Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke postepeno smanjuju izloženost

Na sastanku predstavnika 10 najvećih banaka u Srbiji, predstavnika Narodne banke, MMF, Evropske komisije, Svetske banke, EBRD i EIB juče je u Beču postignuta saglasnost da banke u našoj zemlji mogu da postepeno smanjuju nivo kreditne aktivnosti na koji su se obavezale u martu 2009, saopštila je NBS.


Ocenjeno je da su rezultati makroekonomskog programa srpskih vlasti i napori banaka stvorili prostor za postepeno smanjivanje njihove tzv. izloženosti u našoj zemlji. Šef Misije MMF Albert Jeger izjavio je u Beču da su u Srbiji, u odnosu na mart prošle godine, „finansijske tenzije popustile“ i da je to razlog što postoji „opšti konsenzus da je vreme da se obaveze o izloženosti banaka postepeno smanje“. Guverner Radovan Jelašić izrazio je očekivanje da će i pored dogovora banke nastaviti da povećavaju kreditnu aktivnost. „Našim građanima to konkretno donosi sigurnost da strane banke ni u ovoj godini neće povući novac iz Srbije“, rekao je Jelašić. Učesnici su takođe veoma pozitivno ocenili i uspešno okončanje trećeg razmatranja stend-baj aranžmana između Srbije i MMF-a. U Beču su bili predstavnici banaka Inteza, Rajfajzen, Eurobanka EFG, Nacionalna banka Grčke, Unikredit, Sosijete ženeral, Alfa, Pireus i Folks.



Bečka inicijativa bez efekata?

Po svemu sudeći, predstojeći razgovori s bankama koje su potpisale Bečku inicijativu, dovešće do relaksiranja obaveze o zadržavanju sume njihovih kredita u Srbiji na nivou s kraja 2008. (Bečku inicijativu potpisale su i druge zemlje regiona). Moguće smanjenje biće 20 odsto (znatnije ublažavanje verovatno sledi od početka 2011), a već krajem 2009. NBS je potpisnicama Bečke inicijative smanjila deo obavezne devizne rezerve u dinarima sa 30 na 20 procenata

Već duže vreme se razmatra i mogućnost smanjenja obavezne rezerve banaka. Kako kažu domaći zvaničnici, tražiće se modalitet da oslobođeni novac bude investiran u produktivne grane privrede, čime bi se podigla zaposlenost. Ovaj predlog treba ozbiljno razmotriti budući da je efektivna (stvarna) obavezna devizna rezerva, zbog brojnih izuzeća, znatno manja od 40 ili 45 odsto, i iznosi 29 odsto. Međutim, ukidanje izuzetaka (npr. stambeni ili agrarni krediti) dovelo bi do porasta kamata na te zajmove. Pored toga, biće teško naći način da se spreči da oslobođeni novac ne napusti zemlju.
NBS je obelodanila i nameru da obara referentnu kamatnu stopu tokom 2010, čiji je osnovni cilj pojeftinjenje dinarskih kredita u zemlji. Očekivano je da taj proces, ako ne bude znatnijih inflatornih pritisaka, bude lagan, ali su banke već odreagovale smanjujući svoje plasmane u blagajničke i trezorske zapise (u poslednja dva meseca za oko 40 milijardi dinara). Budući da postoji veza između jačine dinara i visine referentne kamatne stope, realno je da će dinar nastaviti lagano slabljenje tokom 2010, čemu će snažan doprinos dati i relativno skroman priliv kapitala u zemlju.
Vrlo je teško verovati da će relaksacija Bečke inicijative proizvesti pozitivne efekte, naprotiv! Međutim, čini se da naša ekonomska vlast nema mnogo prostora da izbegne smanjenje kreditne izloženosti koje traže "strane banke". Dakle, odliv kapitala iz Srbije je izvestan, pitanje je samo koliki će on biti. Na kraju krajeva, niko nema pravo da blokira tuđa sredstva, i Bečka inicijativa je bila dobar gest i "dosta je uradila" na očuvanju makroekonomske stabilnosti poslednjih skoro godinu dana. Naime, kriza likvidnosti bankarskog sektora nije se značajnije prelila u realni sektor, a preduzećima, koja nisu imala problem nesolventnosti, omogućeno je da restrukturiraju dugove i da banke nastave da ih kreditiraju. Bečka inicijativa je garantovala prisustvo određene količine kapitala na tržištu, što je pomoglo stabilizovanju kursa dinara do pred kraj 2009, i generalno manjem pritisku na kurs.
Inače, NBS je bankama koje su potpisale Bečku inicijativu, pored ostalog, omogućila nove izvore likvidnosti: dinarske kredite s rokom dospeća do godinu dana i kratkoročne devizne svopove, kao i oslobađanje od obaveze obračunavanja obavezne rezerve za depozite i kredite primljene iz inostranstva od oktobra 2008. (za regulatorne potrebe banke u kapital mogu uključiti subordinirane obaveze do visine od 75 odsto osnovnog kapitala, kao i da pokazatelj deviznog rizika povećaju sa 10 na 20 procenata kapitala).



"Galenika" završila novu fabriku - prvi lekovi već polovinom 2010. godine
Nova fabrika "Galenike", vredna 48 mil EUR, je završena. Prve lekove iz ove zemunske fabrike, koja će zaposliti 200 radnika, trebalo bi očekivati sredinom 2010. godine, saznaje "Novac" u "Galenici".

U toku su završne aktivnosti na testiranju opreme i obuke kadrova. Potom se očekuje tehnički prijem objekta, dobijanje dozvole za proizvodnju i transfer tehnologija, koji je planiran za april.

Nova fabrika će godišnje moći da proizvodi dve milijarde tableta i sto miliona kapsula. Projektovani kapacitet od sto miliona pakovanja moći će da se poveća 25%. Osim proizvoda "Galenike", u novoj fabrici proizvodiće se i lekovi iz palete svetskih farmaceutskih kompanija "Abot", "Roche", "Alensa".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta