Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Francuske kompanije "Alstom" i "Egis" zainteresovane za gradnju metroa u Beogradu
Francuske firme su spremne da grade beogradski metro po sistemu "ključ u ruke", ali i da učestvuju u obnovi železnice i završetku Koridora 10. Ova ponuda čula se na jučerašnjem (25. februar 2010. godine) sastanku ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića sa francuskim državna sekretarka za spoljnu trgovinu An-Mari Idrak i grupom privrednika te zemlje.

An-Mari Idrak, koja je nekada bila direktorka pariskog metroa i francuske železnice, kaže da bi firme "Alstom" i "Egis" rado gradile metro, ali pre nego što bilo šta predlože sačekaće da se Beograd odluči koji tip metroa želi da gradi i da pripremi projektnu dokumentaciju.

Ona je takođe istakla da je Francuska namenila finansijsku pomoć od 460.000 EUR za projekat inspekcije mostova u Srbiji.

– Predsednik Nikola Sarkozi pozvao je francuska preduzeća da pomognu vašoj zemlji u realizaciji infrastrukturnih projekata kako biste brže napredovali u procesu evrointegracija – prenela je Idrak.

Kako su rekli predstavnici francuskih kompanija, "Egis" je zainteresovan za nadzor i izgradnju autoputeva, a "Alstom" bi mogao da se uključi u projektovanje i rekonstrukciju železnice.

Ministar Mrkonjić je pozvao francuske preduzetnike da osnivaju zajednička preduzeća sa firmama iz Srbije, rekavši da su im vrata širom otvorena. Njihova pomoć i tehnologija su, prema Mrkonjićevim rečima, dragoceni na projektu obnove železnice.

– Za železnički Koridor 10 treba nam ukupno 4,6 mlrd EUR. Potrebni su nam i novac i tehnologija da bi vozovi mogli da se kreću brzinom od 160 do 220 kilometara na sat, kao i elektrificirane pruge na celoj dužini – rekao je Mrkonjić i podsetio da je devedesetih godina postojao konzorcijum sa francuskim preduzećima za radove na železnici.

Za francuske kompanije ima prostora i na drumskom Koridoru 10, za koji je novac obezbeđen i koji bi trebalo da bude završen do 2012. godine.

– Na prethodnim tenderima nije bilo francuskih preduzeća. "Vinsi" je radio obilaznicu oko Novog Sada, ali su se povukli sa našeg tržišta.


Jelašić najavio smanjenje obavezne rezerve za banke
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je danas (25. februar 2010. godine) da je centralna banka objavila Nacrt nove odluke o smanjenju obavezne rezerve poslovnih banaka.

- To neće značiti da će NBS vraćati novac bankama, već će one tokom cele ove godine, za nivo povećanja kredita i štednje, moći da smanje nivo svoje obavezne rezerve kod centralne banke - kazao je Jelašić za B92.

Guverner je kazao da je to smanjenje obavezne rezerve banaka dogovoreno i sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Jelašić je precizirao da će smanjenje rezerve ići postepeno, do kraja ove godine.


Sastanak o reviziji Bečkog dogovora sa bankama 26. februara
Predstavnici Narodne banke Srbije (NBS) razgovaraće sutra (26. februar 2010. godine) u Beču sa predstavnicima stranih banaka koje posluju u Srbiji o kreditiranju na srpskom tržištu.

Ranijim Bečkim dogovorom, postignutim krajem marta prošle godine, banke su se obavezale da u 2009. neće smanjivati ukupan iznos kredita odobrenih u Srbiji, u odnosu na 2008. godinu.

Taj dogovor trebalo je da omogući da srpska privreda u vreme ekonomske krize uz pomoć bankarskih pozajmica održi likvidnost i proizvodnju.

Novim dogovorom banke bi trebalo da budu oslobođene obaveze da ne smanjuju kreditnu izloženost u Srbiji, odnosno mogle bi kako je najavio guverner NBS Radovan Jelašić da do 20% smanje pozajmice na srpskom tržištu.

Procenjeno je da domaća privreda izlazi iz recesije i da više nema potrebe za administrativnim merama kojima bi se bankama propisivali minimalni iznosi za kreditiranje.

Uslov za postizanje prvobitnog Bečkog sporazuma sa bankama bio je da Srbija postigne sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a novom sastanku u Beču prisustovaće i članovi Misije MMF-a koja je 23. februara završila treću reviziju kreditnog aranžmana sa Srbijom.


Nova mariborska banka preuzima kragujevačku Credy banku
Credy banka iz Kragujevca, u kojoj država ima većinski paket akcija, početkom marta ući će u postupak privatizacije, a novi vlasnik biće Nova mariborska banka, saznaje "Danas".

Listu "Danas" zvanično je potvrđeno da će za 5. mart biti zakazana sednica Skupštine Credy banke na kojoj će biti donete sve odluke potrebne za privatizaciju.

Prema za sada nezvaničnim informacijama, Credy banka će biti privatizovana putem dokapitalizacije, ulaganjem Nove mariborske banke od 10 mil EUR. Slovenačka banka potom bi investirala još 20 mil EUR. Prema procenama menadžmenta NMB, u Credy banci postoji višak zaposlenih, za koje je predviđen socijalni program. Onima koji žele da napuste radno mesto biće ponuđene otpremnine od 500 EUR po godini radnog staža. Sa rukovodstvom Nove mariborske banke dogovoreno je da sedište Credy banke u naredne četiri godine bude u Kragujevcu.

Pregovori nadležnih državnih organa i menadžmenta NMB počeli su sredinom prošle godine i trebalo je da budu okončani do kraja 2009. U javnosti se spekulisalo da su Slovenci produžili pregovore dok "Fiat" ozvaniči dolazak u Kragujevac.


Kreću direktni pregovori za izgradnju severnog kraka Koridora 10
Predsednik tenderske komisije Dejan Kovačević izjavio je danas da bi sledeće sedmice trebalo da počnu direktni pregovori sa ponuđačima na tenderu za izgradnju 110 km leve trake autoputa na severnom kraku Koridora 10.

- Tender je obustavljen zbog nepravilosti u svim ponudama i sada se prema Zakonu o javnim nabavkama ide u direktne pregovore - kazao je on agenciji Beta.

Kovačević je kazao da su ponuđači obavešteni o odluci i da do 1. marta imaju rok za žalbu.

Na tender za izgradnju leve trake autoputa od Horgoša do Novog Sada i od Kelebije do Subotice ponude su dostavili konzorcijum srpskih firmi čiji je nosilac Preduzeće za puteve "Beograd", slovenačka kompanija "Primorje" i hrvatska firma Hidroelektra niskogradnja u konzorcijumu sa firmom "Vojput" iz Subotice.


IMF official warns about wage hikes
BELGRADE -- IMF's Albert Jaeger says that he is skeptical about a proposal to allocate less budget funds for pensions, if they were harmonized with the public sector wages.

Jaeger, who headed an IMF mission that recently finished their visit to Serbia, said that the IMF expects strong guarantees that the increase of wages and pensions will be in accordance with the budget.

The Serbian government and the visiting IMF delegation this week announced they reached agreement during their third-revision talks, concerning the standby arrangement overall worth EUR 2.9bn.

“The biggest problem is what would happen with wages in the public sector. They were frozne last year, while there will be elections in 2012. There's the risk they will go up, and pensions as well, which will cause great spending and pose a great risk to the budget,” said Jaeger in a statement for RTS.

Jaeger said that it is easy to calculate the expense, because the increase of wages of only one percent means seven billion dinars more expense for the budget, “which is a lot”.

Responding to a question on what conditions would the IMF accept harmonization of the pension

growth with the public sector wage growth, Jaeger said that clear and strong guarantees are needed that the increase of wages in the public sector, once linked with the increase of pensions, will be moderate and in keeping with the agreed program and budget.

Meanwhile, Deputy Prime Minister Jovan Krkobabić, who was elected on the Pensioners' Party (PUPS) ticket, said that during the two-week talks the IMF accepted in principle the offered solution, but that they need additional clarification on what the public sector does.

The question here is whether something is fair and whether something is objective, said Krkobabić, adding that if the public sector wages grow slowly, the pensions would also be increased.


January average salary RSD 29,929
BELGRADE -- The average net salary in Serbia in January was RSD 29,929 (EUR 301), the Statistica Office announced in Belgrade on Thursday.

The figure is nominally 18.6 percent lower than in December 2009, while the actual difference is 19.1 percent, the statement said.

Compared to the average salary from January 2009, the number is nominally higher by 3.6 percent, while its real value was lower by 1.1.

The average gross salary in January was RSD 41,651, which is nominally 18.5 percent less than December 2009, while the real difference was 19 percent.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta