Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srpska banka postaje razvojna banka
Beograd -- Vlada Srbije uskoro će odlučiti da li će Srpska banka ubuduće poslovati kao državna razvojna banka, kaže predsednik IO te banke Ivan Maričić.

Maričić je rekao je u toku izrada elaborata o opravdanosti pretvaranja Srpske banke u razvojnu banku i naveo da "Vlada ozbiljno sagledava stanje javnih finansija, srpske ekonomije i privrede u celini. Jedna od opcija u tim analizama je i formiranje državne razvojne banke, a da li će se to desiti i kada zavisi od niza okolnosti koje se sada razmatraju".

Formiranje državne razvojne banke, prema rečima Maričića, zahtevalo bi donošenje novih zakonskih propisa i reorganizaciju državnih finasija i bankarskog sistema.

"Ako analize pokažu da je dobar koncept pretvaranja Srpske banke u državnu razvojnu banku, kakvu imaju i razvijene zemlje, ta banka bi imala ulogu pospešivanja privrednih aktivnosti u Srbiji", rekao je Maričić.

Većinski vlasnik Srpske banke je država Srbije, sa udelom od 96,5 odsto. Ta banka ima 398 zaposlenih i devet filijala, a prošle godine je pozitivno poslovala.

Srpska banka je nastala iz nekadašnjeg Vojnog servisa Narodne banke Jugoslavije, koja je do 1997. godine bila zatvorenog tipa i radila samo bankarske poslove za potrebe Vojske. Posle donošenja Zakona o bankama, formirana je poslovna banka pod nazivom YU garant banka, kako se zvala do 2003. godine, kada je promenila ime u Srpsku banku.

Raniji plan Vlade Srbije, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom, bio je da tu banku pripoji Poštanskoj štedionici, zajedno sa Kredi bankom iz Kragujevca i Privrednom bankom iz Pančeva. Krajem januara ove godine Vlada je odlučila da Poštanskoj štedionici bude pripojena samo Privredna banka, a da se razmotri mogućnost da Srpska banka postane razvojna banka, koja bi po povoljnijim uslovima odobravala kredite privredi.

Kredi banku je početkom marta sa 10 miliona evra dokapitalizovala Nova kreditna banka iz Maribora i tako postala vlasnik 55,1 odsto kapitala te banke.

Država trenutno ima udele u devet od 34 banke u Srbiji.


NBS: Novac u grčkim bankama siguran
Beograd -- Banke u Srbiji, čiji su vlasnici grčke banke, nemaju probleme u poslovanju i štednja u tim poslovnim bankama je sigurna, saopštila je Narodna banka Srbije.

Kako je navela Narodna banka Srbije, Vojvođanska banka, Pireus, Alfa banka i Evrobanka EFG, čije su matične banke u Grčkoj, u ukupnoj bilansnoj sumi bankarskog sektora Srbije učestvuju sa 16,3 odsto, zbog čega, kako se ističe, centralna banka pažljivo prati sva dešavanja vezana za tu grupu banaka.

Agencija za utvrđivanje kreditnog boniteta „Fič rejtings“ smanjila je krajem februara rejtinge bankama Pireus, Alfa, Evrobank EFG i Nacionalnoj banci Grčke, koja je vlasnik Vojvođanske banke jer očekuje dalje pogoršanje stanja ekonomije Grčke.

Rejtinzi su spušteni po jedan stepen, na tri Be (BBB), što je rejting na dva stepena iznad visokorizičnog.

Narodna banka Srbije je istakla da su banke u Srbiji, uključujući i one u vlasništvu banaka iz Grčke, visoko solventne i likvidne i da ne postoje problemi u njihovom poslovanju koji bi mogli da dovedu ugrožavanja interesa klijenata.

Takozvane „grčke banke“ u Srbiji, navela je NBS, prema srpskim zakonima su domaće banke čiji su akcionari matične banke iz Grčke i imaju status domaćih kompanija.


Novac koji je uložen u kapital tih banaka ne može se povući i on ostaje u Srbiji kao trajna garancija solventnosti ovdašnjim deponentima, kreditorima i drugim poveriocima, istakla je NBS.

Narodna banka je istakla i da se mogućnost povlačenja sredstva iz Srbije odnosi na otplatu kredita koje su ranije uzele strane kompanije i matične banke, ali da je banka dužna da obezbedi da te otplate ne ugrožavaju stabilnost poslovanja na srpskom tržištu.

Sve banke u Srbiji u grčkom vlasništvu i njihove matične bankarske grupe su, prema Bečkom sporazumu, preuzele obavezu da održavaju stalni nivo plasmana u Srbiji, navela je NBS i dodala da se na osnovu toga ne očekuje smanjenje kreditne aktivnosti na srpskom tržištu.

Kreditna aktivnost četiri grčke banke u Srbiji, navela je NBS, povećala se tokom 2009. više od 10 odsto i te banke imaju značajne likvidne rezerve, tako da potoji značajan potencijal koji omogućava dalji kreditni rast.

Narodna banka Srbije je ocenila da se usporeniji rast kredita "grčkih banaka" u 2010. godini očekuje zbog stanja na srpskom tržištu i nije pretežno povezan sa finansijskom krizom u Grčkoj.


PDV nema ko da plaća
Beograd -- Od kada je uveden PDV broj poreskih obveznika umanjen je za 30.000 i sada samo 109.200 pravnih lica plaća ovaj porez.

"Početkom ove godine iz evidencije obveznika PDV automatski su obrisani svi koji su u prošloj godini imali prihod manji od dva miliona dinara. Takvih je, prema dostupnoj evidenciji, gotovo 20.000", kažu u Poreskoj upravi Srbije

Deo njih je, pošto je u roku podneo zahtev, naknadno vraćen u sistem PDV obveznika. To je učinilo 6.750 firmi, uz najavu da će tokom ove godine ostvariti priliv veći od dva miliona dinara.

U strukturi ukupnog broja obveznika poreza na dodatu vrednost ima 47.500 onih koji svakog meseca izmiruju svoje obaveze prema državi. Takvu obavezu, inače, imaju oni koji na godišnjem nivou imaju prilive preko četiri miliona dinara.

"Veću grupu od ukupno 61.800 obveznika čine oni koji porez izmiruju tromesečno", njihov godišnji priliv je između dva i četiri miliona dinara - navode poreznici.
Uprkos sve manjem broju obveznika, u nadležnom Ministarstvu finansija ističu da Vlada Srbije najozbiljnije računa da svoje prihode u ovoj godini obezbedi upravo zahvaljujući naplati poreza na dodatu vrednost.

"Prema aktuelnom programu sa Međunarodnim monetarnim fondom, projektovani prihodi od naplate poreza na dodatu vrednost u ovoj godini iznosiće 325,2 milijarde dinara", ističu u Ministarstvu finansija.

Prošle godine ostvareno je 296,9 milijardi, dok je u 2008. priliv od PDV u budžetu Srbije bio 301,6 milijardi dinara.


Smanjene kamate na dinarske kredite
Beograd -- Kamata na dinarske kredite sada je od 17 do 23 odsto, dok su krediti koji su vezani za evro sve skuplji.

Zajmovima u domaćoj valuti pada cena dok su krediti vezani za evro sve skuplji. Kamata na dinarske gotovinske i pozajmice za refinansiranje sada se kreće od 17 do 23 odsto.

To i nije mali pad kamate ako se zna da je svega pre koji mesec ona išla i do 40 odsto. Sa ovakvim interesom nude ih Sosijete ženeral, Erste, Folskbanka, Unikredit.

Uz sniženu kamatu nudi se i mogućnost fiksne kamate tokom celog perioda otplate, koji može biti i do sedam godina. Takođe, građanima koji se odluče za dinarske kredite nisu potrebni depoziti, koji kod deviznih idu i do 30 odsto od sume koja se zajmi.

Krediti u dinarima trebalo bi, inače, da budu sve privlačniji i jeftiniji građanima. Na tome insistira i Narodna banka Srbije, koja je za nešto više od godinu dana smanjila svoju referentnu kamatu, koja direktno utiče na formiranje cene ovih zajmova gotovo dvostruko - sa 17,75 na 9,5 odsto.

To bi trebalo da znači da dinarske pozajmice ne mogu biti skuplje od 14 do 17 odsto interesa na godišnjem nivou. Međutim, najveći broj banaka i dalje ih daje uz kamatu veću od 30 odsto.

Zbog toga se i dalje veliki broj građana opredeljuje za kredite vezane za evro, iako je u ovom trenutku kao nikada do sada valutni rizik ogroman. Jer plate se primaju u dinarima, a rate obračunavaju u evrima, koji stalno raste.

“Građanima čija primanja nisu vezana za evro savetuje se da se, kad god je to moguće, zadužuju u domaćoj valuti i da na taj način izbegnu valutni rizik”, kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke.

On objašnjava da se ovo naročito odnosi na one sa nešto nižim primanjima, kod kojih porast mesečne rate usled skoka evra značajnije povećava kreditno opterećenje i nepovoljno utiče na kućni budžet.

Usred stalnih snižavanja referentne kamate NBS, po Rebićevim rečima, rata je kod kredita u domaćoj valuti konstantno opadala tokom 2009. godine.

Ipak, izvestan broj građana još ima rezervu prema kreditima sa promenljivom kamatom, imajući u vidu da je bilo i perioda kada je kamata za dinarske zajmove skakala, pa su time rasle i rate pozajmica u domaćoj valuti.

Pojedini izbegavaju dinarske kredite

Neke banke i ne odobravaju dinarske kredite, jer se plaše u kom pravcu će se kretati domaća valuta. Pojedine nemaju dovoljno “izvora”, odnosno štednje u domaćoj valuti.

Trećima se ne isplati rad sa dinarskim kreditima, jer na njima ne mogu mnogo da zarade kao na indeksiranim pozajmicama. Ima banaka koje nude ove zajmove samo na rok do 24 meseca.

Zbog toga bi građani koji moraju da se zaduže trebalo da obiđu više banaka i da se potanko raspitaju o svim vrstama i uslovima kredita.


Srpski proizvodi prolaze kod Nemaca
Beograd -- Za srpske proizvode postoji veći potencijal na nemačkom tržištu od onog koji je već prikazan, kaže direktor Minhenskog sajma za jugoistočnu Evropu Stefan Reške,

Reške je izjavio da pod kupolama tog nemačkog sajma ima mnogo dobrih manifestacija koje bi srpski izlagači trebalo da iskoriste za promovisanje izvoza iz Srbije u Evropsku Uniju (EU) i na druga međunarodna tržišta kao i da bi da bi najviše mogao da se poveća izvoz mesa i poljoprivrednih proizvoda.

"Izlaganje u Minhenu ne znači samo da izlažete proizvode za nemačko tržište, jer je većina sajmova u Minhenu medjunarodnog tipa i vodeći su ne samo u Evropi, već i u svetu" rekao je Reške.

On je kao primer naveo predstojeći sajam gradjevinskih mašina, koji je najveća manifestacija na svetu u toj oblasti, zbog čega je za sve zainteresovane, kako kaže, imperativ da se na njemu predstave.

Reške je ukazao da su poljoprivredni proizvodi važan deo srpskog izvoza u Bavarsku i Nemacku i dodao da u Nemačkoj i EU raste interesovanje za prehrambene proizvode koji imaju zdravu biološku osnovu i koji su gajeni u prirodnim uslovima.

"Ako u Srbiji ima te vrste proizvoda za koje postoji garancija i za koje može da se dokaže da su nastali u zdravim uslovima, to će doprineti povećanju njihovog izvoza na tržište Nemačke, posebno kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi i meso" rekao je on i dodao da je dosadašnja saradnja Beogradskog i Minhenskog sajma veoma dobra i jaka i dodao da su obe strane otvorene za njeno proširenje.

Važno je da se izlagači upoznaju sa zemljom

On je rekao da je, pre svega, važno da se srpski izlagači upoznaju sa zemljom i izazovima koje izlagači imaju kad hoće da dođu na jedan od sajmova u Minhenu. Važno je i to, dodao je Reške, i da te firme budu što više prisutne na tržištu Nemačke i Bavarske i da tamo predstave mogućnosti i privredne potencijale Srbije.

"Nakon čestog kontaktiranja i prisutnosti, ljudi će početi da shvataju Srbiju na potpuno različit način i videće je kao značajnu poslovnu destinaciju u regionu," naglasio je Reške.

On je dodao da srpske kompanije treba da se pripremaju za nastup na tom sajmu nekoliko nedelja ili mesec dana, da obave sve potrebne dogovore, pozovu medije kako bi se ljudi zainteresovali da dodju na štand tih firmi, kao i da nastave da održavaju stečene kontakte po završetku sajma.

Reške je ukazao da je važno da se Srbija pozicionira i kao turistička destinacija jer, kako je rekao, "ovde ima divnih predela, odlične hrane, ljubaznih ljudi i bogate kulture", što može doprineti da veći broj ljudi iz Nemačke dolazi u Srbiju, poslovno ili na odmor, čime će te veze dodatno ojačati.


Devizne rezerve Srbije 11,9 mlrd. €
Beograd -- Ukupne devizne rezerve Srbije na kraju feburara iznosilie su 11,93 milijarde evra, odnosno 16,2 milijarde dolara, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Kako se navodi u saopštenju, devizne rezerve NBS su na kraju prošlog meseca bile za 71,4 miliona evra manje nego u januaru i iznosile su 10,57 mililjardi evra, dok su devizne rezerve poslovnih banaka u februaru bile 1,35 milijardi evra.

Izraženo u dolarima, devizne rezerve NBS su na kraju februara iznosile 14,4 milijardi i takav njihov nivo obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 448 odsto, navedeno je u saopštenju.

Najveći uticaj na smanjenje deviznih rezervi Narodne banke Srbije u toku februara imale su prodaje deviza centralne banke na međubankarskom deviznom tržištu u iznosu od 196 miliona evra.

U toku februara prilivi u devizne rezerve NBS bili su izdvajanje 17 miliona evra poslovnih banaka za obavezne devizne rezerve i kredit Evropske investicione banke od 8,7 miliona evra, navodi se u saopštenju NBS.


Odložiti otkup akcija Agrobanke
Beograd -- Još nije preciziran rok u kojem će Agrobanka otkupiti sopstvene akcije od Vlade Srbije, kaže predsednik Izvršnog odbora Agrobanke iz Beograda Dušan Antonić.

"Dobro bi bilo da ta obaveza bude odložena za period od nekoliko godina", rekao je Antonić. Agrobanka je u avgustu 2007. godine završila pretvaranje u akcije 43,5 miliona evra duga Republici Srbiji.

Time je izmiren dug te banke za kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a država je preuzimanjem 98.445 njenih akcija za ukupno 3,5 milijardi dinara, odnosno po ceni od 36 hiljada dinara za komad, povećala udeo u kapitalu te banke sa osam na 20 odsto.

Vlada Srbije je početkom jula 2007. godine potpisala sa Agrobankom ugovor o pretvaranju u akcije dela duga, uz obavezu banke da te akcije otkupi po ceni od 40.600 dinara ako ih država godinu dana nakon toga ne proda na berzi.

Cena akcije Agrobanke na Beogradskoj berzi trenutno je 8.970 dinara, a prilikom potpisivanja ugovora o pretvaranju dela duga u akcijski kapital, bila je oko 35 hiljada dinara.

Agrobanka je u 2009. godini imala dobit od 1,258 milijardi dinara, što je duplo više nego u 2008. Ukupna bilansna suma Agrobanke je na kraju prošle godine bila veća od 59 milijardi dinara, 49 odsto viša nego na kraju 2008. Kapital banke povećan je za 1,2 milijarde dinara, ili 8,3 odsto.

Ukupni depoziti Agrobanke u 2009. premašili su 40 milijardi dinara, odnosno oko 77 odsto su veći nego na kraju 2008. godine. Plasmani su uvećani za gotovo 11 milijardi dinara ili 43 odsto i iznosili su 36,2 milijarde. Ukupna štednja u Agrobanci uvećana je za više od 100 miliona evra i trenutno je 250 miliona evra.


Unions waiting for answer from govt.
BELGRADE -- Unions and employers are asking for a meeting with government officials to reach an agreement on key economic measures for 2010.

The government has yet to address their request.

The goal of the meeting would be to discuss measures for lessening the effects of the crisis which the citizens will continue to experience this year.

“The Independent Union is expecting an answer from the prime minister today on the demand submitted for a joint meeting with business and union officials. The main topic will be the economic ambient in Serbia and efforts to get out of the crisis. The consequences of the current ambient in Serbia are small wages, a lot of unemployment, small pensions,” Independent Union President Ljubisav Orbović told B92.

Orbović said that the government is not leading a clear economic policy, which is why a social crisis is possible.

“I believe that in this moment, we have no knowledge of what direction Serbia is heading in. The position we are in shows that the crisis will be greater and greater, and a third kind of crisis is approaching, a social crisis, where more people would be made redundant, which is not sustainable and cannot be accepted. We are offering a joint meeting and joint solution and to reach a joint agreement,” Orbović said.


Contract for Gazela Bridge signed
BELGRADE -- The Serbian Roads public company has signed a contract on Monday with Austrian Strabag for the reconstruction of the Gazela Bridge in Belgrade.

Strabag won the tender for the reconstruction of the bridge with an offered price of EUR 58mn.

The European Investment Bank’s (EIB) board of directors approved the first installment of a loan for the bridge, worth EUR 10mn, on March 11.

The Serbian government requested the loan due to the need to quickly reconstruct the bridge and the fear for public safety because of the bridge’s physical condition, as well as the social-economic effects related to its degradation.

The EIB approval came after a recent decision by the European Bank for Reconstruction (EBRD) and Development to finance the project.

The original loan from the EIB, signed in 2007, for EUR 33mn, was postponed because of a number of unresolved issues regarding to the relocation of Roma families that lives under the bridge.

EIB was supposed to approve a total of EUR 93mn for Serbia—EUR 33mn for the bridge and EUR 60mn for the bypass route around Belgrade from Batajnica to Dobanovci.

The planned work on the reconstruction of the bridge is expected to last 22 months.


Central bank reserves at EUR 10.6bn
BELGRADE -- The National Bank of Serbia (NBS) foreign exchange reserves dropped by EUR 71.4mn in February.

The figure now stands at EUR 10.6bn, the central bank announced on Monday.

The drop was mostly influenced by EUR 196mn that the NBS sold on the interbank foreign exchange market to stabilize the Serbian dinar exchange rate.

In U.S. dollars, the foreign exchange reserves were at USD 14.4bn at the end of February, which provides a 448 percent coverage of the M1 money stock, says the announcement.

Together with EUR 1.4bn of foreign exchange reserves in banks throughout the country, Serbia's total reserves were at EUR 11.9bn , or USD 16.2bn, at the end of February.

The NBS intervened less than in January when it comes to selling euros on the interbank foreign exchange market, when it sold EUR 245mn, but the daily fluctuations of the dinar exchange rate were also smaller in February.

The Serbian dinar lost 1.2 percent in value against the euro in February.


"Comico Oil" ne odustaje od rafinerije nafte u Srbiji
Kompanija "Comico Oil" će razmotriti izgradnju rafinerije nafte u Požarevcu ili Kovinu ukoliko Smederevo odbije taj projekat, izjavio je zamenik direktora te kompanije Radomir Radivojević.

Radivojević je na konferenciji za novinare kazao da bi Skupština Grada Smederava sutra (16. mart 2010. godine) trebalo da odluči o raspisivanju referenduma na kojem bi građani odlučili da li podržavaju izgradnju rafinerije, u koju "Comico Oil" namerava da uloži 250 mil USD.

Radivojević je podsetio da je "Comico Oil", ćerka firma kompanije "Comico Overseas" registrovane u Holandiji, ponudila 4,25 mil USD za zakup 115 hektara u industrijskoj zoni Smedereva, gde namerava da izgradi modernu rafineriju nafte.

Prema njegovim rečima, u toj rafinariji bi se dnevno prerađivalo 100.000 barela sirove nafte poreklom iz Nigerije i proizvodili evrodizel, benzin od 100 oktana, kerozin i tečni naftni gas po evropskim standardima.

Konzorcijum "Comico Overseas", naveo je Radivojević, čine američke kompanije "Basic equipment" (www.basic-equipment.com), koja proizvodi opremu za rafinerije, investiciona banka "Brian Merry" i "Global gas" koji se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte.

On je naveo da projekat rafinerije pravi Saobraćajni institut CIP iz Beograda i da bi Vlada Srbije na sednici u četvrtak, 18. marta trebalo da donese odluku o izradi plana prostornog planiranja posebne namene za regulisanje lokacije na kojoj će biti rafinerija.

Radivojević je kazao i da će kompanija "Comico Oil", registrovana u Srbiji, nakon potpisivanja ugovora o zakupu zemljišta u Smederevu u roku od sedam dana dostaviti dodatnu dokumentaciju i bankarsku garanciju Ministarstvu energetike Srbije za energetsku dozvolu.

Zamenik direktora kompanije "Comico Oil" Radomir Radivojević kazao je i da očekuju da se u naredna dva meseca razgovore sa ruskim "Gazpromom" o saradnji na tržištu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta