Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
(Ne) treba menjati zakon o akcijama
Beograd -- Ukoliko bi se usvojio predlog izmena Zakona o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća, to bi doprinele "rastu korupcije u zemlji", kaže Milić Milovanović.

Član Saveta za borbu protiv korupcije Milić Milovanović kaže da bi to dovelo do "vrlo značajnih posledica" i dodaje da, ukoliko bi pomenuti zakon bio usvojen, "privatizacija u Srbiji nikada neće biti okončana".

To je direktno suprotno načelima Zakona o privatizaciji donetom 2001. godine, a koji se odnose na, prema njegovim rečima, brzu i pravičnu privatizaciju u kojoj će "svi imati udeo"

Prema njegovim rečima, Akcionarski fond, čije je osnivanje predloženo, je "hibrid", koji ima elemente investicionog fonda, akcionarskog društva i državnog organa, ali nije nijedno od pomenutog.

Milovanović je naveo da će Akcionarski fond raspolagati akcijama koje su trenutno u portfelju Akcijskog fonda, akcijama koji se nalaze u privatizacionom registru i 15 odsto kapitala od budućih privatizacija i upozorio da on "nema nikakav vremenski limit kada mora da proda sve te akcije, već može neograničeno ih da vrti, kupuje i prodaje".

S druge strane, država može da povećava portfelj akcija Akcionarskog fonda, "da dodaje neka javna preduzeća, a da se ta sredstva nikada ne privatizuju", kazao je Milovanović i ocenio da smo svedoci "podržavljenja privrede suprotno intencijama Zakona o privatizaciji (iz 2001. godine) i privatizacije u nedogled koja nije transparentna".

Milovanović je kazao da usvajanjem tog zakona neće biti okončana privatizacija, već se se stvoriti "mogućnost za loš uticaj države na privredu, rast korupcije i veoma netransparentno trošenje državnih sredstava".


FAS izvezao više od 70% proizvodnje
Beograd -- Fabrika akumulatora Sombor FAS izvezla je prošle godine više od 70 odsto proizvodnje i loš uticaj ekonomske krize prebrodila u prvoj polovini protekle godine.

Generalni direktor fabrike Radovan Mijailović kaže da je FAS izvezao milion akumulatora, što je dva puta više nego 2008, a najveći plasman bio je na tržišta EU, Rusije, bivših jugoslovenskih republika i Afrike. Na domaćem tržištu kompanija učestvuje sa 80 odsto.

Direktor je kazao da je FAS lane ostvario prihod veći od 50 miliona evra i neto dobit od šest miliona, a da početak ove godine nagoveštava još bolje rezultate, jer su već potpisani i izvozni ugovori za veći deo godine.

Sa Fijatom je potpisan ugovor da se hibridni "blek hors" i kalcijumska varijanta ugrađuju u "punto" koji će se proizvoditi u Kragujevcu, kaže on.

FAS u asortimanu ima 200 tipova akumulatora, a u razvoj novih proizvoda u poslednje dve godine uloženo je 15 miliona evra. U aprilu će početi proizvodnja specijalnih akumulatora za japanske automobile, a novinu predstavljaju i industrijske frakcione baterije za elektro-viljuškare, koji se traže na inostranom tržištu, kao i stacionarne baterije za neprekidno napajanje.

Mijailović je rekao da su akumulatori 95 odsto izrađeni od domaćih sirovina, a da se uvoze samo neke hemikalije.

On je kazao da je FAS krenuo i sa alternativnim programima proizvodnje olovne sačme za lovačke puške, a već je dogovoren izvoz od 30 hiljada tona u Italiju. Direktor je dodao da je to savim logično, jer FAS posluje u sastavu Farmakoma u čijem sastavu su i rudnici olova u Zajači.


Luke opet postaju javno dobro?
Beograd -- Luke u Srbiji država će novim Zakonom proglasiti javnim dobrom, a vlasnici privatizovanih lučkih preduzeća postaće samo operateri.

Vlasnici 11 privatizovanih luka u Srbiji nemaju razloga za brigu da će ostati bez imovine koju su stekli kupovinom preduzeća. Ali ne mogu da se nadaju da će im novi zakon o lukama, koji se sprema, dozvoliti da menjaju delatnost i namenu zemljišta. Lučkom infrastrukturom, prema tom propisu, upravljaće država, a sadašnji vlasnici preduzeća će poslovati kao operateri.

Luke dobijaju drugačiji tretman – postaju javno dobro, što su od pamtiveka u svim državama bile, kaže za list „Politika” ekspert za planiranje i upravljanje lukama Saša Jovanović, spoljni stručni savetnik radne grupe angažovane da pripremi ovaj zakon.

Kada država proglasi lučko područje i kada ono kao takvo bude zavedeno i kategorisano, naglašava Jovanović, „teško da će privatnik moći da izdejstvuje promenu namene zemljišta”, osim u slučaju kada sama država ili lokalna samouprava ne odluče da određenu luku izmeste sa postojeće lokacije zbog saobraćajno-ekonomskih ili drugih opravdanih razloga.

"Ovim propisom se ništa ne oduzima od imovine koju su sadašnji vlasnici kupili kroz privatizaciju pa nema ni govora o novoj nacionalizaciji. Nikada nisu ni privatizovane luke kao strateški objekti saobraćajne infrastrukture, već samo preduzeća koja se bave lučkom delatnošću, odnosno eksploatacijom luka. Nikada lučka infrastruktura (kejski zidovi – pristajališta i drugi hidrotehnički objekti u luci, drumske i železničke saobraćajnice u lukama, kanalizaciona, vodovodna i energetska mreža kao i svi ostali objekti koji po svojoj nameni služe za bezbedan prilaz, pristajanje, privezivanje i sidrenje plovila) kao ni akvatorija nisu ni bili u rukama privatnika", objašnjava dr Saša Jovanović.

Zakon je trebalo doneti pre privatizacije

Miloš Kosanić, iz sektora za saobraćaj Privredne komore Srbije, kaže da su luke skoro svuda u državnom vlasništvu. Njima upravljaju preko lučkih vlasti i nadziru rad operatera. Praktično u svim evropskim lukama, pa i na Dunavu, zastupljen je, kako navodi, model „Lend lord port”.

Uspostavljanje ovog modela, sa jedne strane, dobro je jer vlasnike preduzeća, prema mišljenju našeg sagovornika, primorava da se bave lučkom delatnošću, a ne bilo kojom kako je to propisivao zakon o privatizaciji. Sa druge strane, njegova primena može da bude problematična.

"U vlasništvu kupaca luka u Srbiji nalazi se kejski zid uz koji pristaju brodovi, a metar tog zida košta 100.000 dolara. Vlasnik luke Pančevo je kupio i pristup akvatoriju", navodi Kosanić.

Upravo to, prema mišljenju Milana Kovačevića, konsultanta za investicije, može da oteža sprovođenje zakona o lukama.

"Velika greška je što ovaj zakon nije donet pre privatizacije. Razumno je bilo uspostaviti javnu svojinu, pa prodavati preduzeća. Ovako će država možda morati da obešteti vlasnike luka", napominje Kovačević.

Ko kome treba da plati obeštećenje?

Međutim, Saša Jovanović, kaže da nikakvog obeštećenja ne bi trebalo da bude jer su privatnici već koristili lučku infrastrukturu bez ikakve naknade, a pri tom su još naplaćivali infrastrukturne (pristajališne) takse od brodova. U ovom slučaju država bi, kaže, trebalo da bude obeštećena jer će, prema predloženim rešenjima, ona biti jedina koja će moći da naplaćuje infrastrukturne takse.

Povodom najavljenog zakona o lukama, odnosno uspostavljanja javne svojine nad infrastrukturom, u Luci Beograd nemaju razloga, kažu, da budu sumnjičavi. „Verujemo da ćemo ostvariti pravičnu naknadu po tržišnoj ceni koja nije niska.”

"Kupujući akcije ovog preduzeća, stekli smo i sva prava kojima je luka raspolagala. Polažemo pravo na objekte i potraživanja, kao i na zatečene obaveze. Među pravima svakako je najvrednije pravo na gradnju, ali isto tako i zakonom garantovano pravo da uvećamo vrednost svoje imovine, pravo na ostvarivanje dobiti. Praktično sve što je država prodala ili besplatno podelila prethodnim vlasnicima, malim akcionarima", navode u kompaniji.

Na pitanje da li će tražiti obeštećenje, odgovaraju da je naša država Zakonom o stranim ulaganjima, ali i kao potpisnik mnogih međunarodnih konvencija, široko zaštitila prava stranih ulagača, a podsećamo, kažu, „vlasnik Luke Beograd je kompanija ’Vordfin’ iz Evropske unije sa sedištem u Luksemburgu”.

U Železari „Ju-es stil”, koja je kupila smederevsku luku, navode da je ona deo pogona Železare. Ne iznajmljuju je, već je, kažu, isključivo koriste kao industrijsku luku preko koje transportuju sirovine.

Zoran Nešić, direktor privatizovane luke u Sremskoj Mitrovici, nije želeo da komentariše novi zakon, ali je ukazao da su kupovinom preduzeća stekli vlasništvo nad skladištima, kancelarijama, kranovima, kanalima, jarugama, a trenutno grade kontejnerski terminal.


Jadarit za automobile budućnosti
Beograd -- Mineral pronađen u okolini Loznice sadrži litijum za kojim, kako piše „Njujork tajms”, širom sveta traga oko 60 rudarskih kompanija, spremnih na investicije.

Oko 60 svetskih rudarskih kompanija traga u Argentini, Srbiji i Nevadi za ležištima litijuma, ključnim materijalom za hibridne i električne automobile, koji bi mogao da dovede do novih projekata vrednih više odmilijardu dolara u sledećih nekoliko godina.

Nenad Grubin, direktor beogradske firme „Rio Sava eksplorejšn”, ćerke multinacionalne kompanije „Rio Tinto eksplorejšn”, izjavio je juče za naš list da je ova kompanija pronašla mineral jadarit, 2004. godine u ataru jadarskih sela Jarebice i Slatina kod Loznice.

Grubin ističe da je Jadarski basen jedino mesto na svetu na kome je nađen jadarit, a geolozi hemijskim i fizičkim ispitivanjima otkrili su da je reč o novom mineralu. Dali su mu ime jadarit i njegova pozitivna identifikacija izvršena je u nekoliko uglednih institucija u inostranstvu.

U donjoj jadaritskoj zoni ležišta „Jadar”, kako se procenjuje, nalazi se oko 114,6 miliona tona rude sa prosečnim sadržajem korisnih komponenti od 1,8 odsto litijum-oksida i 13,1 odsto bor-oksida, kaže Grubin i dodaje da je Jadarski basen i dalje jedino mesto na svetu na kome je nađen jadarit.

Jadarit sadrži litijum koji je najvažniji element u proizvodnji baterija za električne i hibridne automobile, mobilne telefone, prenosne računare i druge elektronske uređaje, i bor koji se primenjuje u proizvodnji stakla, keramike, lakih legura, termoizolacionih materijala, deterdženata i materijala za zaštitu drveta. Ima više od stotinu mogućnosti primene, a može da se koristi i u proizvodnji vatrometa i raketnih goriva. Odobrenje za istraživanje minerala u Jadarskom basenu firma je dobila pre šest godina od Ministarstva rudarstva i energetike.

"Sredinom prošle godine„Rio Tinto” je odlučio da se ležište litijuma i bora „Jadar” kod Loznice u potpunosti zadrži u okviru „Rio Tinto” grupe i da se prebaci u „Rio Tinto minerals”, grupu koja se bavi proizvodnjom", objašnjava Grubin.

Iskopavanja tek za pet-šest godina

Projekat sada ulazi u fazu izrade studije predizvodljivosti. Pozitivni rezultati ove studije omogućiće da se pređe na izradu studije izvodljivosti. Posle toga mogli bi da uslede radovi na otvaranju ležišta i otpočinjanje proizvodnje u rudniku i kapacitetima za preradu. Predviđamo da bi ceo ovaj proces mogao da traje oko pet-šest godina.

Bušenje istražnih bušotina u 2010. godini ležišta litijuma i bora „Jadar” biće obavljeno u skladu sa Odobrenjem za istraživanje, izdatim od Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, dodaje naš sagovornik. Cilj je da se sazna više o geološkim karakteristikama ležišta.

"Rezultati bušenja, zajedno sa rezultatima ostalih metoda istraživanja, kao što su hidrogeološka, geotehnička i mineraloško-petrografska ispitivanja, detaljna ispitivanja uticaja na životnu sredinu i sva druga neophodna tehnička i socijalno-ekonomska i druga ispitivanja, biće deo Studije izvodljivosti", ukazuje Grubin.

Tako će se definisati rezerve mineralnih sirovina u ležištu i omogućiti verifikacija „Elaborata o rezervama” u Ministarstvu rudarstva i energetike.

„Rio Tinto eksplorejšn” kroz svoje dve srpske ćerke, kompanije „Rio Sava eksplorejšn” d.o.o. i „Rio Tinto Ibarski borni minerali” d.o.o., borne i druge industrijske minerale istražuje na nekoliko lokacija u Srbiji. Najviše na dve – Jadarski basen kod Loznice i Jarandolski basen kod Raške.


Počinje izgradnja autoputa do CG
Kopaonik -- Izgradnja prve deonice autoputa Beograd - južni Jadran trebalo bi da počne krajem maja 2010, kaže ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović.

Kalanovićeva je kazala da će se prvo graditi deonica od 12,5 kilometara izmđu Uba i Lajkovca, za koju je izdvojeno dve milijarde dinara iz budžeta Srbije.

Za tu deonicu, istakla je Kalanovićeva, postoji završen projekat sa tehničkom dokumentacijom i trenutno se intenzivno obavlja eksproprijacija.

"Ako sve bude kako treba, u aprilu bi trebalo da se raspiše tender, a krajem maja da počnu radovi", navela je ministarka i dodala da je
planirano da izgradnja te deonice bude dvogodišnji projekat.

Kalanovićeva je navela i da su raspisani tenderi za izradu projektne dokumentacije za deonice Obrenovac-Ub i Lajkovac-Ljig, kao i da deonica od Beograda do Obrenovca još nije spremna ni za tendere za izradu projektne dokumentacije.

"Prema opštim studijama izvodljivosti deonice autoputa do Crne Gore, od Beograda do Obrenovca trebalo bi da se gradi levom obalom reke
Save", kazala je ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović.

Ukupna dužina autoputa Beograd - južni Jadran je 455 kilometara, od čega kroz Srbiju prolazi 255 kilometara.


Stambeni krediti neće pojeftiniti
Beograd -- Stambeni krediti neće pojeftiniti do kraja godine, čak i ako budu smanjene stope obavezne devizne rezerve.

Bankari najavljuju da će smanjenje stope obavezne rezerve uticati na pojeftinjenje stambenih kredita, ali za koliko, nema računice. Bude li jeftinije, biće tek krajem godine.

Bankari najavljuju da će smanjenje stope obavezne rezerve uticati na pojeftinjenje stambenih kredita, ali za koliko, nema računice. Bude li jeftinije, biće tek krajem godine.

Trenutno kamatne stope za stambene kredite kreću se od 4,75 odsto pa do 14,97 odsto, i od početka godine polako raste tražnja za ovim zajmovima.

Svi su izgledi da će Euribor posle višemesečnog pada početi da raste, tako da će zajmovi koji su vezani za ovu referentnu kamatnu stopu neminovno biti skuplji. Naravno, prostor da se to ne desi postoji ukoliko banke na uštrb svojih marži amortizuju ovaj rast.

„Erste banka“ nedavno je snizila kamatnu stopu za nove kredite za oko 0,7 procentnih poena, tako da je za ovaj zajam osiguran kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita, kamatna stopa šestomesečni Euribor plus 5,51 odsto. Trenutno efektivna kamatna stopa iznosi 7,12 odsto godišnje. Kako kažu u ovoj banci, osiguranje kod NKOSK garantuje znatno viši nivo sigurnosti plasmana, pa je stoga i kamatna stopa znatno povoljnija.

“Sredstva iz kojih se finansira kreditiranje u „Komercijalnoj banci“ pretežno su iz domaćih izvora”, depozita, tako da najavljeno smanjenje visine obavezne rezerve daje prostora da se krajem godine može očekivati smanjenje kamatnih stopa - kaže Slavica Đorđević, član Izvršnog odbora „Komercijalne banke“ i dodaje da najveći deo dugoročnih kredita banke vezuju za promenu Euribora i dodaje da se može očekivati, s obzirom na njegov verovatan rast u narednom periodu, da će biti povećan pritisak i na kamate na stambene kredite.

“U zavisnosti od vrste kredita, učešća i ročnosti, u „Hipo banci“ postoje krediti i sa tromesečnim i šestomesečnim usaglašavanjem kamatne stope koja se odnosi na kretanje Euribora. Izvesno je da će u narednom periodu doći do rasta njegove vrednosti, što bi trebalo automatski da dovede i do rasta ukupnih kamatnih stopa. S druge strane, banka u cilju zaštite interesa svojih klijenata treba da učini napore da taj rast u određenoj meri ili u potpunosti, kompenzuje kroz smanjenja bankarske marže”, kaže Mirko Španović, član Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke“.

„Sosijete ženeral banka“ u ponudi ima i stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom, gde je rata nepromenjena tokom celog perioda otplate. U ponudi su i krediti sa promenljivom kamatom, a promene rate u zavisnosti od rasta ili pada šestomesečnog Euribora obavljaju se mesečno.

"U ovom trenutku vrednost Euribora je najniža u poslednjih 12 godina, a poslednja četiri meseca, iako je trend opadanja nastavljen, promene su neznatne, svega 0,04 odsto od početka novembra 2009.godine”, kažu u Sosijete ženeral banci.

Na kamate utiče i rejting zemlje

Na kamate svih, pa i stambenih kredita, utiče i kreditni rejting zemlje, a dodatni uticaj imaju i kreditni rizik zajmotražilaca, koji je u uslovima ekonomske krize generalno povećan, a što ukazuje i porast broja onih koji kasne sa otplatom svojih rata. Uticaj ima i konkurencija na tržištu.

“Dalje poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje bi svakako pozitivno uticalo na kretanje kamata. Takođe, relaksacija monetarne politike povoljno će se odraziti ne cenu kredita. Ipak za dugoročniji silazni trend kretanja kamatnih stopa neophodno je da se pored stabilizacije prilika na međunarodnom tržištu, znatno poboljšaju svi osnovni makroekonomski parametri naše privrede”, kažu u „Banci Intezi“.

Nizak Euribor blagotvorno je uticao na sve kredite u otplati. Tako je klijentima „Unikredit banke“, koja četiri puta godišnje usklađuje kamatne stope, početkom februara izvršena korekcija stopa, pa je kod stambenih kredita u evrima nominalna kamatna stopa smanjena sa 5,212 odsto godišnje na 5,161 odsto. Razlog je pad vrednosti tromesečnog Euribora koji je 11. novembra iznosio 0,715 odsto, a 8. februara smanjen je na 0,661 odsto.


Ministers don't see eye to eye on crisis
MT. KOPAONIK -- Deputy Prime Ministers Mlađan Dinkić and Božidar Đelić expressed different opinions on ways for Serbia to overcome the economic crisis.

The session of the Kopaonik Business Forum on Wednesday evening looked at ways to achieve this through stimulation of demand, unfreezing of salaries and pensions and introduction of subsidized cash loans in dinars.

Dinkić pointed out that Serbia would immediately have to begin stimulating domestic demand by introducing long-term dinar loans up to RSD 300,000 (EUR 3,000), with the payment period of up to three years and an interest rate lower than 10 percent.

Dinkić said that this should be done until September, when the unfreezing of salaries and pensions is expected to happen.

Unlike Dinkić, Đelić stressed that Serbia should stimulate long-term savings in dinars and thereby create long-term sources of finance, rather than to rely on loans.

Đelić assessed that it is about time that the social policy was no longer carried out through linear increase of salaries and pensions, but rather the money should be given to targeted social groups.


"5 pct of electricity can come from waste"
BELGRADE -- Serbia could produce three to five percent of its electric and heat energy from waste, Minister for Mining and Energy Petar Škundrić says.

He expressed his expectation that Serbia will realize at least a few projects of this type in 2010.

Taking part in the experts conference entitled "Turning Waste into Energy" Škundrić said that Serbia has the potential to build facilities which would produce several hundred megawatts of energy from waste, considering the quantity and type of waste available in the country.

The facilities could also be used to convert biomass into electric energy, he added.

He pointed out that projects like this are costly and that a complex financing model is necessary, which would include private and public capital, funds from international financial institutions, as well as the participation of local self-governments and the state.

Serbia has passed the necessary laws to regulate projects of this type, as part of its legislation on the production of electricity from renewable energy sources, the minister said.


Najveći domaći isporučioci mleka sa "Imlekom" u poseti mađarskim farmama
Kompanija "Imlek" organizovala je stručno putovanje za svojih 40 najvećih isporučioca mleka u Mađarsku, u cilju upoznavanja domaćih farmera sa standardima poslovanja u Evropskoj uniji. Najveći "Imlekovi" farmeri kooperanti imali su priliku da posete dve velike farme u Mađarskoj, u Sarvazu i Apaju.

Veliki domaći isporučioci mleka posetili su farme kapaciteta od 650 do 900 krava, koje proizvode u proseku od 8.900 do 10.000 litara mleka u toku 305 dana godišnje. Ove farme posluju u skladu sa normama koje propisuje Evropska unija i organizovane su kao slobodni tipovi farmi.

- Motivisani idejom da našim farmerima predstavimo uslove poslovanja u Mađarskoj, organizovali smo stručnu posetu ovoj zemlji i verujemo da je ovo pravi način da napravimo poređenje sa Srbijom. Uvideli smo da kolege iz Mađarske više pažnje poklanjaju ulaganjima u genetiku, čime ostvaruju velike godišnje prinose. Najveća vrednost ovog putovanja je i prilika da se naši kooperanti iz cele zemlje upoznaju i razmene iskustva, jer proizvodnja mleka ima svoje specifičnosti u Vojvodini, centralnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji - izjavio je Vladimir Mijailović, menadžer sektora JUG u kompaniji "Imlek".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta