Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privredu muče kurs i nelikvidnost
Beograd -- Najveći problem srpske privrede je, pored deviznog kursa i nelikvidnost, kaže urednik biltena "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) Stojan Stamenković.

On je kazao da će ubuduće razvoj industrije morati da ima primat nad razvojem usluga, ako želimo da stvorimo preduslov za održivi platni bilans, koji mora da se finansira izvozom, a ne kreditima i prodajom imovine.

Decembarska statistika o kretanjima na tržištu ne pokazuje znake oporavka privrede, oslabila je spoljnotrgovniska razmena, a nema ni oporavka domaće tražnje, rekao je Stamenković.

On je rekao da je deflacija u decembru nastala zbog manje tražnje, a iz istog razloga je i inflacija manja od prognozirane. Masa zarada je u protekloj godini pala za 11 odsto, a zaposlenost za 6,7 odsto, što je uticalo na pad tražnje.

Pad tražnje doveo je na pad prometa u trgovini, koji je u decembru bio manji za 7,2 odsto nego pre godinu dana i koji se poklapa sa padom industrijske porizvodnje, objasnio je Stamenković.

Bez povećanja mase zarada neće biti povećanja tražnje na domaćem tržištu, a na inostranom je već smanjena zbog uticaja krize, dok je izvoz u decembru bio je manji za 5,7 odsto nego u istom mesecu lane, tako da se ne vidi na vidiku skori oporavak privrede, ukazao je Stamenković.

Stamenković je rekao da je januar bio veoma buran na deviznom tržštu, jer je Narodna banka Srbije intervenisala sa 285 miliona evra, upozoravajući da ako se nastavi tako, za odbranu kursa biće potrebno oko 3,5 milijardi evra do kraja godine iz deviznih rezervi, što bi moglo da ugrozi spoljnu likvidnost.

Ekonomska kriza zahtevala je snižavanje izvoznih cena, a gubici su pokrivani padom kursa dinara i otpuštanjem radnika, ukazao je on, dodajući da i ubuduće neće biti kredita iz inostranstva kojima će moći da se održava stabilnost dinara i tekućeg platnog bilansa, nego će to zavisti od ekspanzije izvoza.


Štednja u Srbiji učetvrostručena
Beograd -- Štednja građana u poslovnim bankama povećana je za poslednjih deset godina 45 puta, što Srbiju stavlja u red zemalja sa najvećim rastom štednje građana.

Na kraju 2009. godine štednja stanovništva preračunata u dinarima je iznosila više od 577 milijardi dinara, što je oko 6,2 milijari evra, a gotovo 98 odsto ukupne štednje je bila devizna štednja.Istovremeno u poslednjih 8 godina devizne rezerve Srbije su učetvorostručene, objavljuje Portal kamatica.com.

Na kraju 2009. godine štednja stanovništva preračunata u dinarima je iznosila više od 577 milijardi dinara, što je oko 6,2 milijari evra, a gotovo 98 odsto ukupne štednje je bila devizna štednja.

U septembru i oktobru 2008. godine, zbog krize poverenja među štedišama poslovnih banaka u Srbiji je za nepuna tri meseca povučeno blizu milijardu evra štednje, ali je na kraju 2009. godine zabeležena rekordna štednja stanovništva u poslovnim bankama i najviši nivo deviznih rezervi Srbije ikada.

Brzom vraćanju poverenja građana u štednju u poslovnim bankama su doprinele prvenstveno mere Vlade, u pogledu ukidanja oporezivanja ostvarenih kamata u 2009. godini i povećanja iznosa štednih uloga deponovanih u poslovnim bankama, čiju isplatu u slučaju likvidacije ili stečaja poslovne banke garantuje država sa 50.000 evra, umesto ranijih 3000.

Kada su u pitanju devizne rezerve, osnovni izvor njihovog povećanja je bio novac dobijen iz aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a značajan doprinos je dalo i povećanje štednje stanovništva u poslovnim bankama.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su sa oko 2,9 milijardi evra u 2002. godini, kada je izvršena sukcesija i odmrzavanje sredstava u inostranstvu, povećane na čak 12 milijardi evra u 2009. godini, što predstavlja učetvorostručenje deviznih rezervi za samo 7 godina!


Birokratija koči Fijat i dobavljače
Kragujevac -- Odluka o eksproprijaciji Kormanskog polja predviđenog za kooperante Fijata i Iveko i štrajk zaposlenih u katastru usporavaju izgradnju bescarinske zone.

Kormansko polje nadomak grada, koje je zbog najavljenog dolaska „Fijatovih” kooperanata i „Iveka”, proglašeno bescarinskom zonom, još uvek je gola ledina, a rešavanje statusa zemljišta i gradnja infrastrukture kasne zato što Vlada Srbije još nije donela odluku o eksproprijaciji zemljišta.

Taj projekat nije realizovan i zbog štrajka u Republičkom geodetskom zavodu, odnosno kragujevačkom katastru, pa zemljište ne može da budu uknjiženo na kompaniju „Fijat automobili Srbija“.

To je juče na konferenciji za novinare izjavio član kragujevačkog Gradskog veća za investicije i razvoj Nebojša Vasiljević. On je napomenuo da bi odluka vlade o proglašenju Kormanskog polja zonom od opšteg interesa trebalo što pre da bude doneta i da štrajk zaposlenih u katastru ne bi smeo da ugrozi „ovako važan projekat za celu zemlju“.

Kormansko polje je od izuzetnog značaja za realizaciju posla sa „Fijatom”, budući da je ono predviđeno za dolazak najznačajnijih dobavljača torinske kompanije.

“Na tom polju svoju fabriku treba da podigne i „Iveko”. Grad je ušao u realizaciju projekta i planovi su već gotovi, ali bez odluke o eksproprijaciji i knjiženju zemlje na FAS, posao ne može da se završi”, objasnio je Vasiljević.

Pred kraj prošle godine, prilikom posete „Fabrike automobila Srbija”, ministar ekonomije Mlađan Dinkić je rekao da planovi i izgradnja putne i energetske mreže na navedenom polju moraju biti završeni u narednih šest meseci, odnosno do kraja juna ove godine.

Sa ministrom Dinkićem složila se i ministarka za NIP Verica Kalanović, koja je navela da će Kormansko polje biti izgrađeno do sredine godine, za kada je najavljen dolazak 15 „Fijatovih” dobavljača i „Iveka“, koji je zainteresovan za izgradnju fabrike autobusa.

Međutim, Nebojša Vasiljević kaže da neće sve morati da se završi u predviđenim rokovima.

“Neće sve morati da se završi to tada. Infrastrukturno opremanje Kormanskog polja odvijaće se u fazama, kako budu dolazili „Fijatovi” kooperanti. Za sada je najvažnije da uradimo glavne energetske vodove sa kojih će se strujom napajati svi delovi ove zone “, objasnio je Vasiljević, napomenuvši da je za „Fijatove” dobavljače predviđeno 67 hektara, a za „Iveko” 20 hektara.

Kako „Politika“ saznaje, osim saobraćajnica i energetske mreže mora da se izgradi i veliki železnički terminal. Bez tog objekta, transport delova iz Italije bio bi otežan, s obzirom da putna mreža Kragujevca ne odgovara potrebama velikih kompanija.

Za obnovu kragujevačke putne mreže, odnosno izgradnju autoputa ka Koridoru 10 u dužini od 30 kilometara, te završetak obilaznica i drugih saobraćajnica za potrebe „Fijata”, Vlada Srbije je obezbedila 70 miliona evra iz NIP-a. Deset miliona evra predviđeno je za opremanje Kormanskog polja.

Od te izgradnje zavisi i budućnost „Zastavinih” radnika koji se nisu našli na spisku za prijem u FAS, kao i oko 10.000 nezaposlenih Kragujevčana, koliko bi, prema procenama gradskih funkcionera, mogli da angažuju dobavljači torinske kompanije.


Ulaganje 1,2 mlrd. USD u Kostolac
Beograd -- Predstavnici EPS-a, Termoelektrane i kopa Kostolac i kineskog CMEC-a potpisali su predugovor vredan 1,2 milijarde dolara u obnovi i dogradnji TE Kostolac.

Paket projekat čine revitalizacija dva postojeća bloka B1 i B2 od po 350 megavata (MW), odsumporavanje ta dva bloka i povećanje kapaciteta površinskog kopa DRMNO na 12 miliona tona godišnje sa izgradnjom novog bloka B3, po sistemu "ključ u ruke", navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

"Ugovor o kreditiranju tog posla trebalo bi da bude potpisan u narednih nekoliko meseci, dok bi ugovori o izvođenju radova bili potpisivani po fazama", rekao je srpski ministar energetike Petar Škundrić i dodao će radovi početi ove godine, a planirano je da se završe do kraja 2015. godine.

Škundrić je naveo da će se projekat finansirati kreditom kineske Eksim banke u iznosu od 85 odsto, što je 1,06 milijardi dolara. Godišnja fiksna kamata na tu pozajmicu biće tri odsto, a otplaćivaće se 15 godina, sa grejs periodom od pet godina. Preostalih 15 odsto potrebnih sredstava obezbediće EPS I termoelektrana Kostolac.

To će, kako je istakao Škundrić, biti najveća investicija u energetici Srbije, koja će omogućiti da se proizvodni kapaciteti termoelektrane Kostolac povećaju najmanje za 450 megavata.

Vlada Srbije je 3. decembra prošle godine obrazovala radnu grupu za pregovore radi obezbeđenja kredita za finansiranje prioritetnih projekata iz oblasti energetike i pripremljenih elemenata za predugovor, u skladu sa medjudržavnim Sporazumom o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između vlada Srbije i Kine.

Glavni izvođač radova biće kompanija CMEC, a predviđeno je da domaće kompanije obave najmanje 40 odsto planiranih poslova. Kineska nacionalna korporacija za uvoz i izvoz mašina i opreme (CMEC) iz Pekinga je najveća kineska kompanija iz oblasti proizvodnje elektoenergetske opreme i inžinjeringa sa značajnim međunarodnim referencama u oblasti gradnje elektroenergetskih postrojenja sa trenutno ugovorenih više od 9,5 milijardi dolara novih poslova u inostranstvu.


JRB: Raskinut ugovor sa Drakulićem
Beograd -- Agencija za privatizaciju je saopštila da je raskinula kupoprodajni ugovor za Jugoslovensko rečno brodarstvo sa kupcem, kompanijom Zorana Drakulića EDDSG.

Imajući u vidu da kupac nije u ugovorenim rokovima, kao ni u naknadno ostavljenom roku, uplatio prvu ratu prodajne cene i dostavio garancije za dobro izvršenje posla, Agencija za privatizaciju je raskinula ugovor. Bečkoj kompaniji čiji je vlasnik Zoran Drakulić, koja je odustala od kupovine JRB-a, Agencija treba da naplati bankarsku garanciju od milion evra.

Istovremeno, Agencija navodi i da neće započeti pregovore sa drugorangiranim ponuđačem (konzorcijum «CFNR» Francuska, «Dunavski Lloyd Sisak» Hrvatska i «Bomex Export Import», Srbija) jer je taj konzorcijum odustao od ponude time što je "odbio da produži važenje Licitacione garancije, kojom je njegova ponuda bila obezbeđena". Agencija dodaje i da će u najskorijem periodu pristupiti pripremama za objavljivanje novog tendera.

Inače, vlasnik kompanije "Ist point" Zoran Drakulić kaže da je zainteresovan za strateško partnerstvo sa "Jugoslovenskim rečnim brodarstvom" (JRB). Drakulić je ocenio da, iako je cena JRB pristupačna i prihvatljiva sa ekonomskog stanovništa, zbog ekonomske krize, koja je pogodila sve kompanije, njegova austrijska brodarska kompanija EDDSG, koja je konkurisala na tenderu, nije bila u mogućnosti da realizuju tu investiciju.

"S obzirom da nismo uspeli sa kupovinom, videćemo šta su planovi države. Ta kompanija teško da može da opstane samostalno ukoliko se ne priključi nekoj od velikih grupacija koje postoje na Dunavu, a to su ili Ukrajinci, ili Rumuni, ili mi", rekao je Drakulić.

On je podsetio da je u rečnom transportu prošle godine smanjen obim posla za oko 50 odsto. "Imali smo velike gubitke i na postojećoj floti. U ovom trenutku po ceni koju smo ponudili nismo mogli da preuzmemo JRB jer su danas cene više od upola manje nego što su bile pre godinu ili godinu i nešto dana", ukazao je on.

Drakulić je ocenio da će ubuduće u rečnom brodarstvu sve zavisiti od zaključenja dugoročnih ugovora. On je rekao i da je tražen još jedan produžetak roka za uplatu prve rate, ali da ovoga puta nije bilo dogovora sa Agencijom za privatizaciju.

Ugovor o prodaji JRB zaključen je prošle godine, a rok za uplatu prve rate odložen je za 29. januar. Ugovorom je predvidjeno da Drakulićeva brodarska kompanije EDDSG iz Austrije uplati prodajnu cenu od 24, 5 miliona evra, a obavezala se i da investira oko 15,73 miliona evra u JRB. To je bio drugi tender za prodaju JRB-a, raspisan krajem juna 2008. godine, a Agencija je najavila da će uskoro početi pripremu novog tendera.

Prvi tender je poništen u martu 2008. godine jer je prvoplasirani konzorcijum firmi Tamoza i Daksin odustao od kupovine, kao i drugoplasirani ponuđač, konzorcijum kompanija Palmali šiping i Palmali holding.

Na tom tenderu Drakulićeva kompanija Ist point je bila trećerangirana, ali je Agencija za privatizaciju odlučila da sa njim ne pregovara zbog nezadovoljavajuće ponude od 32 miliona evra za kapital JRB-a i 16,4 miliona za investicioni program. Prvoplasirani konzorcijum je tada nudio 32,3 miliona evra i investicije u vrednosti 10 miliona evra.
 
Umesto JRB-a kupuje slovačku flotu

On je rekao da još računa na mogućnost da se postigne neki dogovor, a da će, u slučaju da se to ne desi, kupiti slovačku rečnu flotu. "Ako ne uspemo da nešto drugo dogovorimo u ovom trenutku sa državom, imamo alternativnu flotu, a to je u Slovačkoj i verovatno ćemo je kupiti", rekao je Drakulić.

Pravi udar krize tek predstoji

On se osvrnuo i na kretanja u srpskoj privredi. "Rano smo se obradovali da je krenuo oporavak. Pravi udar tek predstoji ove godine i to u martu i aprilu, i mislim da će taj period biti katastrofa za srpsku privredu", ocenio je on.

Govoreći o svojim daljim poslovnim planovima, srpski biznismen je rekao da u ovoj godini planira da proširi i svoj posao vezan za alternativnu energiju, odnosno proizvodnju biogoriva u Boljevcu. "Ist point" u Boljevcu u poseduje fabriku za proizvodnju ekološkog goriva iz biomase. Reč je o pogonu, vrednom više miliona evra, u kome se produkuju drveni peleti.

"Namera nam je da širimo kapacitete sa sadašnjih 30.000 tona godišnje na 100.000 tona", objasnio je Drakulić i dodao da su za proširenje ovog posla planirana ulaganja od devet miliona evra.

Planirana su i dodatna ulaganja u Valjaonicu bakra Sevojno, i to između pet i osam miliona evra, a tu je i novosadski "Novkabel", u koji treba da se investira oko dvadesetak miliona evra, rekao je Drakulić, precizirajući da su sva ta ulaganja predvidjena u ovoj i narednoj godini.


Cvetković: I 2010. će biti teška
Beograd -- Premijer Srbije Mirko Cvetković kaže da će za Srbiju i 2010. godina biti teška i dodaje da je Srbija tek na početku izlaska iz krize.


Cvetković je na sednici Socijalno-ekonomskog saveta predstavio privredno stanje i najavio mere Vlade za očuvanje makroekonomske stabilnosti i povećanje privredne aktivnosti.

Kako se navodi u saopštenju Vlade Srbije, Cvetković je najavio pojačanu aktivnost za privlačenje stranih investicija i podsticanje tražnje što bi, kako je rekao, "trebalo da doprinese otvaranju novih radnih mesta i poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih".

Na sednici Saveta je ocenjeno da su u 2009. godini, merama Vlade uz podršku svih socijalnih partnera, ublažene negativne posledice ekonomske krize što dokazuju makroekonomski pokazatelji i poredjenje sa zemljama regiona.

Na sednici su pozdravljene inicijative i mere Vlade za izjednačavanje uslova poslovanja, jačanje finansijske discipline i plaćanje doprinosa i poreza.

U saopštenju se dodaje da je data podrška merama koje Vlada namerava da sprovede radi podsticanja proizvodnje i zaposlenosti u nerazvijenim područjima.

Socijalni partneri su istakli da je privatizaciju preostalih društvenih preduzeća neophodno sprovesti tako da se novi vlasnici obavežu da preduzeća osposobljavaju za tržište i da obezbede njihovu punu uposlenost, piše u saopštenju.

Članovi Socijalno-ekonomskog saveta su zaključili da se ove godine pojača saradnja da bi se čula mišljenja i predlozi svih socijalnih partnera o važnim ekonomskim pitanjima, navodi se u saopštenju.


IZIT: Spoljni dug 33,2 mlrd. dolara
Beograd -- Spoljni dug Srbije dostigao je krajem novembra 33,26 milijardi dolara, za 2,7 odsto više nego u oktobru, a čak 8,3 procenta više u odnosu na kraj 2008. godine.

Direktor Instituta za tržišna istaživanja IZIT Miloje Kanjevac kaže da se u odnosu na kraj 2000. godine spoljni dug Srbije uvećao čak 3,2 puta, jer je tada bio 10,83 milijardi dolara.

On je kazao da se proteklih godina, uglavnom, više zaduživao privatni sektor, koji je povećao dug sa 2,03 milijarde dolara u 2000. na 23 milijarde dolara, ali je krajem 2008. godinu primat u dinamici preuzela država. Privatni dug je 2000. godine učestvovao u ukupnom dugu sa 18,8 odsto, a u 2008. sa 70,7 odsto.

Udeo privatnog sektora u ukupnom dugu lane u novembru je pao na 69,2 odsto, dok je udeo države iznosio 30,8 odsto. Ukupan dug javnog sektora porastao je sa 8,8 milijardi dolara u 2000. na 10,26 milijardi dolara u novembru 2009. i bio je za 14 odsto viši nego krajem 2008.

Kanjevac je predočio da je država protekle godine pojačala svoje zaduživanje, pod pritiskom svetske ekonomske krize koja je dovela do pada privrednih aktivnosti i odliva kapitala. On je napomenuo da bi bez stend-baj aranžmana sa Međunarodnim Monetarnim Fondom, Srbija doživela finansijski i privredni kolaps.

On smatra da će spoljni dug nastaviti da raste, pre svega, pod uticajem države. Napomenuo je da će, ukoliko veći deo svih uzetih kredita bude angažovan u infrastrukturne projekte i restrukturiranje persprektivnih preduzeća, u narednim godinama moći da se očekuje veći priliv investicija u proizvodne sektore. U protivnom će cena izlaska iz krize biti znatno veća i za privredu i za stanovništvo, upozorio je Kanjevac.


“If salaries increase, so must pensions”
BELGRADE -- Deputy PM Jovan Krkobabić said on Tuesday that the public sector salaries and pensions should not be increased in 2010.

Such a move would create the necessary conditions for their growth in 2011, he said, but added that pensions will have to be increased if the freeze on the public sector salaries were to be lifted.

"The Serbian government decided to freeze the pensions and public sector salaries in 2010 when it adopted the budget for that year, and it is my strong view that the country's economy should be stabilized by the end of the year by investing all resources, both those domestic and foreign ones, like those coming from international financial institutions and business banks, to speed up the economic development and stabilize the economy," Krkobabić said.

Krkobabić stressed that if salaries get raised in September in accordance with the announcements made by Minister of Economy Mlađan Dinkić, then the Party of United Pensioners of Serbia (PUPS), led by Krkobabić, will demand that the freeze on pensions be lifted as well.

"Regardless of the agreement to freeze the salaries in 2009 as well, they went up by 7.1 percent, while the pensions stayed the same. If that were to happen again in 2010, then the PUPS would demand categorically that the pensions be raised by approximately the same percentage," Krkobabić noted.

"We will not come out of the crisis if we do not stick to what the basic economic logic says, and that is to ensure a gradual recovery and growth of the economy before thinking about increasing salaries and pensions," Krkobabić concluded.


China, Serbia in USD 1.25bn power plant deal
BELGRADE -- Serbia’s public power enterprise EPS, Chinese CMEC company, and the Kosotolac power plant today signed a pre-contract worth over a billion dollars.

The document, related to the plant’s revitalization, was signed by EPS General Manager Dragomir Marković, representative of CMEC Jin Chunseng and Director of Kostolac thermoelectric power plant Dragan Jovanović.

The project includes the revitalization of the existing blocks B1 and B2 of the Kostolac B plant, each of 350 MW capacity, and their desulphurization, it was announced.

The deal, worth USD 1.25bn, will also see an increase in the capacities of the open pit Drmno to 12 million tons of lignite per year, and the construction of new block B3.

Minister of Energy and Mining Petar Škundrić, who attended the signing ceremony at the Serbian government in Belgrade this Wednesday, said that the Chinese partner will take part in the project with approximately 85 percent of total funds, which exceeds the figure of USD 1bn.

Škundrić also told reporters that this was one of the biggest investment ventures in the forthcoming investment cycle in the energy area, adding that the project should promote strategic cooperation between Serbia and China.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta