio je 7,23 mlrd USD, što je 39,2% manje nego u 2008. godini.


Ništa od posla između kompanija "Ikarbus" i "Breda menarinibus"
Predstavnici Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja potvrdili su juče (1. februar 2010. godine) rukovodstvu i radnicima "Ikarbusa" da su propali pregovori sa italijanskom kompanijom "Breda menarinibus" o saradnji na proizvodnji autobusa, saznaje "Danas" od izvora u "Ikarbusu".

Prema njegovim tvrdnjama, to znači da "Ikarbus" definitivno neće proizvoditi autobuse za "Bredu" već će za nastavak proizvodnje biti pronađeno drugo rešenje. Prema saznanjima lista "Danas", "Ikarbus" će, kao i "Zastava" i IMT, ući u program zamene starih vozila za nove. Tako će vlasnici autobusa moći, uz povoljan kredit, da ih zamene za autobus "Ikarbusa".

Kako saznaje "Danas", najveća prepreka u pregovorima bilo je insistiranje srpskih vlasti da u poslu između "Brede" i "Ikarbusa" ne bude posrednika (koji je postojao u ranijim poslovnim aranžmanima dve firme), što druga strana nije prihvatala. Takođe, traženo je i da delovi za ugradnju u autobuse delom budu nabavljani u Srbiji, dok su Italijani insistirali da svi delovi budu uvezeni iz njihove zemlje. Prema prvobitnom planu, "Breda" je trebalo da iznajmi pogone "Ikarbusa" na dve godine i da godišnje proizvode do 300 autobusa. Da bi se izašlo u susret zahtevima italijanske strane, nedavno je "Ikarbus" napustili 380 zaposlenih dok je ostalo da radi njih 300.


Kinezi stižu u Vojvođansku banku?
Finansijska kriza u Grčkoj mogla bi imati posledice i na našem tržištu. Svoje probleme ova zemlja pokušava da reši pozajmicom s Dalekog istoka. Atina sa sigurnošu računa na deset milijardi evra od Pekinga. To, međutim, nije jedini vid saradnje ove dve zemlje koji se planira. Kinezi se pominju kao strateški partner Nacionalne banke Grčke, a priča je krenula s nedavno održanog međunarodnog foruma u Davosu. Hoći li neka od kineskih banaka postati akconar u NBG-u saznaćemo u mesecima koji dolaze. S obzirom na to da je NBG vlasnik Vojvođanske banke, eto i novog akcionara u toj kući?

Kada banka odlučuje da uđe kao strateški partner u drugu finansijsku kuću, pažljivo proučava koja tržišta ona pokriva. Osim matične zemlje i naše, NBG radi i u Bugarskoj, Makedoniji, Rumuniji, Albaniji, na Kipru, u Egiptu i Turskoj. Ukoliko kineski kapital uđe u NBG, izvesno je da će se oni naći u upravama tih banka, pa i kod nas. Tek treba sačekati da se vidi hoće li se ovaj aranžman ostvariti i kada. A hoće li kineske kamate u tom slučaju biti tako povoljne kao što su kineske krpice? Na taj odgovor ćemo još sačekati.


"Gorenje" seli proizvodnju rashladnih uređaja u Srbiju
Slovenački proizvođač bele tehnike, "Gorenje" iz Velenja, će krajem marta preseliti proizvodnju aparata za hlađenje i zamrzavanje u svoju fabriku u Valjevu, koju je otvorio 2006. godine.

Seljenje proizvodnje u Srbiju je, u slovenačkim medijima, otvorilo pitanje otpuštanja radnika u Velenju, na šta u "Gorenju" još uvek nisu mogli konkretno da odgovore. "Gorenje" zapošljava ukupno 10.580 radnika, u Sloveniji, Srbiji i Češkoj, a od toga je najveći deo radnika u Sloveniji - 7.700.

Prema dosadašnjim izjavama iz "Gorenja", biće primenjeni "meki metodi prilagođavanja broja zaposlenih", odnosno u ovoj kompaniji ocenjuju da će broj zaposlenih biti smanjen za 350 radnika.

Ipak, u "Gorenju" kažu da će o posledicama seljenja, na broj zaposlenih u Sloveniji, znati tek sredinom ovog meseca.


Serbian Railways reveal debt figure
BELGRADE -- Serbian Railways (ŽS) General Director Milovan Marković said on Monday that the pubic company had a debt of about RSD 2bn (EUR 20.3mn).

Marković told Tanjug that the direct debt refers to what the company owes for regular maintenance and repair.

The debt was RSD 4.5bn at the beginning of 2009, which means that it has gone down by RSD 2.5bn , Marković stated.

The RSD 100bn debt mentioned recently in the public represents the accounting loss, which is not a direct debt, Marković explained.

"The figure circulating in some media is the accounting loss accumulated over years and decades, which is a whole different category," Marković added.

"The accounting loss is a business category that does not paralyze us the way debts do," Marković noted, adding that the company paid some debts to EPS, NIS and Dunav Osiguranje (Dunav Insuranca) in 2009.

Marković remarked that the accounting loss was actually the money not invested in Serbian Railways, adding that the company's total assets are at around RSD 3.5bn according to some estimates.


Slovenian manufacturer “to move production to Serbia”
LJUBLJANA -- Slovenia’s Gorenje home appliances manufacturer will begin to move its production to Serbia at the end of March, reports said.

Only the production of its most expensive products will remain in Slovenia, according to this.

Gorenje will move the production of refrigerators and freezers to its factory in Valjevo, western Serbia, which was opened in 2006.

The reported relocation planned opened up the issue of layoffs in the company’s hometown of Velenje, and Slovenian media said Gorenje “could not give any answers to that question yet”.

Gorenje employs a total of 10,580 workers in Slovenia, Serbia and the Czech Republic, with most of them in Slovenia – 7,700.

According to the company’s previous statements, “soft methods of adjusting the number of employees” would be applied, meaning that the number of workers would be reduced by 350.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta