Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Trayal" dobio sertifikat od kompanije "Fiat"
Auto-gume "Trayal korporacije" prošle su test u laboratoriji "Fiata" u Baloku. Iz italijanske laboratorije stigao je sertifikat kao dokaz da su performanse "na mokro" pneumatika proizvedenih u Kruševcu sasvim zadovoljavajuće.

Sertifikat iz "Fiatove" laboratorije je samo jedan od neizostavnih uslova da "Trayal" postane dobavljač proizvođača automobila u Kragujevcu za prvu ugradnju na automobilu marke "punto".

Drugi sertifikat se očekuje iz nezavisne i neutralne međunarodne laboratorije "TUV Rheinland" u Kelnu, koji radi atestiranje na habanje i kočenje.

U očekivanju pozitivnog nalaza u Fabrici auto-guma u Dedini se nastavlja ugradnja nove opreme, čiji je proizvođač nemački "Krup". Sada nemački i slovački stručnjaci, u saradnji sa inženjerima "Trayala", rade na montaži tzv. stanica za namotavanje i presa za vulkanizaciju.

Istovremeno se radi na primeni međunarodnog standarda ISO TS 16949, koji se odnosi na auto-standarde.

Prema rečima Krista Krušarskog, generalnog direktora "Trayal korporacije", dobijanje svih potrebnih sertifikata i početak proizvodnje auto-guma za "punto" pomoći će ostvarenju ambicioznog plana da se u Kruševcu proizvodi milion auto-guma godišnje.


Prihodi kompanije "Zdravlje Actavis" 40 mil EUR u 2009.godini
Farmaceutska kompanija "Zdravlje Actavis" iz Leskovca je u 2009. godini imala prihode od 40 mil EUR, približno koliko i u 2008. godini, saopštili su juče (11. mart 2010. godine)predstavnici te kompanije.

U Srbiji "Zdravlje Acatvis" proda 83% ukupne proizvodnje, a plan je da u 2012. godini 60% prodaje bude na inostranom tržištu, rekao je na konferenciji za novinare direktor predstavništva "Actavisa" sa Srbiju i Crnu Goru Pavle Marjanović.

On je istakao da leskovačka fabrika na farmaceutskom tržištu Srbije ima udeo od 5,5%, odnosno treća je po prodaji, a cilj rukvodstva je da u narednih nekoliko godina zauzme drugu poziciju.

Islandski "Actavis" je 2003. godine za 3,5 mil EUR kupio "Zdravlje" i obavezao se da će u periodu od pet godina u tu fabriku investirati 20 mil EUR. Do sada je, prema rečima generalnog direktora "Zdravlja Actavis" Miomira Nikolića, investirano 37 mil EUR, čime je
obezbeđeno da fabrika proizvodi u skladu sa najvišim evropskim standardima.

On je istakao da kompanija u roku ispunjava sve obaveze prema zaposlenima i dobavljačima.

"Actavis" zapošljava 10.000 radnika u 40 zemalja. Prošle godine je ta kompanija pozitivno poslovala i tržištu ponudila rekordan broj novih proizvoda, a njeni prihodi su bili 1,7 mlrd EUR.

U "Zdravlju Actavis" zaposleno je oko 400 radnika, čiji je prosek plata 46.000 dinara. Pre privatizacije u toj fabrici je bilo više od 2.000 zaposlenih.


Hypo se povlači iz Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine
Austrijski zajmodavac Hypo-Alpe-Adria Bank International planira da se povuče s pet istočnoevropskih tržišta.

Kako piše austrijski poslovni list "Wirtschaftsblatt", navedena banka namerava da napusti tržišta Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine, a sve u sklopu restrukturiranja poslovanja. Hypo taj plan mora dostaviti Evropskoj uniji do kraja ovog meseca, mada će možda zatražiti produženje roka, piše "Wirtschaftsblatt", koji se poziva na osobe koje su upoznate s planovima te banke.


Slovenija: Potvrđen sporazum sa Srbijom
Ljubljana -- Slovenačka Vlada potvrdila je tekst sporazuma između Srbije i Slovenije o socijalnom osiguranju. Sporazum će početi da važi tek pošto ga ratifikuje parlament.

Nakon što je 29. septembra prošle godine, prilikom posete predsednika Srbije Sloveniji, potpisan pomenuti sporazum i na najvišem političkom nivou postignut dogovor između Slovenije i Srbije da isti bude ratifikovan u oba parlamenta do kraja 2009. godine, Skupština Srbije je sporazum ratifikovala prema postignutom dogovoru.

Sa druge strane, slovenačka Vlada je, u četvrtak, tek odobrila predlog zakona o ratifikaciji socijalnog sporazuma sa Srbijom, što znači da će sporazum konačno biti poslat u slovenački parlament, gde treba da dođe na dnevni red za ratifikaciju.

Tek nakon što ga slovenački parlament bude usvojio, odnosno ratifikovao, sporazum će početi da važi. Slovenački ministar spoljnih poslova, Samuel Žbogar je, danas na novinarskoj konferenciji, rekao da se nada će se to desiti "na jednoj od narednih sednica".

Sporazum između Srbije i Slovenije o socijalnom osiguranju detaljno reguliše zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranje u slučaju nezaposlenosti i roditeljsku zaštitu, odnosno stupanjem na snagu pomenutog sporazuma će biti uspostavljeni uslovi za isplaćivanje penzija srpskim državljanima koji su radili u Sloveniji i slovenačkim koji su radili u Srbiji, kao i ostala prava koja proističu iz socijalnog osiguranja, u ovom trenutku za više od 10 000 osiguranika.

Sporazum predviđa i reciprocitet u zdravstvenom osiguranju državljana obeju država.


Investiranje postalo "pusti san"
Kopaonik -- Privrednici, ministri i bivši ministri, da kojim slučajem dobiju na lotu uložili bi novac u obrazovanje, tehnologije, ali i akcije Srbijagasa.

Goran Pitić, predsednik UO Sosijete ženeral banke, rekao je da bi investirao u obrazovanje, dok su Aleksandar Vlahović, suvlasnik „Eki investmenta”, i Nenad Popović vlasnik „ABS Hoildingsa“ otkrili da profit leži u novim tehnologijama.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izazvao je gromoglasan smeh u publici na ekonomskom skupu na Kopaoniku kada je odgovorio da bi kupio akcije „Srbijagasa”, „ jer je to siguran način da postanete vlasnik velikog broja preduzeća u Srbiji“.

Predsednik Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke Vladimir Čupić rekao je da bi uložio tamo gde dobro poznaje ljude i zna šta rade.

"Ako baš insistirate da kažem konkretno, ljubitelj sam ‘Tigra’ iz Pirota.“

Dragoljub Vukadinović, predsednik Uprave gornjomilanovačkog „Metalca”, kaže su investcije za mnoge privrednike problem, jer su kupoviali preduzeća na kredit, a zatim i opremu modernizovali uz podršku banaka.

On tvrdi da nema takvih problema, ipak priznaje da o ulaganju u ovom trenutku razmišlja samo u snovima.

"Nije mi novac toliki problem, koliko su problem uslovi. Dugoročno ulaganje zahteva stabilan kurs i nisku inflaciju. Ako vam svake godine kursne razlike otkinu po najmanje 10 odsto profita i kad na to dodate kamatu i glavnicu jasno je da ne postoji formula po kojoj se ulaganje isplati. „Metalac” je, na primer, prošle godine uložio sedam miliona evra u fabriku bojlera koja radi uglavnom za građevinarstvo. Taj sektor je stao i mi sada imamo ogroman problem da povratimo uloženo", kaže Vukadinović i dodaje da se više uzda u strane investitore, jer smatra da oni imaju više potencijala.

Aleksandar Vlahović, partner kompanije „EKI investments, svoj novac plasirao bi u preduzeća koja se bave razvojem novih tehnologija.

"Deo bih sigurno uložio u akcije dobrih kompanija, jer verujem da će se finansijsko tržište oporaviti.“

On ističe da suse sredstva nalaze u bankarskom sektoru, koji vrlo nerado kreditira privredu, ali rado posluje sa državom.

„ Niko ne može da zasniva investicije samo na sopstvenim sredstvima. Bilo bi dobro da država umesto nedovoljnog subvencionisanja kamatnih stopa, koje neće dovoljno motivisati banke, svoju aktivnost preseli u realni sektor, ojača Garancijski fond i na taj način podrži projekte privatnog sektora. Država bi zauzvrat dobila kapital u tim preduzećima“, kazao je Vlahović.

I Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, istakao je na Kopaoniku da nije bio kenzijanac, odnosno zagovornik teorije da država pomaže privredu, ali da ga je sadašnja krizna situacija naterala da to postane. „Glavu moram da koncentrišem na 2010. godinu”, priznao je ministar.

Goran Pitić, predsednik UO „Sosijete ženeral banke“ i bivši ministar, kaže da bi deo novca uložio u razvoj Fakulteta za finansije, ekonomiju i administraciju, a deo u nekretnine.

Prema negovoij oceni ne postoji tražnja za investicionim kreditima već samo nada da će se on povećati u periodu oporavka.

"Kompanije su trenutno uzdržane. Tako da kada se priča o investicijama, pretežno se misli na državna ulaganja. Oči su uprte u državu i ona će imati veliku ulogu da pokrene investicioni ciklus", složio se još jedan bivši ministar sa Vlahovićem i Dinkićem.


Inflacija u prva dva meseca 0,7%
Beograd -- Inflacija u Srbiji u prva dva meseca, merena indeksom potrošačkih cena, bila je 0,7 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Inflacija u februaru iznosila je 0,3 odsto, a međugodišnja inflacija 3,9 odsto, navedeno je u saopštenju.

Najveći rast cena u februaru u odnosu na januar zabeležen je kod nameštaja, pokućstva i tekućeg održavanja - 1,4 odsto, transporta i obrazovanja po 0,9 odsto.

Stan, voda, električna energija, gas i druga goriva poskupeli su za 0,8 odsto, alkoholna pića i duvan za 0,5 odsto, dok je kod hrane i bezalkoholnih pića zabeležen pad cena od 0,4 odsto. Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale, navedeno je u saopštenju.


Poljoprivredu kreditira 20 banaka
Beograd -- Ministarstvo poljoprivrede Srbije je potpisalo sa 20 banaka ugovore o kratkoročnom i dugoročnom kreditiranju poljoprivredne proizvodnje.

"Poljoprivreda je održala Srbiju tokom najtežih godina i pokazala se kao najvitalniji sektor i za vreme krize i svaki napor da se pruži podrška poljoprivrednoj proizvodnji je dobar, jer ne može da dodje do gubitka", rekao je ministar poljoprivrede Saša Dragin.

Kako je rečeno, iz budžeta će za subvencionisanje kratkoročnih kredita biti izdvojeno 300 miliona dinara, što znači da će kreditni potencijal kratkoročnih kredita u 2010. godini biti oko tri milijarde dinara.

Kreditni potencijal za dvogodišnji ciklus dugoročnog kreditiranja biće blizu devet milijardi dinara, od čega će država iz budžeta izdvojiti 40 odsto.

Kod kratkoročnih kredita, koji su namenjeni registrovanim gazdinstvima - fizičkim licima, država sufinansira kamatu, a mogu se koristiti za nabavku semena, đubriva.

Kratkoročni krediti odobravaće se u dinarima na period od tri, šest, devet i 12 meseci, u iznosu od 50 hiljada do 900 hiljada dinara, dok će efektivna kamatna stopa biti pet odsto godišnje.

Dugoročni krediti, namenjeni registrovanim gazdinstvima - fizičkim i pravnim licima, odobravaće se u evrima i mogu se koristiti za izgradnju objekata, nabavku priplodnog materijala i poljoprivredne mehanizacije.

Prema rečima Dragina, prvi put se uvodi dvogodišnji program dugoročnog kreditiranja, a "Ministarstvo se ove godine odlučilo da uđe u telo kredita, što znači da deo sredstava koji idu kao zajam poljoprivrednicima predstavljaju sredstva Ministarstva, a ostatak je od komercijalnih banaka".

Model finansiranja dugoročnih kredita podrazumeva da banka poljoprivrednicima odobrava 60 odsto sredstava, a Ministarstvo ostatak novca i to bez kamate. Na taj način, kako je rečeno, efektivna kamatna stopa, kod svih kredita će iznositi oko pet procenata.

Dugoročni krediti će se odobravati u iznosu od pet do 300 hiljada evra, sa rokom vraćanja od pet do osam godina i počekom od jedne do tri godine.

Dragin je podsetio da je "prošle godine u programu kreditiranja učestvovalo 15 banaka, a odobreno je 2,1 milijarda dinara kratkoročnih kredita i 23,6 miliona evra dugoročnih kredita".
 
-----------------------------------------------------------
 
Ugovori su potpisani sa Komercijalnom bankom, Prokredit bankom, bankom Inteza, Hipo-Alpe-Adrija bankom, Erste bakom, Agrobankom, Metals bankom, NLB kontinental bankom, Kredi agrikol bankom, AIK bankom, Čačanskom bankom, Erste bankom, KBC bankom, Kosovsko-metohijskom bankom, Oportjuniti bankom, OTP bankom, UBB bankom, EFG bankom, Sosijete ženaral bankom i Kredi bankom iz Kragujevca.


Serbia, Israel look to forge agriculture ties
JERUSALEM -- Agriculture Minister Saša Dragin met with his Israeli counterpart Shalom Simhon, and discussed an agreement for cooperation in the field of agriculture.

The two also exchanged experiences on agricultural policies that can contribute to the overall development of the country.

The Israeli side showed great interest during the visit in a systematic cooperation with Serbia in the field of agriculture.

This cooperation would unfold through a strengthening of the trade of agricultural products between the two countries, an exchange of experts and through participation in seminars and fairs together, as well as through science and technology programs in the field of agriculture and the processing of agricultural products.

Dragin also met with the Israeli Trade Minister Binyamin Ben Eliezer to discuss economic cooperation between Serbia and Israel.

The Serbian delegation visited Israel’s scientific institutions and companies that have shown interest in cooperation with similar Serbian companies in the field of agriculture.


Inflation 0.7 pct in first two months
BELGRADE -- The inflation rate in Serbia, measured by the Consumer Price Index, reached 0.7 percent in the first two months of this year.

The Statistical Office of the Republic of Serbia said on Friday that the inflation rate in February totaled 0.3 percent, while the inter-annual inflation rate reached 3.9 percent.

The highest price rise in February compared to January was recorded in furniture, movables and maintenance sectors – 1.4 percent, while transport and education prices rose by 0.9 percent.

Housing, water, electric energy, gas and other fuels have risen in price by 0.8 percent, alcoholic drinks and tobacco by 0.5 percent, while prices of food and beverages dropped by 0.4 percent.

Prices of other products and services did not change notably, the release says.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta