Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Delta ulaže 80 mil. evra u Bugarsku
Sofija -- Srpska kompanija Delta u Bugarskoj će ove godine investirati 80 miliona evra u širenje maloprodajne mreže i otvoriti prvi hipermaret Tempo.

Delta holding je u septembru 2007. godine kupio većinski paket akcija bugarskog trgovinskog lanca Pikadili i do sada uložio ukupno 140 miliona evra u Bugarskoj, uključujući i preuzimanje preostali 15 odsto akcija u 2009.

Direktor Pikadilija Aleksandar Čamparević kaže da Delta u 2010. godini namerava da pored Tempa u otvori u Bugarskoj oko 20 novih objekata i distributivni centar. "Izgradnja Tempa, površine 30.000 kvadratnih metara, koštaće oko 15 miliona evra", kazao je on.

Čamparević je kazao da Pikadili ove godine očekuje promet od 200 do 250 miliona evra. On je kazao da je prošle godine promet Piakdilija bio oko 140 miliona evra, što je za 20 odsto više nego u 2008. godini, kao i da na tržištu Bugarske taj trgovinski lanac ima udeo od 15 odsto.

Pikadili je, inače, u Sofiji otvoriti najveći objekat u svojoj maloprodajnoj mreži. Prodavnica se nalazi u sofijskom tržnom centru, prostire se na 4.600 kvadratnih metara i Pikadili je u opremanje tog objekta uložio 3,5 miliona evra.


Profit Alfa plama 380 mil. dinara
Beograd -- Alfa plam [ALFA] je u prošloj godini ubeležio neto profit od 380,7 miliona dinara prema 353,3 miliona u 2008, objavio je proizvođač šporeta iz Vranja.

Neoporezovana dobit Alfa plama za 2009. godinu bila je 380,1 milion dinara u poredjenju sa 353,3 miliona u 2008. godini.

Prošlogodišnji poslovni prihod vranjskog metaloprerađivača bio je 3,03 milijarde dinara dok je godinu dana ranije dostigao 3,15 milijardi, pokazuju podaci iz finansijskog izveštaja o poslovanju za prošlu godinu.

Alfa plam pravi peći i šporete na različite vrste goriva i godišnje proizvede više od 160 hiljada jedinica.

Proizvodi Alfa plama izvoze se u republike bivše Jugoslavije, Bugarsku, Albaniju, Italiju, Rusiju i Mađarsku, a sve veće interesovanje beleži se u zemljama zapadne Evrope.

Akcije Alfa plama su na B Listingu Beogradske berze. Trenutno ta hartija košta 8.367 dinara prema maksimalnih u poslednjih 12 meseci 10.990 iz septembra i minimalnih 5.250 dinara iz marta 2009.


Minus NIS-a čak 35 mlrd. dinara?
Beograd -- Gubitak Naftne industrije Srbije u 2009. godini, prema preliminarnim rezultatima, procenjuje se na oko četiri milijarde dinara.

Do tog minusa došlo je u najvećoj meri zbog isplata otpremnina onima koji su dobrovoljno napustili firmu – oko 2,9 milijardi dinara i kursnih razlika – 4,2 milijarde dinara, saznaje Politika iz izvora bliskih vrhu kompanije.

S obzirom na to da je lanjski gubitak od oko četiri milijarde dinara izračunat pre obezbeđenja imovine (reč je o kapitalu kompanije koji ne donosi nikakav profit) i ispravke vrednosti iz ranijih godina, lako se može dogoditi da taj minus NIS-a bude i veći. Nezvanično se strepi da bi mogao biti čak oko 35 milijardi dinara.

Završni godišnji izveštaj za prošlu godinu biće objavljen posle predaje Agenciji za privredne registre, istovremeno sa mišljenjem nezavisnog revizora za NIS – Prajsvoterhaus, a najkasnije do 1. aprila ove godine.

U završnom godišnjem izveštaju pored poslovnih rezultata biće prikazane i korekcije, koje se rade u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Na ukupan poslovni rezultat u velikoj meri mogle bi da utiču obaveze NIS-a u pogledu rezervacije sredstava za sudske sporove koji su nastali prethodnih godina, obezvređivanjem sredstava i ispravkom vrednosti „sumnjivih” potraživanja... Inače korekcija se radi od 2005. do 2008. godine.


Politika saznaje da je najveća stavka u ovoj korekciji sudski spor NIS-a s Stambenom zadrugom Rafinerija, koji se vodi već osam godina. Poslednji nalazi veštaka, kako se nezvanično saznaje, pokazuju da je osnovni dug NIS-a sada s kamatom narastao na više od 600 miliona evra, što je više nego što je Gaspromnjeft platio za 51 odsto NIS-a!

Izvor Politike kaže da je dug nastao zbog neredovnih uplata NIS-a po ugovoru iz 1998. vrednog 319,3 miliona dinara o izgradnji 22.000 kvadrata stanova za MUP koji su tada potpisali vlada, MUP, NIS i Stambena zadruga.

Ugovorom je bilo predviđeno da NIS,umesto poreza državi, plaćanje preusmeri na Stambenu zadrugu, koja je tim novcem trebalo da izgradi stanove za policajce. Na taj način MUP je bio oslobođen plaćanja izgradnje stanova na nekoliko lokacija u Bačkoj Palanci, Titelu...

Sve je išlo dobro dok Milana Đakovića na mestu direktora nije zamenio Dimitrije Vukčević, koji je procenio da je taj ugovor štetan za NIS i obustavio dalje uplate, posle čega je Stambena zadruga,koja živi isključivo od provizije, brzo potrošila novac, a zbog duga NIS-a dobar deo tih stanova ni danas nije završen.

Uoči prodaje NIS-a, dug prema Stambenoj zadruzi iznosio je oko 400 miliona evra. Da se ne bi dogodilo da novi ruski vlasnik odustane od kupovine, naš izvor navodi da je rukovodstvo zadruge pritiskano da odustane od tužbe. O tome se još vodi dug sudski postupak.


U proseku bankama dugujemo 653 evra
Beograd -- Privreda i građani u Srbiju su na kraju februara bankama ukupno dugovali 1.460 milijardi dinara, što je za 1,9 odsto više nego u januaru.

Kako je saopšteno u Udruženju banaka Srbije (UBS), krediti preduzećima povećani za 1,6 odsto i iznosili su hiljadu milijardi dinara, dok su preduzetnici svoja zaduženja povećali za 0,4 odsto, na 46,8 milijardi dinara. Građani su u februaru bili zaduženi u iznosu od 412,8 milijardi dinara, što je za 2,7 odsto više nego na kraju januara.

Generalni sekretar UBS naveo je da je u februaru kreditni dug po stanovniku bio 56.279 dinara, ili 565 evra, a kad se na to doda zaduženost na kreditnim karticama i minus na tekućim računima, dug onda iznosi 65.030 dinara, ili 653 evra po stanovniku. Najveći dug građana, u iznosu od 229,9 milijardi dinara, je po osnovu stambenih kredita i pozajmica za adaptaciju i za 3,2 odsto je veći nego prethodnog meseca.

Potrošački krediti su povećani za 1,9 odsto i iznosili su 27,5 milijardu dinara, dok su gotovinske pozajmice u vrednosti 98,8 milijardi dinara veće za 1,5 odsto. Za 0,6 odsto povećani su poljoprivredni krediti i iznosili su 22 milijarde dinara.

Generalni sekretar UBS Veroljub Dugalić je istakao da je povećano kašnjenje preduzeća u otplati kredita, sa 8,5 odsto na 8,8 odsto od ukupnog broja te vrste pozajmica. Preduzetnici su za 0,6 odsto povećali iznos pozajamica koje ne vraćaju u predvidjenom roku i njihovo učešće je 8,8 odsto. Građani su kasnili u otplati 3,3 odsto kredita, kao i u januaru.

"Smanjenje obavezne rezerve koje banke drže na računu Narodne banke Srbije može tek u 2011. godini da utiče na povećanje ukupnog obima kredita u Srbiji", rekao je Dugalić i dodao da je takvu meru centralna banka trebalo da primeni pre dve godine.

On je napomenuo da je na kraju 2009. godine bilo ukupno 84.872 blokiranih računa – 28 hiljada kod preduzeća i nešto više od 56 hiljada kod preduzetnika. Generalni sekretar UBS je precizirao da je u blokadi do jedne godine bilo oko 26 hiljada takvih računa, od jedne do tri godine 32 hiljada, a više od tri godine 25 hiljada računa.


Gorivo od subote skuplje nego 2008.
Beograd -- Ukoliko dođe do najavljenog poskupljenja, cene derivata će preći rekordnu vrednost iz jula 2008, iako je barel nafte tada koštao 147, dok sada košta 81 dolar.

Cene goriva na benzinskim pumpama od subote bi trebalo da budu veće u proseku za četiri dinara po litru, a razlog za novu korekciju predstavlja rast cena sirove nafte „ural“ na svetskim berzama.

Prema rečima Aleksandra Mileusnića, direktora kompanije Petrobart - AVIA u ovom trenutku cena „crnog zlata“ na svetskim berzama skočila je za 6,77 odsto što znači da bi od subote ujutro benzin trebalo da košta 114,5 dinara po litru koliko će iznositi i cena evrodizela, dok će nova cena dizela D2 biti 103,3 dinara po litru.

Sa njegovim mišljenjem slaže se i Nebojša Atanacković, predsednik Upravnog odbora kompanije Nafta a.d. koji dopušta i mogućnost da poskupljenje benzina bude prolongirano za utorak 23. mart.

On ističe da će, ukoliko situacija vezana za rast cena nafte ostane nepromenjena do četvrtka, kada nadležni u Ministarstvu rudarstva i energetike obavljaju redovni presek cena sirove nafte i kursa dolara, maloprodajna cena benzina skočiti za 3,5 dinara po litru, a dizela četiri dinara.

Milan Budimir, portparol Ministarstva rudarstva i energetike potvrdio je da cena nafte na svetskim berzama raste, ali nije mogao da precizira da li će doći do korekcije i koliko bi ona iznosila.

Ministarstvo bi sutra trebalo da napravi korekciju cena pa će se tada i znati precizan iznos, a novi cenovnici na pumpama trebalo bi da se pojave između petka i subote.


Podigli kredite, podelili otkaze
Beograd -- Kontrole nivoa zaposlenosti u firmama koje su povukle subvencionisane kredite pokazuju da je deo njih neopravdano smanjio broj zaposlenih.

Analize ukazuju da je većina ispoštovala uslov države da u periodu otplate kredita održe isti nivo zaposlenosti, odnosno da ne otpuštaju radnike, ali i da je kod oko 2,77 odsto korisnika ovih kredita, odnosno nešto više od 320 firmi, neopravdano smanjen broj zaposlenih.

U nadležnom Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja kažu da će firme koje su neopravdano smanjile broj radnika dobiti opomene i zahtev da odmah otpuštene vrate na posao, a ukoliko to ne urade biće kažnjene tako što će im se, za odobrenu subvencionisanu pozajmicu namenjenu održanju likvidnosti, obračunati puna kamata za kredit.

„Sve kompanije koje su zloupotrebile program povoljnih kredita za likvidnost moraće da vrate odobrenu subvenciju državi i više neće moći da konkurišu za bilo koji program pomoći privredi koji se odobrava iz budžeta“, naglašavaju u Ministarstvu e[konomije.

Prošle godine je, da podsetimo, odobreno 11.673 subvencionisana kredita za likvidnost, u ukupnom iznosu od gotovo milijardu evra. Od polovine januara, kada je krenuo novi program Vlade Srbije za pomoć privredi i građanima radi ublažavanja efekata ekonomske krize, podneto je ukupno 1.453 zahteva za kredit za likvidnost, a realizovano je 530 zahteva ukupne vrednosti od 62,9 miliona evra.


Ruski kredit stiže za dva meseca
Beograd -- Sa predstavnicima Rusije vode se intenzivni pregovori o dobijanju kredita od 800 miliona dolara za železnicu, a dogovor se očekuje u naredna dva meseca.

Državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu Srbije Slavoljub Vukićević kaže da bi u prvoj polovini ove godine trebalo da krene realizacija tog kredita.On je naveo da "ima dosta administrativnih barijera i malo tromosti od strane ruskog partnera", ali da je vlada svoj deo aktivnosti "uglavnom završila".

Vukićević je kazao da su pripremljeni projekti za beogradski želenički čvor, prugu Valjevo-Loznica, rekonstrukciju pruge Beograd-Bar i elektrifikacija deonice Niš-Dimitrovgrad.

On je istakao da je Rusija prepoznala te projkte kao nešto u šta treba ulagati.

"U skorije vreme smo imali neposredne kontakte sa predstavnicima ruske vlade, pre oko nedelju dana je održan sastanak sa ambasadorom Rusije Aleksandrom Konuzinom i on je pokazao puno razumevanje da se pregovri privedu kraju i da se izdvoje sredstva za realizaciju tih kapitalnih projekata", naveo je Vukićević.

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je ranije izjavio da Rusi predlažu da u tom poslu učestvuju zajedno sa srpskim firmama u odnosu 50 prema 50 odsto.

Mrkonjić je naveo da je Srbija tražila kredit za beogradsku željezničku stanicu "Prokop" od 200 miliona evra, za prugu od Valjeva do Loznice 150 miliona evra i 250 miliona evra za remont pruge Beograd-Bar.


Minister "speaks in name of budget"
BELGRADE -- Finance Minister Diana Dragutinović said that the state should try to have no budget rebalances this year and to keep wages and pensions at the same level.

She told daily Večernje Novosti that budget income is at the planned level and an increase in wages and pensions can be expected only if income increases significantly, stressing that she is speaking on the issue only in relation to the budget passed by the government.

"I am not saying that there will not be an unfreezing (of wages and pensions), I am reading what is written in the budget. Nothing can be said for certain. I would like for us to have one budget in 2010. Not two. But for an increase in wages and pensions there would have to be a rebalance," she said.

Dragutinović said that the problems of unemployment and the decrease in demand could be solved in part by tax reforms.

She said that she personally supports an increase in taxes on spending and a decrease of taxes on wages, adding that this is "her personal vision of tax reforms, which does not mean that the government must accept it."


EBRD considering loan for railways
BELGRADE -- The EBRD is considering giving a loan to Serbian Railways worth EUR 100mn for the restoration of Corridor 10 routes.

The money would also serve to buy 15 new locomotives and spare parts.

According to the European Bank for Reconstruction and Development, the value of the project would be EUR 296.4mn, and the bank would secure EUR 100mn of that sum, while the European Investment Bank (EIB) would provide the other EUR 150mn.

It was stated that the EIB would deal with financing the modernization of the railways from Belgrade to Novi Sad, which make up a key section of the Corridor 10 route.


Credit Agricole banka nudi depozitni račun po viđenju za mala preduzeća i preduzetnike
Credit Agricole Srbija ponudila je malim preduzećima i preduzetnicima novi proizvod, "Liberte pro" depozitni račun, koji omogućava klijentima da dnevno zarađuju na dinarskim sredstvima koja imaju u banci i bez oročenja, odnosno da ulažu i podižu novac sa računa kad god požele, uz kamatu koja ide i do čak 8% na godišnjem nivou.

Pored povoljne kamatne stope Cerdit Agricole banka klijentima obezbeđuje i besplatno održavanje "Liberte pro" depozitnog računa. Glavna prednost ovog proizvoda je činjenica da klijenti imaju mogućnost da raspolažu svojim novcem u svakom trenutku, a da svakog dana obezbeđuju dodatni prinos u zavisnosti od visine sredstava koje imaju na računu. Drugim rečima, uplate i podizanja novca su moguće u bilo kom trenutku i iznosu, bez ikakvih ograničenja ili gubitka kamate kao što je slučaj kod klasičnog oročenja.

Sve dodatne informacije o "Liberte pro" , kao i o stalim proizvodima Crédit Agricole Srbija mogu se dobiti na telefon Info centra 011 2016909 radnim danima od 9 do 19 h i subotom od 9 do 15 časova.


Menja se korpa indeksa "Belexline"
U sklopu redovne revizije indeksa "Belexline", nadležni komitet Beogradske berze doneo je odluku o promeni strukture njegove indeksne korpe, objavilo je srpsko tržište kapitala.

Predviđeno je da se iz korpe opšteg indeksa isključi deset akcija i uključi isto toliko, a odluka Indeksnog komiteta stupiće na snagu po završetku trgovine na Berzi 31. marta.

Iz indeksa su isključene akcije "BB Minaqua", "Umke", "Planuma", "Budućnosti", "Jugohemije", "Angroprometa", preduzeća "Dunav Grocka", "Žitopeka", "Univerzal holdinga" i "Beogradske pekarske industrije".

Istovremeno se u korpu indeksa "Belexline" uključuju akcije "Baninija", "Ikarbusa", "Utva silosa", preuzeća "TE-TO", "Bačke", "Ratka Mitrovića", "AMS Osiguranja", "Sloge", "Hebe" i "Tipoplastike".

Berza je saopštila i da u sklopu redovne revizije indeksa "Belex15" nije došlo do promene u sastavu komponenti koje čine korpu indeksa najlikvidnijih akcija na srpskom tržištu kapitala.

Međutim, došlo je do promene "fri flout faktora" koji ukazuje na broj akcija raspoloživ za trgovinu, i to kod "Alfa plama" na 65,97, sa trenutno 66,26%.

I ta odluka Indeksnog komiteta Berze stupa na snagu po završetku trgovine poslednjeg dana ovog meseca.


APR počinje obradu finansijskih izveštaja za 2009.
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da danas (17. mart 2010. godine) počinje obradu i registraciju redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2009. godinu, koje su pravna lica i preduzetnici dostavili Agenciji.

U saopštenju se ističe da je APR obezbedila potpunu transparentnost postupka prijema i obrade finansijskih izveštaja u realnom vremenu, a njihovo praćenje omogućeno je na Internet strani agencije (www.apr.gov.rs), u odeljku Finansijski izveštaji i bonitet - link
Pretraživanje finansijskih izveštaja za 2009. godinu.

Obveznici će moći da prate ispravnost dostavljenih izveštaja, a pojedinačni finansijski izveštaji mogu se pretraživati upitom po matičnom broju pravnog lica ili preduzetnika.

Svim ostalim zainteresovanim korisnicima biće omogućen uvid u osnovne podatke iz izveštaja za 2009. godinu, a za obveznike revizije i kompletan finansijski izveštaj, na Internet strani APR, link - Objavljivanje finansijskih izveštaja.

Obveznici koji su dostavili izveštaje u kojima su tokom kontrole utvrđeni nedostaci biće o tome pisano obavešteni poštom.

Rok za ispravku nedostataka je pet dana od datuma dostavljanja pisanog Obaveštenja o utvrđenim nedostacima, a najkasnije 15 dana od dana objavljivanja liste nedostataka na Internet strani Agencije.

Prekoračenje tog roka znači plaćanje dodatne naknade u iznosu od 2.000 dinara, a ako obveznik ne uplati naknadu, obustavlja se postupak registracije izveštaja.

Po završetku postupka registracije finansijskog izveštaja za 2009. godinu obveznicima će biti dostavljena potvrda o tome.


Potpisan protokol sa Japanom o pristupanju Srbije u STO
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić i otpravnik poslova ambasade Japana u Beogradu Teruhiko Šinada potpisli su 16. marta 2010. godine bilateralni protokol o završetku pregovora sa Japanom u procesu pristupanja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).

- Postoje realne šanse da ćemo iduće godine postati član STO, jer ćemo do sredine godine potpuno uskladiti svoje zakonodavstvo sa propisima te organizacije, a do kraja godine završiti i ostale bilateralne pregovore - rekao je Dinkić.

Japan je prva članica STO sa kojom je Srbija potpisala bilateralni protokol o završetku pregovora od kako je, 2005. godine, otpočela proces pristupanja toj organizaciji.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta