Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Imlek: Nije sve u profitu
Osim profita, širenja mreže, osvajanja novih izvoznih tržišta svuda u svetu za kompanije je postala neizbežna „društveno odgovorna stavka“ u izveštajima. Od svakog od milion prodatih čokoladnih mleka sa naznakom „škola bez nasilja“ kompanija Imlek prošle godine donirala je po dva dinara UNICEF-u za istoimenu akciju. Tokom protekle dve godine ova firma isporučila je i 5.000 paketa majkama u porodilištima u Srbiji. Brigu o zajednici u kojoj radi Imlek je proširio i na Svratište za decu, Banku hrane, izbegličke kampove, zdravstvene i slične ustanove za socijalnu zaštitu i decu sa specijalnim potrebama. Nedavno su teniseri igrajući na turniru „Imlek trofej Beograda“ kupovinom crteža dece iz Tiršove donirali novac ovoj ustanovi a u tekućoj školskoj godini deca u dvadesetak škola Beograda, Novog Sada i Niša dobijaju besplatnu „mlečnu užinu“.


Država produžava monopol NIS-a?
Beograd -- Ruski Gaspromnjeft, vlasnik NIS-a, mogao bi krajem ove godine zatraži samo delimično otvaranje tržišta goriva, a ima nagoveštaja da bi država mogla da popusti.

Gubici Naftne industrije Srbije koji su godinama stavljani pod tepih i sudski sporovi vredni stotine miliona evra mogli bi da dovedu do toga da novi većinski akcionar, ruski Gaspromnjeft, ima Vladu Srbije u šaci, i krajem ove godine zatraži samo delimično otvaranje tržišta goriva, saznaju Novosti.

Iako iz Vlade Srbije već mesecima stižu uveravanja da monopola NIS na proizvodnju motornog benzina i dizela D2 neće biti posle 1. januara 2011. godine, ima sve više nagoveštaja da bi država mogla da popusti pred sopstvenim greškama. Tako bi se dogodine, u najboljem slučaju, samo ograničile količine goriva koje se mogu slobodno uvesti.

U NIS, pak, tvrde da nemaju specijalne zahteve za zadržavanje monopola, već da se marljivo pripremaju za trku sa ostalim trgovcima. Ako se i “meki” monopol produži, na gubitku će biti vozači koji će i dalje kupovati gorivo na samo delimično otvorenom tržištu.

Izvor Novosti kaže da bi država mogla da popusti samo zbog toga što i posle godinu dana od ruskog preuzimanja NIS nijedan problem nije rešen. Ni imovina koja je predstavljana kao vlasništvo NIS nije preneta sa države na kompaniju. A, ako se nastavi ovim tempom, biće potrebno i nekoliko godina da se konačno utvrdi šta je čije u NIS.

„Prošlogodišnji skandal o osam milijardi dinara minusa iz 2008. godine nije ’ispeglan’, a nije rešeno ni pitanje o još osam milijardi dinara dobiti iz 2006. i 2007. godine, kojim je država, a nije imala pravo na to, prebila dugove državnh preduzeća. Novom vlasniku ostaju i sporni finansijski izveštaji za 2006. i 2007. godinu, koji su prikazivali dobit“, kaže on.

Jedan od najvećih nerešenih sporova je zbog tužbe stambene zadruge Rafinerija protiv NIS, vredne 31,9 miliona, koja je sa kamatama narasla na skoro 650 miliona evra. Iako su Rusi još letos tražili dogovor o tužbi koja se vuče još od 1998. godine, pomaka nema. Tu su i tužbe drugih banaka.

Osim poslovnih rezultata, konačan izveštaj za 2009. godinu, po međunarodnim standardima, sa mišljenjem revizora “Prajsvoterhaus Kupersa”, uračunaće i obaveze rezervisanja novca za slučaj gubljenja sporova i nenaplaćivanja dugova. NIS to, inače, nikada ranije nije radio. U slučaju popisa svih dugova, tužbi i minusa, kako je objašnjeno “Novostima”, konačan negativan saldo biće od 30 do 35 milijardi dinara. Ipak, to neće oterati NIS u propast, jer je plan da se vremenom rešavaju tužbe i smanjuju dugovi.

Stanovi policajcima, dugovi Rusima

Iako je prema računici direktora Stambene zadruge Rafinerija Stanka Jovića dug NIS-a za stanove izgrađene za MUP narastao na milijardu evra, njega bi zadovoljilo da mu se isplati 30 puta manje. Sudski spor između Stambene zadruge Rafinerija i Naftne industrije Srbije prema kom bi NIS trebalo Zadruzi da nadoknadi štetu od oko 600 miliona evra, mogao bi dobiti epilog 29. aprila u Privrednom sudu u Beogradu.

Uslov da se stavi tačka na ovaj maratonski slučaj jeste da se na sudu pojavi druga strana – NIS, čiji su predstavnici mnogo puta odbijali da dođu, kaže Jović, napominjući da je ruskom većinskom vlasniku ponudio da se bez suda dogovore tako što bi dužnik platio 38 miliona evra, koliko je Jović procenio da mu treba da pokrije troškove gradnje 22.000 kvadrata stanova za MUP.

Ruska strana je na tu ponudu odgovorila da „dobro stoji u ovoj parnici“ i da nema potrebe za dogovaranjem. Ali, prvi čovek „Rafinerije”, koja je zbog toga u blokadi, nije umeo da objasni šta to znači.

Upitan kako je moguće da je dug narastao na 600 miliona evra, a da bi se on zadovoljio s 38 miliona evra, direktor Stambene zadruge kaže da je u osnovnom ugovoru zapisano da je dnevna kamata 0,2 odsto i da je zbog tolikog odugovlačenja osnovni dug narastao ne na 600, nego na milijardu evra.

Inače, odlukom Višeg trgovinskog suda iz 2002. godine NIS je bio u obavezi da Zadruzi isplati 37 miliona evra za izgradnju 300 stanova i više drugih objekata za MUP. Jović kaže da je 95 odsto posla oko gradnje stanova završeno, ali da on duguje novac podizvođačima od trenutka kada je NIS prestao da uplaćuje novac.

Na pitanje da li je tačno da su na njega vršeni pritisci da odustane od tužbe, Jović kaže da je pritisaka bilo stalno, a najviše uoči prodaje NIS-a „Gaspromnjeftu”, ali da on nije hteo da odustane jer se bojao da će izgubiti sve.

Upućeni u NIS-u kaže da ovaj dug neće pokrivati ni ruski ni srpski deo kompanije, već NIS, kao i da bi bilo najbolje da se to uradi tako što će veštačenjem biti utvrđeno koliko je posla završeno i koliko NIS duguje Stambenoj zadruzi Rafinerija. Izvor Politike kaže da je preterivanje da je dug narastio na 600 miliona evra, a da je pominjanje milijarde evra u najmanju ruku bezobrazluk, dodajući da je ta suma mnogo niža i da ne bi trebalo NIS-u da bude problem da je isplati i tako okonča ceo spor.
 
NIS traži naftu kod Arilja

Naftna industrija Srbije poslednjih mesec dana na lokaciji Arilje–Požega–Guča radi nova naftna i gasna istraživanja, saznaje Politika. Iako na ovim prostorima ranije nije bilo crnog zlata, NIS je otpočeo izvođenje regionalnih i detaljnih geofizičkih istraživanja i ispitivanja. Cilj je da se detaljno sagleda geološka građa i definišu novi istražni prostori, odnosno izdvoje najperspektivnije lokacije za buduća detaljna istraživanja nafte i gasa.


Privredi plasirano 150 miliona evra
Beograd -- Za prvih mesec dana ove godine srpskoj privredi je plasirano više od 150 miliona evra kroz programe Ministarstva ekonomije.

Od početka sprovođenja ovih mera, februara 2009, kroz povoljne subvencionisane kredite za ublažavanje negativnih efekata ekonomske krize u privredu je "upumpano" ukupno 1,25 milijardi evra, navedeno je u saopštenju.

Oko 1.500 preduzeća je u prvih mesec dana ove godine dobilo kredite za likvidnost, u vrednosti od oko 130 miliona evra. Mala preduzeća dobila su 28 miliona evra, srednja 26 miliona, dok je velikima dodeljeno 76 miliona evra.

Zabeležen je veliki skok investicionih kredita. Samo u prvih mesec dana 2010. realizovano je 25 investicionih kredita, u vrednosti 1,8 miliona evra, dok je u celoj 2009. godini realizovano samo 12 takvih kredita, vrednih 2,3 miliona evra.

U prve četiri ovogodišnje nedelje odobren je oko 21 milion evra za kupovinu automobila, traktora, kamiona i ostalih potrošnih dobara domaće proizvodnje.


Železnicama 100 mil. evra kredita
Beograd -- Železnicama Srbije najverovatnije će do juna biti odobren kredit EBRD-a od 100 miliona evra za obnovu pruge duž železničkog Koridora 10 i nabavku 16 lokomotiva

Kedna od garancija, koja je budžetom Srbije za 2010. godinu predviđena je za korišćenje kredita, je i 100 miliona evra kredita EBRD, naveo je direktor Železnica Milovan Marković.

On je dodao da će 35 miliona evra biti opredeljeno za nabavku kolosečnog pribora za sanaciju takozvanih "slabih mesta" na Koridoru 10, a 65 miliona evra za nabavku elektromotornih višesistemskih lokomotiva

Marković je kazao da se prema sadašnjim cenama za 65 miliona evra može kupiti 16 lokomotiva, ali da će to zavisiti od tendera.

"Siguran sam da ćemo u najskorije vreme, do juna meseca dogovoriti sve aranžmane u vezi sa korišćenjem ovog kredita i da ćemo potpisati ugovor", kazao je generalni direktor "Železnica Srbije".


Stabilnost cena ključni cilj NBS
Subotica -- Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da je ključni cilj te institucije da postigne i održi stabilnost cena.

On je dodao da bi ovogodišnja inflacija trebalo da se kreće u rasponu od šest plus minus dva odsto. Jelašić je ostao čvrsto pri stavu da će kurs dinara prema evru određivati tržište, dodajući da ne može da precizira koliki će biti kurs evra na kraju godine.

Guverner je napomenuo da je će smanjenjem obavezne rezerve banaka biti oslobođeno 1,3 milijardi evra, koje će komercijalne banke moći da iskoriste za odobravanje povoljnijih kredita privredi.


Pomeren rok za "Galeniku"
Beograd -- Rok za dostavljanje indikativnih ponuda za kupovinu akcija preduzeća "Galenika" pomeren je na 30. april, objavila je Agencija za privatizaciju.

Prethodno, javnim pozivom za učešće na pretkvalifikacionom tenderu rok za dostavljanje ponuda određen je za sutra, 19. mart.

Agencija je u izmenama javnog poziva, objavljenim u dnevnom listu "Politika", objavila i da je pomerila rok za zainteresovane investitore da podnesu pisani zahtev za otkup informacionog paketa do 9. aprila. Javnim pozivom, koji je objavljen 15. decembra prošle godine, taj rok je bio odredjen za 19. februar.

Agencija je ranije saopštila da su pisani zahtev poslale četiri kompanije, od čega su tri renomirane farmaceutske kompanije i jedan internacionalni finansijski investitor.

U medijima su se ubrzo nakon toga pojavile nezvanične informacije da su tendersku dokumentaciju otkupili nemačka "Štada", grčki "Alapis", američki "Abot" i evropski investicioni fond "OMNIA".

Agencija je odmah reagovala, navodeći da su tvrdnje o potencijalnim kupcima "Galenike" netačne i pozvala sredstva informisanja da ne ugrožavaju proces privatizacije tog preduzeća.

Agencija je tada objavila i da će, posle prikupljanja indikativnih ponuda, saopštiti imena svih kompanija koje su te ponude dostavile. Sada je i taj rok pomeren, pa će saopštavanje imena zainteresovanih kompanija, prema tenderskom postupku, uslediti posle 30. aprila.

Prema najavama zvaničnka, cena za kapital ispod koje se neće ići u dalju privatizaciju "Galenike" je oko 300 miliona evra.

Od zainteresovanih investitora očekuje se neobavezujuće pismo o zainteresovanosti, u kome bi izneli koji procenat kapitala hoće da kupe, izložili okvirni investicioni program, okvirni socijalni program i pregled odredjenih pitanja koja mogu imati uticaja na uspešnost privatizacije.

Do sada, javno je svoje učesće u postupku potvrdio grčki "Alapis", firma koja se na tržištu Srbije već pozicionirala kao vlasnik čačanskog "Šumadijaleka".

Direktor "Alapisa" Džon Georgakopoulos izjavio je ranije da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu "Galenike" kako bi taj srpski proizvodjač lekova zauzeo poziciju koju zaslužuje na domaćem tržištu i pozicionirao se kao jak izvoznik lekova na širem području Jugoistočne Evrope.

"Kupovina 'Galenike' toj kompaniji bi omogućila i pristup i povoljne okolnosti, ne samo u zemlji i u drugim bivsim jugoslovenskim republikama, vec i na drugim vrlo vaznim trzistima, kao sto su trziste Rusije i, potencijalno, Turske", kazao je direktor "Alapisa".

Sindikati: Nismo obavešteni

Predsednica Samostalnog sindikata "Galenike" Tamara Lalić izjavila je da u tom sindikatu ne znaju zbog čega su pomereni rokovi za dostavljanje ponuda za učešće na pretkvalifikacionom tenderu za prodaju akcija tog preduzeća i izrazila bojazan da ne postoji jasna vizija šta će se dalje dešavati sa tom kompanijom.

"Pokušali smo da kontaktiramo sa Agencijom. Međutim, osoba koja je zadužena za ovaj projekat nije trenutno tu. Malo smo sa rukovodstvom popričali, pa su i oni bili zatečeni", rekla je Lalićeva i dodala da sindikatu, koji danas imao sastanak odgovara to pomeranje, jer i nije bio za privatizaciju.

Lalićeva kaže da je skeptična prema čitavoj stvari i da u Sindikatu postoji bojazan zašto se rokovi pomeraju.

"Bojimo se zašto se ti rokovi pomeraju. Da li nema dovoljno zainteresovanih ili ima zainteresovanih da se to što pre proda? Bojimo se da li postoji jasna vizija šta će se dešavati s 'Galenikom'", naglasila je ona.

Predsednica sindikata "Galenike" je navela da do sada niko nije pregovarao sa sindikatom, niti su sa njim kontaktirali zainteresovani investitori.

"Sa nama niko nije pregovarao, niti smo kontaktirani od tih navodno zainteresovanih. Kažem, navodno, zato što nismo dobili potvrde ni od jedne institucije da su zaista zainteresovani, da su dostavili neke svoje indikativne ponude", naglasila je ona.

Lalić je podsetila da se sindikat zalaže da se zemunsko preduzeće ne proda, jer je fabrika neophodna i zaposlenima, i građanima Srbije.

"Očekujemo da 'Galenika' bude fabrika i da proizvodi lekove i narednih 65 godina, a ne da se sa njom nešto loše desi", naglasila je Lalićeva.

Na pitanje, da li prolongiranje rokova može da utiče na poslovanje kompanije, pre svega na zaključivanje novih ugovora, jer se na duži period neće znati buduća vlasnička struktura kompanije, Lalić je odgovorila da misli da u tom smislu "ne bi bilo problema".

Podsećajući da bi uskoro trebalo da bude otvorena i nova fabrika "Galenike" koja je, kako je rekla, uglavnom završena, ona kaže da sindikat stalno postavlja pitanje - "šta je cilj privatizacije 'Galenike", koja posluje i ovako i u kojoj radnici i bez privatizacije redovno primaju zarade i, u krajnjem slučaju, sami investiraju u preduzeće.


Stable prices, key goal of NBS
SUBOTICA -- National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić says the central bank's key goal is to achieve and maintain price stability.

He added that the 2010 inflation should be between 4 and 8 percent.

Speaking at the regional chamber of commerce in Subotica, Jelašić stressed that the market will continue to dictate the Serbian dinar exchange rate, adding that he cannot say what the exchange rate between the dinar and the euro will be at the end of the year.

The governor stated that reducing the reserve requirement for banks would free up EUR 1.3bn, which the banks would then be able to use to grant favorable loans to companies.

The company representatives attending the meeting asked that the RSD-EUR exchange rate be kept stable, so that they could make long-term business plans without having to account for differences in the exchange rate, and they also asked that some of the foreign exchange reserves be pumped into the economy through commercial banks in order to start new production and increase liquidity.


Serbia-Poland business forum held
BELGRADE -- Serbian and Polish businessmen reached an agreement Wednesday to sign a protocol on the building and reconstruction of railroad infrastructure in Serbia.

They also discussed investments in other branches of the economy, President of the Serbian Chamber of Commerce (PKS) Miloš Bugarin said in his talk with Polish Deputy Prime Minister Waldemar Pawlak.

After the closing of the forum of Serbian and Polish businessmen at PKS, Bugarin assessed that the fact that 50 Serbian companies took part in the forum “proves the Serbian side is very interested.”

Pawlak assessed that the talks with Serbian government officials on Wednesday were constructive and that they signal improvement in the economic relations between the two countries.

Bugarin expects a joint committee to be formed, which would facilitate economic cooperation from an organizational standpoint, right after the signing of the bilateral economic cooperation agreement planned for next week.

The Polish business delegation that visited Belgrade showed the most interest in infrastructure and transportation investments.

The companies interested in investing in the Serbian railroad - primarily in infrastructure - include Jug-pol Sp. z.o.o (railroad equipment, cars, parts and repair), Polimex-Mostostal (petrochemicals, power engineering, construction and steel products), Arcelor Mittal (steel products), EKK Wagon (railroad cars, equipment and repair) and Rafamet SA (wide assortment of machine tools).


Gasoline could reach record price
BELGRADE -- Ministry of Energy and Mining has announced that conditions have been met for the gasoline price in Serbia to rise by RSD 4.11 per liter on average.

The latest hike would see MB and BMB gasoline cost RSD 114.72 per liter, while D-1 diesel would cost RSD 105.47.

The ministry said it took into consideration the movements of the price of crude oil in the world markets and the dinar-dollar ratio, and since the price of oil has increased by 6.94 percent on average since the last price adjustment, they decided that the conditions were met for the price increase.

The ministry has sent a new price rulebook on fuel prices to the Ministries of Finance and Trade to be agreed upon.

According to the current Serbian decree on prices of oil derivatives, the price of fuel in Serbia is adjusted every fifteen days to the price of oil in the world market and the dollar exchange rate.

Minister of Energy and Mining Petar Škundrić today commented on the announcement by saying that the price increase "will not be mandatory", and rejected claims that fuel prices in Serbia are the highest in the region.


Još se razmatra zahtev WAZ-a da preuzme "Novosti"
Komisija za zaštitu konkurencije još nije donela odluku o zahtevu nemačke medijske grupa WAZ da kupi većinski paket akcija kompanije "Novosti" iz Beograd, izjavila je juče (17. mart 2010. godine) za Betu predsednica Saveta Komisije Dijana Marković-Bajalović.

Ona je navela da je Komisija od WAZ-a zatražila dodatnu dokumentaciju, kako bi odlučivala da li bi kupovinom "Novosti" ta grupacija stekla dominantan položaj na medijskom tržištu Srbije.

WAZ je pre nekoliko meseci od Komisije zatražio odobrenje za kupovinu većinskog udele u "Novostima", paketa od 60% akcija. Ta grupacija je u Srbiji već suvlasnik dva dnevna lista, "Politike" iz Beograda i "Dnevnika" iz Novog Sada, a stopostotni je vlasnik beogradske "Štampe".

To je drugi pokušaj WAZ-a da preuzme kompaniju "Novosti" koja je privatizovana 2006. godine. U "Novostima" država Srbija ima udeo od 29,5%, a prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti, po 24,9% imaju "Trimax investment" i "Argos holding".


Izraelci zaokružuju vlasništvo nad čačanskim "Autoprevozom"
Izraelska kompanija "Kavim Public Transportation International" objavila je ponudu za preuzmanje 94.205 akcija, odnosno 14,45% čačanskog "Autoprevoza".

"Kavim", koji je već vlasnik 85,54% "Autoprevoza", nudi 400 dinara po akciji a ponuda, koja je otvorena danas (18. mart 2010. godine), važi do 16. aprila, navodi se u ponudi objavljenoj na sajtu Beogradske berze.

Nominalna vrednost akcije čačanskog prevoznika, kojih je ukupno 651.581, je 1.000 dinara, knjigovodstvena na dan 31. decembra prošle godine 985,30 dinara a poslednja tržišna 279 dinara.

"Autoprevoz", koji se bavi prevozom putnika u gradskom saobraćaju, u prošloj godini je ostvario prihod od 718,18 miliona dinara i neto dobit od 46,79 miliona.

Ponuđač, koji će za kupovinu akcija "Autoprevoza" koristiti sredstva iz sopstvenih izvora, planira da razvija preduzeće kroz ulaganje u opremu i povećanje efikasnosti poslovanja.


Dinkić najavio osnivanje Saveta za mala i srednja preduzeća
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je danas (18. mart 2010. godine) da će Ministarstvo ekonomije naredne nedelje osnovati Poslovni savet za mala i srednja preduzeća, kako bi se uspostavila direktna komunikacije sa tim sektorom koji zapošljava milion ljudi.

- U Savetu će biti predstavnici 80 malih i srednjih preduzeća - rekao je Dinkić prilikom posete preduzeća "Stublina" u selu Stojnik kod Aranđelovca, vlasnika Radovana Milojevića koji je proglašen za najboljeg preduzetnika u 2009. godini.


NIS traži naftu kod Guče
"Naftna industrija Srbije" poslednjih mesec dana na lokaciji Arilje–Požega–Guča radi nova naftna i gasna istraživanja, saznaje "Politika". Iako na ovim prostorima ranije nije bilo crnog zlata, NIS je otpočeo izvođenje regionalnih i detaljnih geofizičkih istraživanja i ispitivanja.

Cilj je da se detaljno sagleda geološka građa i definišu novi istražni prostori, odnosno izdvoje najperspektivnije lokacije za buduća detaljna istraživanja nafte i gasa.

Projektom je predviđeno snimanje oko 600 kilometara regionalnih geofizičkih ispitivanja, na istražnom prostoru Srbije, južno od Save i Dunava, nakon čega bi usledio rad na istražnim bušotinama.

Istraživanje na ovoj lokaciji nikako ne mora da znači da će se tu nafta i gas i pronaći.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta