Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Đelić: Ikea u Srbiji možda od 2011.
Beograd -- Švedska kompanija Ikea bi naredne godine mogla da otvori svoj prvi trgovinski centar u Beogradu, kaže Potpredsednik Vlade za evropske integracije Božidar Đelić.

Đelić je kazao da je razmatran "status investicija Ikee" i dodao da se može reći "da taj projekat ide u dobrom pravcu". "Očekuju nas teški pregovori", rekao je on, ali je izrazio očekivanje da će Ikea brzo doći u Srbiju.

"Nadamo se da će i sa njihove i sa naše strane postojati doza takve aktivnosti da sledeće godine budemo u stanju da otvorimo novi trgovinski koncept koji će biti jedinstven po veličini i sadržaju u jugoistočnoj Evropi", rekao je Đelić.

Kako je istakao, "određena je parcela od obostranog interesa, koju trenutno upotrebljava Institut za stočarstvo, a koja se nalazi preko puta aerodroma 'Nikola Tesla'". "Teku pravne radnje koje će omogućiti da Republika bude korisnik te parcele", rekao je Đelić dodavši da ona "može biti od interesa da Ikea 2011. godine otvori centar sa sedam svojih partnera".

"Vlada Srbije i Grad Beograd uradiće sve da Ikea prvi centar na Balkanu otvori u Beogradu, a potom i u drugim gradovima Srbije", istakao je Đelić navodeći da je ta kompanija svetski brend i "jedan od simbola odnosa između Švedske i Srbije".

Potpredsednik Vlade Srbije je kazao da "Ikea ne traži specifične privilegije, niti smo mi u poziciju da damo specifične privilegije", istakavši da će se poštovati sve zakonske procedure oko obezbedjivanja zemljišta za izgradnju centra.

"Srbija će učiniti sve da privuče švedske investicije u našu privredu i u toku su pregovori o dovođenju švedske kompanije Ikea na naše tržište do 2011. godine", kaže Đelić i dodaje da Švedska godišnje daje 11 miliona evra donacija našoj zemlji, ali i napominje da trgovinska razmena dve zemlje još uvek nije na nivou koji "priliči našim ambicijama".
 
Švedska je najznačajniji ekonomski partner Srbije među skandinavskim zemljama. Ukupna robna razmena Srbije i Švedske u 2008. godini bila je vredna 288,6 miliona dolara, pri čemu je deficit Srbije bio 196,2 miliona dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 19,1 odsto. Tokom 2009. godine globalna ekonomska kriza uticala je na pad trgovine između Srbije i Švedske, tako da je vrednost razmene bila 197 miliona dolara, piše u saopštenju.


Karfur otvara markete u Srbiji?
Beograd, Brisel -- Jedan od najvećih svetskih lanaca samousluga, francuski "Karfur" je najavio da sa grčkom kompanijom "Marinopulos" planira da u Srbiji otvori markete.

"Cilj je da otvorimo hipermarkete i supermarkete u okviru Karfur franšize na Balkanu. Plan je da se proširimo u Srbiji, Albaniji, Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji", rekli su za list "24 sata" u francuskoj kompaniji, dodavši da su "Karfur" i "Marinopulos" koji ga zastupa u Grčkoj, odlučili da osnuju zajedničku kompaniju.

U "Karfuru" nisu mogli da navedu kada i u kojim gradovima u Srbiji planiraju da ponude svoje usluge, ali su rekli da bi nova kompanija 60 odsto bila u vlasništvu Francuza, dok bi ostatak bio u rukama "Karfur-Marinopulosa", zajedničke firme osnovane pre 17 godina.

"Karfur", koji posluje 40 godina, prvi je po veličini trgovinski lanac u Evropi i drugi u svetu. Ima 15.500 prodavnica u 35 zemalja, zapošljava 495.000 ljudi, a 95 odsto robe se proizvodi u zemlji u kojoj se nalazi market.

Karfur ukida u Belgiji radna mesta i prodavnice

Karfur je međutim, danas najavio ukidanje 1.672 od ukupno 15.000 radnih mesta u Belgiji i zatvarnje 21 tamošnjeg supermarketa. Kako je rekla predstavnica sindikata SETC Mirijam Delme, deo tih prodavnica preuzeće belgijski trgovinski lanac Mestdag.

Karfur je u Belgiji već deset godina gde ima oko 630 prodavnica pod nazivima Karfur, Karfur ekspres i GB.

Francuski trgovinski lanac već je 2007. ukinuo 900 radnih mesta i zatvorio u Belgiji 16 prodavnica.

Kompanija ipak nije uspela da se izbori sa konkurentskom belgijskom kompanijom Kolrit (Colruyt) čija se politika zasniva na niskim
cenama, kao ni sa velikim distributivnim lancem Delez (Delhaize).


BIP: Sindikat traži rešenje
Beograd -- Akcijski fond (AF) republike Srbije saopštio je da je stigao samo jedan predlog za imenovanje zastupnika kapitala u Beogradskoj industriji piva (BIP).


Akcijski fond, u čiji je porftelj prebačen akcijski paket, BIP-a je uputio zahtev za davanje predloga za imenovanje privremenog zastupnika kapitala gradonačelniku grada Beograda, Privrednoj komori Beograda, Udruženju akcionara tog preduzeća, Samostalnom sindikatu i organizaciji Nezavisnog sindikata.

"Do danas, AF-u je dostavljen jedan predlog za imenovanje privremenog zastupnika kapitala, i to od strane Udruženja manjinskih akcionara Novi akcionari BIP ad", naveo je u jučerašnjem saopštenju Fond i saopštio da se očekuje da i drugi predlagači dostave svoje predloge.

Osnovna funkcija zastupnika kapitala je da upravlja imovinom preduzeća kod koga je raskinut ugovor o prodaji. Fond je naglasio da "za privremenog zastupnika kapitala ne može biti predloženo lice koje je bilo član konzorcijuma kupaca, niti zakonski zastupnik društva, odnosno direktor, kao ni članovi Upravnog odbora i Nadzornog odbora koji su bili postavljeni od strane bivšeg većinskog vlasnika društva".

Fond je saopštio i da "danom raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, prestaju sva vlasnička i upravljačka prava kupca", kao i da "Akcijski fond ima zakonsku obavezu da sprovede postupak imenovanja privremenog zastupnika kapitala radi upravljanja prenetim kapitalom subjekta privatizacije".

Sindikat i akcionari u Beogradskoj industriji piva (BIP) zatražili su od države da imenuje zastupnika kapitala u preduzeću i upozorili da Pivarom još upravljaju predstavnici sada već bivših vlasnika iz litvansko-švedskog konzorcijuma.

Prvo konverzija kapitala, pa strateški partner

Predsednik Saveza samostalnog sindikata u BIP-u Miodrag Radovanović kaže da je radnicima u Akcijskom fondu objašnjeno da trenutno nemaju stručni kadar koji bi preuzeo ulogu zastupnika kapitala.

Radovanović je podsetio na ranije rashodovanje fabrike, navodeći kao primer da je 2008. godine ovaj švedsko-litvanski konzorcijum „otuđio proizvodnu liniju za deset hiljada evra, iako je tadašnja njena tržišna vrednost bila oko 125 hiljada evra, platio transportne troškove i odvezao liniju u Litvaniju“.

On je naveo da su zaposleni uvereni da fabrika može da pronađe novog strateškog partnera ali da je neophodno da se izvrši konverzija potraživanja države prema BIP-u na taj način što će država povećati akcijski udeo u firmi, ali zauzvrat vratiti imovinu preduzeća kako bi ono imalo što bolju startnu poziciju u novoj privatizaciji.

"Trenutno je država vlasnik 50 odsto imovine BIP-a. Ukupan poreski dug je oko deset miliona evra, i oni su za deo duga od tri do četiri miliona evra, uzeli sladaru i deo imovine BIP-a na Mostaru", rekao je on.

Sindikalista u BIP-u Hranislav Đinđić je pozvao ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića da pronadje strateškog partnera za BIP, kako je to uradio u drugim preduzećima. On je naveo da za BIP i dalje postoji zainteresovanost pivara, među kojima je i dalje aktuelna Pivara Laško iz Slovenije.
 
-----------------------------------------------------------------------------
 
Agencija za privatizaciju je prošle sedmice raskinula ugovor o prodaji BIP-a konzorcijumu firmi "Alita" iz Litvanije i "Junajted Nordik beveridžiz" (UNB) iz Švedske koji je kupio BIP za oko 21,4 miliona evra uz investicioni program od 5,1 milion evra.


Novosadski "Albus" povećao proizvodnju deterdženata
Novosadska fabrika "Albus" je u prošloj godini znatno povećala proizvodnju deterdženta za veš, omekšivača, sapuna, šampona, kupki i ostalih sredstava za higijenu, što je pokazatelj da stanovnici Srbije i dalje rado kupuju domaće proizvode koji na našem tržištu imaju tradiciju, saopštila je kompanija "Invej".

Od novih proizvoda te fabrike najbolje se pozicionirao "axal" , prašak za ručno i mašinsko pranje, ali i nova kolekcija tečnih deterdženata "taš" sve za kuću , navedeno je u saopštenju.

Mesečno, iz "Albusa" izađe gotovo 250.000 sapuna, blizu 100.000 šampona, preko 20.000 kupki, a sa traka te fabrike izlazi blizu 100 proizvoda robe široke potrošnje i više od 50 za industrijsku primenu.

Kako je najavljeno, "Albus" će početi da proizvodi i prašak za veš "axal" sa mirisom orhideje, koji će se na tržištu pojaviti u martu.

Fabrika kućne hemije "Albus" iz Novog Sada, nastala je udruživanjem velikog broja radionica za proizvodnju sapuna. Novim praškom "axal" dopunila je kolekciju proizvoda, među kojima se nalaze "taš , "bohor" i drugi brendovi.

Od marta 2005. godine, "Albus" je privatizovan i postao je članica poslovnog sistema Invej , posle čega je usledilo intenzivno ulaganje u modernizaciju pogona, ali i podizanje kvaliteta već dokazanih proizvoda, navedeno je u saopštenju.


Turska zainteresovana za ulaganja u Koridor 10
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije Sulejman Ugljanin izjavio je juče (23. februar 2010. godine) da bi Srbija trebalo da iskoristi zainteresovanost Turske za investiranje u putni i železnički Koridor 10, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Ugljanin, koji se juče sastao sa predstavnicima turske privredne delegacije koju čini 50 najuspešnijih biznismena iz Egejske regije, istakao je da Turska koristi Koridor 10 kroz Srbiju za tranzit robe i ljudi iz te zemlje ka Evropi.

Turska je zainteresovana za investiranje u Koridor 10, u autoput i železnicu, jer njihova roba i ljudi koriste taj put i to je naš zajednički interes koji treba da iskoristimo, rekao je on.

Prema njegovim rečima, Srbija treba da bude odrednica za turske privrednike.

- Naš cilj jeste da zainteresujemo turske privrednike da prebace u Srbiju skupu proizvodnju iz Bugarske i Rumunije i iskoriste prednosti koje pruža naše zakonodavstvo, kao i nerazvijene opštine u Srbiji, koje su pravo "skriveno blago" za strane investitore - rekao je Ugljanin.

On je ukazao na to da bi Srbija trebalo da iskoristi i državni kapital Turske, odnosno njihovih komercijalnih banaka za investicije u razvojne projekte u Srbiji, prvenstveno u industrijsku zonu u Tutinu, koje će biti pilot projekat za razvoj drugih industrijskih zona.

Predsednik Srbije Boris Tadić je u tom smislu već pokrenuo postupak, a ja sam sa gradonačelnikom Beograda Draganom Đilasom već razgovarao da Beograd odredi lokaciju pored Koridora 10 za izgradnju jednog islamskog kulturnog centra za koji su zainteresovani Turci, naveo je Ugljanin.

Taj centar, kako je objasnio, služio bi ne samo građanima Beograda, već i svima koji putuju Koridorom 10 na relaciji Evropa-Istok.

Ugljanin, koji je i kopredsedavajući mešovite Komisije za privrednu saradnju Srbije i Turske, rekao je da Egejska oblast ima stanovnika približno kao i Srbija, i izrazio očekivanje da će privrednici iz te oblasti biti zainteresovani za ulaganja u Srbiju.

On je dodao da Srbija polaže velike nade u ekonomiju Turske, koja će, prema nekim predviđanjima, ove godine ostvariti privredni rast od 4,5%.

Sastanku sa turskom privrednom delegacijom prisustvovao je i državni sekretar u Ministarstvu za nacionalni investicioni plan Edib Dedeić i narodni poslanik u Skupštini Srbije Bajram Omeragić.

Ugljanin će sutra u hotelu "Holiday Inn" u Beogradu otvoriti Srpsko-turski biznis forum.


"Global integrity": Srbija skinuta sa liste velikih korupcija
Američka nevladina organizacija "Global integrity", koja prati rad državnih organa i istražuje stepen korupcije u 35 zemalja sveta, skinula je, u izveštaju za 2009. godinu, Srbiju sa liste zemalja u kojima postoji velika korupcija.

Na "listi velikih korupcija" se nalaze zemlje sa nedostatkom efikasne regulative za sprečavanje sukoba interesa, sa neregulisanim tokovima novca političkih stranaka i lošim nadzorom nad velikim javnim preduzećima, što predstavlja sistemski rizik za masovnu krađu javnih resursa i dobara.

"Global integrity" konstatuje da se nedavnim izmenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka propisuje obavezno objavljivanje donacija u Službenom glasniku svakog kandidata na izborima, čime se javnosti omogućuje bolji uvid u to ko podržava određenog političkog kandidata, i da je istovremeno posao kontrole finansiranja političkih stranaka prenesen u nadležnost Agencije za borbu protiv korupcije.

Ta organizacija, kako se navodi u njenom saopštenju, ne koristi uobičajenu metodologiju mereći percepciju nivoa korupcije, već izveštaj zasniva na analizi više od tri stotine indikatora koje kombinuje sa novinarskim izveštajima o slučajevima korupcije.

Kada je reč o funkcionisanju državne uprave u Srbiji, u izveštaju se ocenjuje da prostor za politički uticaj i dalje postoji pri imenovanju rukovodilaca u policiji i službama za borbu protiv kriminala, s obzirom da Ministar unutrašnjih poslova, prema zakonu, sam imenuje i razrešava načelnike policijskih uprava.

"Global integrity" smatra da je pozitivan pomak napravljen usvajanjem Zakona o komunalnoj policiji, ali da predstoji dug put do decentralizacije policije i prenošenja nadležnosti na lokalni nivo.

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu, ta organizacija beleži u oblasti vladavine prava, pošto je, kako se ocenjuje, bilo značajnih odlaganja u sprovođenju sudskih odluka donetih od strane "veoma tromog" pravosudnog sistema Srbije, ali i neravnomernog opterećenja rada sudova i sudija.


Za modernizaciju novosadske TE-TO zainteresovano devet stranih kompanija
Za modernizaciju Termoelektrane-toplane Novi Sad (TE-TO) do sada se zainteresovalo devet stranih kompanija iz Italije, Grčke, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, izjavio je danas (24. februar 2010. godine) pomoćnik generalnog direktora "Elektroprivrede Srbije" (EPS) Zoran Manasijević.

Manasijević je na konferenciji za novinare u Novom Sadu rekao da je u toku analiza efikasnosti postojećeg termoenergetskog postrojenja u naselju Šangaj kraj Novog Sada, koja će dati odgovor da li ono treba da bude rekonstruisano ili će morati da se gradi novi blok.

Ove godine će, kako je najavio, biti raspisan tender za modernizaciju TE-TO, čija vrednost iznosi 200 mil EUR, a da će ime strateškog partnera preduzeća "Eneregija Novi Sad" u projektu modernizacije TE-TO biti poznato do početka jeseni.

Prema Manasijevićevim rečima, modernizacija postojećih termoenergetskih postrojenja u Srbiji neophodna je zbog sve strožih međunarodnih kriterijuma, pa je zbog toga i veoma važno učešće stranih partnera u projektima za efikasnije grejne sisteme.

Sredinom prošle godine EPS i Grad Novi Sad osnovali su Društvo za kombinovanu proizvodnju termoelektrične i toplotne energije "Energija Novi Sad", koji predviđa modernizaciju TE-TO Novi Sad i izgradnju još jednog bloka za proizvodnju struje i energije za centralno grejanje.

Ugovor poredviđa da "Energija Novi Sad" nađe partnera koji bi investirao 200 mil EUR u izgradnju novog gasno-parnog bloka, sa instalisanom električnom snagom od 450 megavata, odnosno 300 termičkih megavata za pokrivanje potreba toplifikacionog sistema Novog Sada.


Finance minister on pension reform
BELGRADE -- The essence of the government reform of the pension system, supported by the IMF, is a reduction of the number of pensioners, Diana Dragutinović says.

“The reform also includes increase of the lowest with the reduction of the highest pensions,” the finance minister told B92.

The effects of the reform, which was presented to a visiting IMF mission by the government, will be visible in five to ten years, and it has been envisaged that total expenditures for pensions will not exceed ten percent of the GDP, she said.

“The essence of the reform is a reduction of the number of pensioners,” the minister said.

“The basic idea is a reduction of the number of new pensioners, which can be achieved by raising the minimum retirement age from 53 to 58 years, as well as extending the minimum years of service for women from 35 to 38,” Dragutinović explained.

“A detailed analysis of all those professions, especially in the security sector, which are entitled to benefits when it comes to years of service has been done and enormous savings will happen there. All those are measures that will slow down the inflow of new pensioners. Those are the measures that are economical in the long run, plus they might make happy those who are receiving minimum pensions – that the sum will be somewhat increased with this reform, while the maximum pensions are reduced,” Dragutinović said.

She added that she shared National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić’s opinion that the dinar exchange rate against the euro was reflecting the condition of the country’s economy.

Instead of using interventions from the foreign exchange reserves to influence the exchange rate fluctuations, the finance minister is promoting the idea to launch a campaign on the state level which would confront what she referred to as “euroisation” – the domination of the euro in Serbia’s economy.

“(We should) try to motivate banks, that the banks motivate their clients, to reduce the degree of euroisation by converting foreign currency loans, meaning those loans linked to the euro, into dinars. Also, by developing a secondary securities market, using the dinar deposits of the state, and so on,” Dragutinović said.

Commenting on the suggestions of the IMF that Serbia should change the course in the economy, the minister said that she was in favor of a new public policy that should, beside the reduction of public expenditure, include the euro market exchange rate, low deficit and inflation, safety of contracts, combat against corruption and construction of good infrastructure, “because those were the criteria applied by the foreign investors when they are deciding about coming to Serbia”.

It was announced in Belgrade yesterday that the IMF delegation, led by Albert Jaeger, and the Serbian government reached agreement in their talks on the third revision of the stand-by arrangement, worth a total of EUR 2.9bn.


Serbo-Russo-Italian business committee founded
BELGRADE -- A committee of Serbian, Russian and Italian businesspeople has been founded today in Belgrade.

The committee’s goal is to attract investments from Italy for the production of goods that would be exported to Russia.

Serbian Trade Minister Slobodan Milosavljević said that Serbia did not use all the advantages of its free trade with the Russian Federation, especially because it does not have branded products or enough amounts of products that are in demand.

“We expect that Italian investors will use the crude-product base in Serbia and quality work force for the production and export of goods that can interest buyers in the Russian Federation,” Milosavljević said.

He said that the Russian Federation is Serbia’s most important market for imports, mostly of oil and gas, while Italy is one of the three top EU countries with which Serbia has a high level of goods exchanged.

“Political stability is needed in order to attract foreign investments to Serbia, which has been achieved, but macroeconomic stability is also needed, which needs more work done by the monetary officials in order to sustain a predictable and stable exchange rate,” Milosavljević said.

The first secretary in the Italian embassy in Belgrade, Paolo Toschi, said that Italian businesspeople are interest in using the advantages that Serbia has in trade with the Russian Federation.

Officials of the Serbian Chamber of Commerce said that the agriculture and food industry are the most important sectors that attract investments from Italy for exports to the Russian market.


Closing of Fiat factories “doesn't affect Serbia”
LONDON -- The shutting down of Fiat's factories in Italy “has nothing to do with the factory in the Serbian town of Kragujevac”.

This is according to a statement from spokesman for the Italian car manufacturer Richard Gadezelli, whos spoke for the BBC on Tuesday.

There is no connection between the factories in Italy and the one in Serbia, or in any other part of the world, he said, but also added that he cannot predict what will happen to the production in Kragujevac in the future.

According to the BBC, he noted as important the fact that Fiat's production capacity in Kragujevac is currently small and only produces cars for the Serbian market, whereas the Italian factories produce cars for all of Europe.

BBC reminded that Fiat decided to close down all six of its factories in Italy and send some 30,000 workers on forced leave.

The decision was motivated by the estimate that sales will drop by 350,000 vehicles this year compared to last year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta