Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U RTB preko pola milijarde dolara
Bor -- U naredne četiri godine za povećanje kvaliteta proizvodnje u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor (RTB) biće uloženo više od pola milijarde dolara.

Švajcarski Glenkor i jedan investicioni fond iz Engleske zainteresovani su za strateško partnerstvo sa Rudarsko-topioničarskim basenom Bor (RTB). Vršilac dužnosti generalnog direktora RTB Bor Blagoje Spaskovski kaže da se od strateških partnera očekuje ulaganje od 250 miliona dolara za otvaranje površinskih kopova Cerovo primarno i Borska reka.

U naredne četiri godine za povećanje kvaliteta proizvodnje u borskom proizvođaču bakra biće uloženo više od pola milijarde dolara, istakao je Spaskovski i precizirao da se pored ulaganja stateškog partnera očekuje i investicija od 270 miliona dolara u nabavku rudarske mehanizacije i izgradnju nove Topionice.

On je dodao i da će RTB sa Viktorija grupom učestvovati u otvaranju rudnika fosfata Lisina, gde će se kompletna proizvodnja sumporne kiseline iz RTB-a iskoristiti za dobijanje veštačkog đubriva i deterdženata.

Spaskovski je obavestio i da je RTB započeo pripreme za otvaranje i eksploataciju rudnika zlata Čoka Marin 1, kod Majdanpeka, u šta će biti uloženo oko milion i po evra.

"To je ležište od 240.000 tona rude u kome ima ima 4,4 odsto bakra, 14 grama po toni zlata i gotovo 100 grama po toni srebra", rekao je on i naglasio da se ležišta sa jednim odstom bakra smatraju izuzetno bogatim.


Dinar u februaru oslabio 1,2 odsto
Beograd -- Dinar je u toku februara nominalno oslabio prema evru za 1,2 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Kako se navodi u saopštenju, u toku februara NBS je, da bi ublažila prekomerne dnevne oscilacije kursa i obezbedila nesmetano funkcionisanje finansijskog tržišta, prodala ukupno 196 miliona evra na medjubankarskom deviznom tržištu

Intervencije NBS u februaru bile su manje nego u januaru kada su iznosile ukupno 245,5 miliona evra, dok su dnevne oscilacije kursa dinara bile umerenije u odnosu na promene u prethodnom mesecu, navela je centralna banka.

Ukupan obim trgovine devizama na medjubankarskom deviznom tržištu u februaru iznosio je 513,4 miliona evra i bio je za 108 miliona evra manji nego u prethodnom mesecu, saopštila je NBS.

Zvanični srednji kurs NBS tokom februara kretao se između 98,37 i 99,63 dinara za evro.


Energoprojekt planira manji prihod
Beograd -- Energoprojekt je planom poslovanja za prvo polugodište predvideo ukupan konsolidovani prihod od 93,1 milion evra i konsolidovanu bruto dobit od četiri miliona.

Kako je objavio beogradski holding na sajtu Beogradske berze, u prvom polugođu prošle godine Energoprojekt je ubeležio konsolidovani prihod sistema od 131 milion evra, što je bilo 91 odsto planiranog, dok je konsolidovana bruto dobit bila 5,6 miliona, dva odsto veća od planirane.

Za celu tekuću godinu sistem Energoprojekt planirao je ukupan konsolidovani prihod, u zemlji i inostranstvu, od 225,3 miliona evra, što je na nivou 94 odsto planiranog za 2009.

U oblasti energetike, ekologije i vodoprivrede za 2010. je predviđen ukupan konsolidovani prihod od 67 miliona evra, na sektoru građevinarstva, infrastrukture i industrije od 139,1 milion, a u poslovanju ostalih društava od sedam miliona.

Za poslovanje matičnog društva Energoprojekt holding planiran je nekonsolidovani prihod od 15,7 miliona evra u 2010, navodi se u izveštaju beogradskog holdinga.

Ukupna konsolidovana bruto dobit sistema Energoprojekt za 2010. Godinu planirana je na 7,5 miliona evra, što predstavlja 85 odsto planiranog za prethodnu godinu. Tržišna kapitalizacija holdinga Energoprojekt, prema sadašnjoj ceni od 848 dinara po akciji, premašuje osam milijardi dinara.

Za celu tekuću godinu sistem Energoprojekt planirao je ukupan konsolidovani prihod, u zemlji i inostranstvu, od 225,3 miliona evra, što je na nivou 94 odsto planiranog za 2009.

U oblasti energetike, ekologije i vodoprivrede za 2010. je predviđen ukupan konsolidovani prihod od 67 miliona evra, na sektoru građevinarstva, infrastrukture i industrije od 139,1 milion, a u poslovanju ostalih društava od sedam miliona.

Za poslovanje matičnog društva Energoprojekt holding planiran je nekonsolidovani prihod od 15,7 miliona evra u 2010, navodi se u izveštaju beogradskog holdinga.

Ukupna konsolidovana bruto dobit sistema Energoprojekt za 2010. Godinu planirana je na 7,5 miliona evra, što predstavlja 85 odsto planiranog za prethodnu godinu. Tržišna kapitalizacija holdinga Energoprojekt, prema sadašnjoj ceni od 848 dinara po akciji, premašuje osam milijardi dinara.


Smanjena robna razmena s Bugarskom
Sofija -- Robna razmena sa Bugarskom je u 2009. drastično smanjena u odnosu na 2008, sa 1,298 milijardi leva (650 miliona evra), na 750,2 miliona leva (376 miliona evra).

Kako pokazuju podaci bugarskog Nacionalnog statističkog instituta (NSI), suficit je na strani Bugara. Od Bugarske Srbija kupuje naftu i derivate, obojene metale, mineralne rude i otpatke metala, mašine, proizvode od nemetalnih minerala, hemijske proizvode, gvožđe, čelik i prehrambene proizvode.

Bugarima prodajemo takođe gvoždje i čelik, mineralne rude i otpatke metala, hemijske proizvode, mašine i transportne uređaje, gume, obojene metale, plastične materije, nameštaj, prehrambene proizvode, uljano seme i plodove.

Prema istom izvoru, ukupna spoljnotrgovinska razmena Bugarske za 2009. godinu smanjena je za 29,3 odsto na godišnjem nivou i iznosila je 55,7 milijardi leva (oko 28 milijardi evra). Izvoz je smanjen za 22,5 odsto, a uvoz za 33,4 odsto. Vrednost uvezene robe veća je za skoro 42 odsto u odnosu na izvoz.

Prema podacima NSI, spoljnotrgovinski saldo Bugarske negativan je i iznosi 9,6 milijardi leva (4,8 milijardi evra). Glavni trgovinski partneri Bugarske su zemlje Evropske unije.


Ruskih 800 mil. USD stiže u Srbiju
Beograd -- Finansiraćemo četiri projekta za železničku infrastrukturu, a kredit će biti odobren do kraja meseca, kaže ekonomski savetnik u ambasadi Rusije Jevgenij Lukin.

Ekonomski predstavnik Rusije u Srbiji naveo je da će sa 800 miliona dolara kredita finansirati izgradnju Beogradskog železničkog čvora, izgradnju pruge Valjevo – Loznica, popravku pruge Beograd – Bar i elektrifikaciju pruge na jugu Srbije od Niša do bugarske granice.

Prema njegovim rečima, izjava ambasadora Konuzina da “je neizvesno pitanje ruskog kredita”, pogrešno je interpretirana.

“Kredit će biti odobren i to u dolarima. Sa povlačenjem prve tranše kredita kasni se jer je srpska strana zakasnila sa dostavom potrebnih papira koje je trebalo da dostave još u decembru”, objasnio je Lukin.

On je objasnio da je i sa preostalih 800 miliona dolara ista stvar, ali da se sve već privelo kraju i da je nacrt ugovora o kreditu u srpskom ministarstvu finansija. “U nacrtu su tehnički detalji oko kojih treba da se usaglasimo, a tu su navedene i kamate i rokovi otplate, pa zato ne bih još konkretno govorio o tome, dok se konačno ne potpiše”, kaže Lukin.

Lukin očekuje sastanak radnih grupa do kraja meseca i odmah zatim potpisivanje Ugovora o kreditu. “Kredit će te dobiti do kraja aprila, a možda i ranije”, rekao je on za B92.

Pomoćnik ministra finansija Srbije Zoran Ćirović kaže da očekuje da ruska vlada do kraja marta odobri potpisivanje ugovora o kreditu od 200 miliona dolara za podršku budžetu Srbije, kao i da budu odobreni infrastrukturni projekti koji će biti finansirani ruskim kreditom u vrednosti 200 miliona dolara.

"Nadam se da će vrlo brzo biti potpisan ugovor o kreditu za budžet, čiji uslovi su već dogovoreni, a tek treba da srpska i ruska strana pregovaraju o uslovima pozajmice za infrastrukturne projekte", rekao je Ćirović i naveo da su pregovori o kreditiranju infrastrukture trajali dugo jer su ruski stručnjaci proučavali dostavljenu dokumentaciju.

"Imamo potvrde da su projekti koji bi se finansirali ruskim kreditom pozitivno ocenjeni, tako da očekujemo će vrlo brzo uslediti poziv za pregovore o uslovima kredita", rekao je Ćirović.

Pregovori o ruskom kreditu ukupne vrednosti jedne milijarde dolara počeli su krajem oktobra prošle godine. Taj zajam je načelno ugovoren 20. oktobra tokom posete ruskog predsednika Dimitrija Medvedeva Beogradu.


Jat: Gubitak 23,5 mil, dug 25 mil.€
Beograd -- Gubitak Jat ervejza u prošloj godini bio je 23,5 miliona evra, a ni u 2010. ne očekuje profit, kaže generalni direktor državne aviokompanije Srđan Radovanović.

On je precizirao da je poslovni gubitak Jat ervejza 16,5 miliona evra, što je upola manje nego u 2008, a u ukupni gubitak je ušlo i sedam miliona evra isplaćenih za otpremnine radnika.

Direktor dodaje i da direktni dugovi nacionalnog avio-prevoznika iznose ukupno između 25 i 26 miliona evra, ali navodi i da to javno preduzeće ne razmišlja o stečaju, jer plan oporavka nacionalne aviokompanije daje rezultate. "O stečaju ni ne razmišljamo već nas očekuju bolja vremena", istakao je Radovanović.

On je precizirao da "Jat ervejz" direktno duguje deset miliona evra Agenciji za kontrolu letenja, između pet i šest miliona evra aerodromu "Nikola Tesla", pet miliona dobavljačima za delove i još pet raznim drugim dobavljačima, dodajući da akumulirani obračunski gubitak od 1991. godine iznosi oko 146 miliona evra, a ne 180 miliona kao što spekulišu mediji.

Radovanović je podsetio da je raspisan tender za dobijanje dugoročnog kredita u iznosu od oko 52 miliona evra, za šta je država odobrila kreditne garancije i dodao da će banka biti izabrana u aprilu. Deo kredita biće iskorišćen, naveo je, za otplatu dugova Jat ervejza.

On je kazao da će banka Jat ervejzu odobriti kredite od 40 miliona evra za racionalizaciju poslovanja, 9,5 miliona evra za popravku motora i 3,5 miliona dolara za jednogodišnji zakup dva "boinga 737-700". Jat ervejz trenutno raspolaže sa flotom od 15 aviona, od kojih je devet u saobraćaju.

Radovanović je kazao da je "Jat ervejz" tražio odgovarajući grejs period i nisku kamatnu stopu i da je poziv upućen na 11 velikih banaka. "U krizi treba investirati, a to se ne može bez kredita", istakao je on i ocenio da su učinjeni pozitivni koraci u poslovanju nacionalne avio-kompanije u proteklih šest meseci.


"Rubin" pomaže radnicima da reše stambeno pitanje
Radnici "Rubina", svoje stambeno pitanje rešiće kreditom, koji će im, bez kamate omogućiti poslovodstvo kruševačke fabrike, koja posluje u sastavu "Inveja".

Stambena komisija kruševačkog "Rubina" raspisala je konkurs za dodelu četiri stambena kredita u iznosu od 20.000 EUR, u dinarskoj protivvrednosti, koji bi trebalo da se vrate u narednih 20 godina, bez kamate, saopšteno je iz "Inveja".

- Prijave su već počele da stižu, a kredit će biti dodeljen stalno zaposlenim radnicima, koji nemaju rešeno stambeno pitanje, a kredit moći će da se upotrebi samo u ove svrhe – objasnio je Stanko Tomović, generalni direktor poslovnog sistema "Invej".

– Na ovaj način, pomažemo našim zaposlenima, ali i ulažemo u dobar kadar, koji je najzaslužniji za proizvodnju vodećih brendova "Rubina", poput "Terra Lazarike", vinjaka, "Medveđe krvi".


Veći profit, manji prihod kompanije "Alfa plam"
"Alfa plam" je u prošloj godini ubeležio neto profit od 380,7 miliona dinara prema 353,3 miliona u 2008, objavio je proizvođač štednjaka iz Vranja na sajtu Beograske berze.

Neoporezovana dobit "Alfa plama" za 2009. godinu bila je 380,1 milion dinara u poređenju sa 353,3 miliona u 2008. godini.

Prošlogodišnji poslovni prihod vranjskog metaloprerađivača bio je 3,03 milijarde dinara dok je godinu dana ranije dostigao 3,15 milijardi, pokazuju podaci iz finansijskog izveštaja o poslovanju za prošlu godinu.

"Alfa plam" radi peći i štednjake na različite vrste goriva i godišnje proizvede više od 160.000 jedinica.

Proizvodi "Alfa plama" izvoze se u republike bivše Jugoslavije, Bugarsku, Albaniju, Italiju, Rusiju i Mađarsku, a sve veće interesovanje beleži se u zemljama zapadne Evrope.

Akcije "Alfa plama" su na B Listingu Beogradske berze. Trenutno ta hartija košta 8.367 dinara prema maksimalnih u poslednjih 12 meseci 10.990 iz septembra i minimalnih 5.250 dinara iz marta 2009.


Vlada usvaja program subvencionisanih dinarskih kredita
Vlada Srbije je bi sledeće nedelje trebalo da objavi program subvencionisanja dinarskih potrošačkih kredita za građane, najavio je danas (16. mart 2010. godine) ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

- Program će se odnositi i na zaposlene i na penzionere - rekao je on novinarima, dodavši da će pored nenamenskih, gotovinskih kredita biti omogućeno uzimanje i potrošačkih dinarskih kredita za kupovinu domaćih proizvoda i to nameštaja, bele tehnike i turističkih aranžmana.

- To će biti prvi dinarski krediti, koji se daju na rok od tri godine, sa godinu dana počeka - kazao je Dinkić i objasnio da će se glavnica plaćati u drugoj i trećoj godini kada se očekuje da će plate i penzije biti odmrznute, odnosno povećanje.

Prema njegovim rečima, "kamatna stopa će biti dinarska i fiksna i iznosiće 7,5% godišnje za građane čiji su prihodi do 30.000 dinara, a za one koji imaju zaradu od 30.000 do 80.000 dinara kamatna stopa će biti 8,95%".

- Usaglasili smo već ovaj program sa dve najveće banke. Očekujem da će i druge banke to prihvatiti - kazao je Dinkić.

Kako je istakao, "država će subvencionisati svega 5% kamate, što znači da ćemo krenuti sa kontigentom od 10 milijardi dinara, koje će banke plasirati, dok će država uložiti 500 miliona dinara".

Subvencija će se, rekao je Dinkić, isplaćivati iz budžeta Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.

Objasnio je da Vlada Srbije programom subvencionisanja dinarskih potrošačkih kredita želi da vidi reakciju tržišta, odnosno kakave će to efekte imati na građane i privredu.

Prema rečima ministra ekonomije, Srbija će se sporo izvlačiti iz krize i uz oporavak industrijske proizvodnje, jer je došlo do pada realne kupovne moći stanovništva.

- Ljudi treba da dobiju novac, da krenu da troše i rešavaju svoje probleme. Na taj način će pogurati privredne aktivnosti i to ne samo u proizvodnji nego i uslugama - rekao je on.

Dinkić je naveo da program subvencionisanih potrošačkih dinarskih kredita "nije mera koja će sama izvući Srbiju iz krize", ali će zajedno sa subvencionisanim kreditima za likvidnost i investicije pomoći da se zemlja brže oporavi.

Zaključio je da će taj model kreditiranja "biti jako dobar, jer je u funkciji deevroizacije Srbije".


EBRD spremna da finansira privatni sektor u Srbiji
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je danas (16. mart 2010. godine) srpskim privrednicima svoje aktivnosti u Srbiji, modele finansiranja privatnog sektora, kao i osnovne uslove za finansiranje.

Od 2001. do kraja februara ove godine EBRD je u Srbiji uložio ukupno 1,98 mlrd EUR kroz 95 projekta u zemlji i 33 regionalna, saopšteno je na prezentaciji "EBRD i finansiranje privatnog sektora u Srbiji" u organizaciji Privredne komore Srbije (PKS) i EBRD-a.

Direktorka EBRD-a za Srbiju Hildegard Gacek podsetila je da je Srbija 2009. godine uspela da ubeleži manji pad bruto domaćeg proizvoda i među malobrojnim je zemljama u regionu za koju se očekuje da ove godine ima privredni rast.

- Pravi je trenutak za pripreme za vreme posle krize, bilo to sutra ili za godinu dana - istakla je direktorka EBRD-a na prezentaciji u PKS.

Predsednik PKS Miloš Bugarin kazao je da je problem srpske privrede nelikvidnost i da je stoga cilj prezentacije da upozna članove Komore sa modelima finansiranja koje nudi EBRD.

Na prezentaciju su pozvana preduzeća sa ukupnim prihodom većim od 10 mil EUR sa različitih sektora, ali ne i javna preduzeća, proizvođači duvana i kompanije sa sektora koje EBRD ne finansira.

Bugarin je posebno ukazao na finansiranje putem učešća u kapitalu koje u Srbiji nije naročito rasprostranjeno.

Na prezentaciji je predstavljeno finansiranje EBRD-a u agrobiznisu, na sektoru nekretnina, kroz program tehničke pomoći TAM i program pružanja pomoći razvoju malih i srednjih preduzeća BAS.

Predstavljena je i linija za investicije u kapital LEF, koji su osnovali EBRD i italijanske vlade, linija direktnog finansiranja projekata održivog energetskog razvoja WeBSEDFF, kao i nova poslovna grupa, za industriju, trgovinu i agrobiznis, koja radi od januara.

Oko 40% dosadašnjih ulaganja EBRD-a u Srbiji završilo je na sektoru infrastrukture, 16% u energetici, 21 na finansijskom i oko 25% na sektoru preduzeća.

Strateški prioriteti kreditora u Srbiji su korporativni sektor, infrastruktura i finansijski sektor, a EBRD je u Srbiji finansirao i kompanije "Hemofarm", "Sevojno", "Ball Packaging", "Formu ideale", "Štark", "Frikom", Victoria Group", "Marbo",...

EBRD je međunarodna finansijska institucija u vlasništvu 61 države, EU i EIB koja plasira sredstva u javnom i privatnom sektoru u zemljama od centralne Evrope do centralne Azije.


"If salaries unfreeze, pensions will follow"
BELGRADE -- Deputy Prime Minister Jovan Krkobabić says that both salaries and pensions in the public sector could rise.

This could occur "if a growth of the economy is registered, and if investments and employment increase", he was quoted as saying.

In an interview for Belgrade daily Večernje Novosti, Krkobabić stated that the agreement with the International Monetary Fund (IMF) is more than clear and that pensions, as well as salaries in the public sector, are to remain frozen until the end of 2010.

“If we are to conclude together that it is possible to unfreeze salaries and pensions before April 2011, the government will consider such a possibility,” said Krkobabić.


Delta Holding continues Bulgaria investment
BELGRADE -- Delta Holding will invest EUR 80mn in expansion of its retail network and open the first Tempo hypermarket in Bulgaria this year.

Serbia's largest privately-held company bought a majority stake in Bulgarian retail chain Piccadilly in September 2007 and has so far invested a total of EUR 140mn in Bulgaria, including taking over the remaining 15 percent of shares in 2009.

Piccadilly Director Aleksandar Čamparević said that Delta intended to open about 20 new stores and a distribution center beside the Tempo store in 2010.

“The construction of Tempo on 30,000 square meters will cost about EUR 15mn,” he said.

Čamparević pointed out that Piccadilly expected a turnover of EUR 200-250mn this year.

He stated that Piccadilly’s turnover last year was some EUR 140mn, which was 20 percent up on 2008, and added that this retail chain had a 15 percent share in the Bulgarian market.

Delta representatives did not wish to disclose the sum for which the chain's majority shares package was acquired in 2007.

Piccadilly will open the largest store in its retail network in Sofia. The store is located in a shopping mall, spreading on 4,600 square meters, and has had EUR 3.5mn invested in it.

Delta Holding President Miroslav Mišković and Serbian Ambassador to Bulgaria Aleksandar Crkvenjakov will attend the opening.


Jat Airways debt at EUR 25-26mn
BELGRADE -- Jat Airways Director General Srđan Radovanović says the company's direct losses amount to between EUR 25 and 26mn.

But he also added that this public enterprise is not thinking about filing for bankruptcy, since the national air carrier's recovery plan "is producing results".

“We are not even thinking about bankruptcy, because better times are ahead for us,” Radovanović told a press conference held on the occasion of six months since implementing the Jat Airways' recovery program, at which he presented the company's business plans.

Radovanović noted that a tender was called for a long-term loan amounting to about EUR 52mn, pointing out that the state had already granted all the necessary guarantees, and added that the bank from which the loan will be drawn will be chosen in April.


Dinkić: Serbia could join WTO in 2011
BELGRADE -- Serbia could join World Trade Organization (WTO) in 2011, Serbian Economy Minister Mlađan Dinkić says.

The economy minister expects Serbia to adjust its legal regulations and complete bilateral negotiations with the WTO members this year.

“Our plan is to finish the bilateral negotiations by the end of this year, which means that we could realistically become members of the WTO next year,“ he said, after signing a bilateral protocol on completion of negotiations with Japan, in the process of Serbia bit to join the WTO.

The protocol was also signed by Japanese Embassy in Belgrade Charge d'Affaires Teruhiko Shinada.

The Japanese diplomat said that the completion of the bilateral negotiations "could contribute to improvement of economic relations between Japan and Serbia“.

“More and more Japanese businessmen are interested in Serbia, but there still aren't enough Japanese investors. I wish for Serbia to fully use this opportunity to attract new investments from Japan,“ he said.

Dinkić noted that Belgrade was "also hoping that the negotiations we are currently conducting with the U.S., Canada, Norway, Switzerland, Korea, Ukraine, Ecuador and other countries will be finished soon“.

According to the minister, Serbia should completely adjust all of its legal acts by the middle of the year in order to receive confirmation “that they are fully compatible with the legislations of the 153 WTO members.“

Dinkić said he was satisfied with the fact that Serbia signed the first bilateral agreement on trade, goods and services liberalization with Japan, within the negotiations with the WTO that the country embarked on in 2005.

“It's very important that Japan is the country which we completed the bilateral negotiations with, because it is one of the most important partners within the WTO,“ Dinkić said.

“It's important that Japan has showed exceptional flexibility in understanding our economic situation during the negotiations,“ Dinkić continued, and added that he thought a “good agreement“ had been made with this country.

Speaking about the benefits which Serbia will have after joining the WTO, the minister said that membership in this organization was a prerequisite for the country's accession to the EU.

He added that Serbia would have easier access to WTO member states' markets, domestic exporters would be protected if one of the WTO members introduced protective measures, but that Serbia would also have to have predictable business terms and conditions.

Serbia's membership in the WTO will enable for a better credit rating and more serious and bigger foreign investors, Dinkić said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta