Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Telekom “zlatna koka“ za prodaju?
Beograd -- Najavljujući ovogodišnje privatizacije, predstavnici Vlade uzdržavali su se od jasnog određivanja prema prodaji najuspešnijeg javnog preduzeća - Telekoma Srbija

Poslednjih dana se, međutim, sve češće govori o mogućnosti prodaje što ukazuje da su državi itekako potrebni privatizacioni prihodi, smatra urednik Ekonomsit magazina Milan Ćulibrk i podseća da je i premijer nedavno priznao da su dosadašnji prilivi u budžet ispod očekivanja.

„Država ima ograničene mogućnosti za zaduživanje i sada se izlaz verovatno traži na nekoj drugoj strani u prodaji nekog od preostalih javnih preduzeća, a očito da je Telekom jedna od zlatnih koka koja bi mogla da se unovči u ovoj godini“, kaže on.

Iako su demantovane medijske informacije da će Telekom u oktobru biti prodat Dojče Telekomu za milijardu evra za 30 odsto akcija , resorna ministarka Jasna Matić ocenila je da ova godina nije loša za privatizaciju te telekomunikacija kompanije. U Telekomu Srbije ne žele da govore o eventualnoj privatizaciji jer o tome, kako navode, odlučuju akcionari.

Prodaja državnog vlasništva u Telekomu bi u ovom trenutku bila isplativa jer su se svetske berze oporavile a sektor telekomunikacija je jedan od najmanje oštećenih globalnom krizom, kaže stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević. Međutim, država nije uradila niz stvari koje su preduslov za brzu prodaju.

„Neophodno je odvojiti Telekom od PTT-a ali ima još jedno parče koje je zakonom namenjeno građanima koji nisu do sada učestvovali u privatizaciji, oni treba da dobiju 15 odsto. A isto tako neophodno je izvršiti procenu vrednosti Telekoma kako bi se izračunalo koliki deo treba da pripadne zaposlenima i bivšim zaposlenim“, objašnjava on.

Vlada Srbije već je odobrila da se vlasništvo nad 80 odsto Telekoma prenese sa PTT-a na državu, potvrđuje za B92 generalni direkotor Pošta Goran Ćirić. To znači da PTT neće biti taj koji će odlučivati o eventualnoj prodaji.

Poslanik Željko Ivanji iz G17 plus, koji je jedno vreme imao i mesto u Upavnom odboru Telekoma odbacuje optužbe opozicije da aktuelna vlast planira prodaju Telekoma kako bi se spremila za izbore.

„Verovatno da SNS ima sećanje na 1997. godinu kada je prodavan Telekom. Pretpostavljam da ta ideja potiče iz njihovog principa rada a to su bile te devedesete kada je svaka privatizacija bila politička kako bi se ostvarila sredstva koja bi bila upumpavana u penzijski fond koji je tada bio pokraden i upumpavana u džepove Bogoljuba Karića i Slobodana Miloševića“, kaže Ivanji.

Srbija je vlasništvo u Telekomu prvi put prodavala 1997. i to direktnom pogodbom pri čemu je 29 odsto kompanije pripalo holandskoj filijali Telekoma Italija, a 20 odsto grčkom OTE. 2003. godine, nakon što je parlamentarna komisija u Italiji počela istragu o navodnim zloupotrebama u kupovini srpskog operatera, zaključen je ugovor na osnovu koga je PTT Srbija otkupio deo akcija prethodno prodat Telekomu Italija.


Nemci uložili u Srbiju 1,3 mlrd. €
Zrenjanin -- Nemačka je od 2000. do 2009. godine izdvojila više od 1,3 milijarde evra za investicije i razvoj privrede u Srbiji, u kojoj posluje oko 300 nemačkih firmi.

Među nemačkim firmama prednjače Štada-Hermofarm u Vršcu sa 3.500 radnika i zrenjaninski Drekslmajer sa 1.350 radnika, rečeno je prilikom predstavljanja stalnih projekata Delegacije nemačke privrede u Srbiji i Crnoj Gori.

Menadžer za upravljanje projektima i odnose sa javnošću nemačke delegacije Milan Vučković rekao je da je robna razmena Srbije i Nemačke u 2009. godini vredela dve milijarde evra, što je smanjenje za oko pola milijarde evra u odnosu na 2008 godinu.

"Očekujemo da ove godine spoljnotrogovinska razmena dobije uzlazni trend", rekao je Vučković i objasnio da bi Srbija mogla da poveća izvoz zdrave hrane, koja je tražena u Nemačkoj, ali i u celoj Evropskoj uniji.

On je naveo da su autoindustrija i mašinogradnja tradicionalni sektori u kojima se beleži najveći dolazak nemačkih preduzeća, ali da su nemačke kompanije u Srbiji prisutne gotovo u svim branšama i sektorima.


Gorenje zbog manjeg PDV-a u Srbiji
Ljubljana -- Gorenje Tiki je počeo selidbu dela proizvodnje kuhinjskih bojlera iz Ljubljane u Staru Pazovu u Srbiji, gde je proizvodnja uspostavljena 2007. odine.

Dva odsto manji porez na dodatu vrednost (PDV) u Srbiji u odnosu na Sloveniju, gde iznosi 20 odsto, bio je jedan od jakih razloga da slovenačka fabrika "Gorenje Tiki" preseli deo proizvodnje kuhinjskih bojlera iz Ljubljane u Staru Pazovu.

Kako piše slovenačko Delo, iz tog preduzeća poručuju da to neće uticati na broj zaposlenih u Ljubljani i da je "svrha selidbe pre svega snižavanje troškova i povećanje profitabilnosti koji garantuju dalji razvoj Gorenja".

U Staroj Pazovi će se, precizira list, proizvoditi malolitražni električni kuhinjski bojleri od pet, 10 i 15 litara. "Kako bi očuvali dugoročnu konkurentnost proizvoda vlastite proizvodnje, već neko vreme radimo na tome da se izmesti proizvodnja proizvoda sa nižom dodatom vrednošću van Slovenije", navode u Gorenju.

U "Gorenju" ističu da će fabrika znatno umanjiti troškove proizvodnje, a povećati profitabilnost i dugoročnu konkurentnost, što "garantuje dalji razvoj Gorenja".

Inače, Gorenje ima vlastite proizvodne pogone u Češkoj i Srbiji. Ranije početkom ove godine iz te kompanije potvrđeno je i da se deo proizvodnje kombinovanih frižidera seli iz Slovenije u fabriku u Valjevu. Pored Srbije, Gorenje ima svoje proizvodne pogone i u Češkoj. Ukupan broj zaposlenih je 10.580, od čega 7.700 radi u slovenačkim pogonima.


Metals razvojna banka Vojvodine
Beograd -- Metals banka će prerasti u razvojnu banku Vojvodine, kaže predsednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić.

To će, istakao je Pajtić, biti značajan zamajac razvoju, jer se tim sporazumima obezbeđuje ukupno 3,5 milijardi dinara kreditnih linija kao podsticaj oživljavanju privrednih aktivnosti i predstavljaju snažan mehanizam daljeg razvoja.

Pajtić je ocenio da su sredstva koja će dobijati privrednici iz Vojvodine "sigurno najeftinija u Srbiji, a verovatno i u čitavom regionu".

Banka će vojvođanskim preduzećima ponuditi dinarske kredite sa kamatom od oko deset odsto godišnje. Krediti će se odobravati u iznosima od milion do 50 miliona dinara, sa rokom vraćanja kredita od šest meseci do godinu dana.

Kako je najavljeno, krediti u iznosu od 500.000 do 10 miliona dinara, indeksirano u evrima, biće namenjeni poljoprivrednicima za finansiranje nabavke nove poljoprivredne mehanizacije, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,5 odsto. Rok otplate kredita je sedam godina, sa rokom mirovanja do 15. decembra 2010. godine.

Predsednik Izvršnog odbora Metals banke Srđan Petrović potpisao je sa direktorkom Fonda za razvoj Snežanom Repac sporazum o strateškom partnerstvu kojim se obezbeđuje kreditna linija vredna tri milijarde dinara.

Istovremeno, Petrović je sa direktorkom Garancijskog fonda Autonomne pokrajine Vojvodine Teodorom Vlahović potpisao sporazum vredan 500 miliona dinara, kojim će biti obezbeđena kreditna linija u iznosu od 200 miliona miliona dinara i garantni potencijal fonda u iznosu od 300 miliona.

Metals banka je od oktobra 2008. do novembra 2009. godine bila pod prinudnom upravom zbog lošeg finansijskog stanja prouzrokovanog krizom likvidnosti, koje je sanirano nakon dokapitalizacije vredne 3,7 milijardi dinara u julu 2009.

Vojvodina je kroz dokapitalizaciju stekla većinsko vlasništvo u Metals banci od 61,9 odsto, a osiguravajuća kuća DDOR zadržala je deset odsto učešća u kapitalu banke.


Ikea ulaže miljardu evra u Srbiju
Beograd -- Švedska kompanija Ikea će u Srbiji uložiti milijardu evra u narednih sedam do 10 godina, najavio je ambasador Švedske u Beogradu Krister Bringeus.

U intervjuu za beogradski mesečnik "Magazin Biznis", on je rekao da Ikea ima dugoročne planove vezane za srpsko tržište, dodajući da ta švedska fabrika nameštaja od pre nekoliko godina uspešno saradjuje sa dobavljačima iz Srbije.

"Nisam direktno uključen u pregovore, ali i nije moj posao da pregovaram u ime privatne kompanije. Ono što znam je da menadžment Ikee planira ne samo da u Srbiji prodaje robu i da otvori šoping centar, već žele i da proizvode nameštaj", rekao je Bringeus.

Kako je dodao švedski ambasador, u svakoj zemlji u kojoj Ikea posluje otvaranje šoping centra je povezano sa pokretanjem proizvodnje.

Bez obzira na poteškoće koje menadžment Ikee ima da pronađe odgovarajuću lokaciju za izgradnju prodajnog centra, Bringeus je izrazio nadu da će u razgovorima sa Vladom Srbije uspeti da nadju odgovarajuće rešenje.

Ambasador Švedske je napomenuo da kreatori ekonomske politike u Srbiji moraju da nastave da rade na poboljšanju poslovne klime, ali i da istraju na putu reformi i približavanja Evropskoj uniji.

Prema njegovim rečima, Srbija je vrlo važno tržište, posmatrano iz perspektive potencijalnih švedskih ulagača, kao i firmi koje su već investirale.

"Regionalno posmatrano, geostrateški položaj je odličan, praktično se nalazite u centru regiona. Takodje, Srbija ima brojne prednosti kao što su kvalitetna, obrazovana ali i jeftina radna snaga. Još jedna prednost za razvoj ekonomskih odnosa je ta što je srpska dijaspora u Švedskoj brojna", rekao je on.

Bringeus je istakao da Srbija ne sme da "smetne s uma da je konkurencija u regionu, kada je o privlačenju investicija reč, vrlo žestoka".

On je napomenuo da je jedna od najvećih prepreka za poslovanje u Srbiji korupcija, ističući da je reč je o ozbiljnom problemu sa
kojim predstavnici srpske vlasti moraju energičnije da se uhvate u koštac.

Na pitanje koji recept za izlazak iz krize Srbija treba da primeni, švedski ambasador je rekao da Srbija mora da nastavi proces privatizacije i da ga u skorije vreme okonča, da ohrabri potencijalne investitore i poboljša investicionu klimu.

"Osim dolaska velikih kompanija, koji će omogućiti povećanje zaposlenosti, važno je i da kreatori ekonomske politike ohrabre privrednike da pokreću mali i srednji biznis, jer je to motor razvoja", rekao je ambasador Švedske u Srbiji Krister Bringeus.


Prljavi novac se opere pre berze
Beograd -- Svako trgovanje u gotovini hartijama od vrednosti može da se dovede u vezu s pokušajem pranja novca, kažu u Komisiji za hartije od vrednosti

Komisija za hartije od vrednosti, mesečno nadležnim državnim institucijama kao što su Uprava za sprečavanje pranja novca, MUP i tužilaštvo, ukaže na tri do četiri sumnjiva slučaja berzanskog i vanberzanskog trgovanja. O kojim se to, međutim, transakcijama radi, predsednik komisije Milko Štimac ne može da govori jer je to službena tajna.

S obzirom na to da se u trgovanju na berzi pojavljuje samo novac za koji je banka dala potvrdu da ga klijent poseduje, odgovornost za njegovo poreklo je prebačena na banke, odnosno na Narodnu banku Srbije koja kontroliše njihov rad.

“Ako preduzeće koje je u Agenciji za privredne registre evidentirano sa samo 500 evra osnivačkog kapitala, a takvih je mnogo, donese bankarsku garanciju za ponudu za preuzimanje na dva miliona evra, za nas je to, prema propisima, sve legitimno. Mi u našim kontrolama moramo da utvrdimo da li brokerske kuće, društva za upravljanje investicionim fondovima, kastodi banke... imaju evidenciju o svojim klijentima, to su podaci koje mi gledamo u kontrolama. Mi ne možemo da utvrdimo da li je bilo pranja novca”, kažu u komisiji.

Prema njegovim rečima hartijama od vrednosti, bilo da su akcije, bilo obveznice, isključivo se trguje preko bankarskih računa i zato svaki pokušaj njihove isplate u gotovini može da ukaže da se radi o pokušaju pranja novca.

"Na to prvo mora da odreaguje Centralni registar hartija od vrednosti, jer kupac mora te akcije da preknjiži da bi postao njihov vlasnik, međutim to ne može bez berzanske zaključnice”, kaže Štimac.

On objašnjava da se akcije mogu preneti i ugovorom, a takvi su često slučajevi kada neka grupa radnika ugovorom o poklonu navodno želi da da akcije svom direktoru. To je malo nelogično i može biti da ih neko ucenjuje da će dobiti otkaz ako to ne učine. Pošto ipak nešto mora da im se plati, oni budu isplaćeni u gotovini, a tu sve zajedno ima povrede poreskih propisa, krivičnog delo iznude i drugog.

I ponuda za preuzimanje može da ima elemente koji ukazuju na pranje novca. Jedan takav u javnosti sada već dobro poznat slučaj jeste preuzimanje Turističko-hotelskog preduzeća „Palić” 2005. godine koje se dovodi u vezu s novcem za koji se sumnja da pripada Darku Šariću.

Komisija upozoravala na Šarićev kapital, Uprava nije imala dokaze

Komisija za hartije od vrednosti upozorila je tada Upravu za sprečavanje pranja novca da je moguće da se radi o toj raboti jer im je bilo sumnjivo da 25-godišnji student iz Pljevalja ima milione evra da preuzme to preduzeće. Uprava tada nije uspela da prikupi dokaze da je reč o uplivu prljavog kapitala u legalne tokove, ali do preuzimanja nije došlo iz drugih razloga.

Štimac napominje da komisija ima dobru saradnju s nadležnim državnim organima, ali da ovi nemaju zakonsku obavezu da ih obaveste koliko su bile osnovane njihove predstavke o sumnjivim transakcijama. Informaciju, kažu, dobiju na druge načine jer je nemoguće sakriti da je neko iz ove branše krivično odgovarao.

Takva lica gube licencu za rad, ne mogu biti direktori brokerskih kuća, pa su zbog toga vrlo oprezni. Kupci i prodavci su ti koji „stradaju”, ali je i takvih slučajeva svega jedan do dva godišnje.

Komisija za hartije od vrednosti ipak nije bez nadležnosti. Godišnje sprovedu oko 1.700 različitih kontrola, a za devet meseci prošle godine komisija je donela rešenja da se protiv tri pravna i četiri fizička lica podnesu prijave za privredni prekršaj, a protiv dva pravna lica, i u njima odgovornih lica, prijave za privredni prestup.

Dvojici brokera privremeno je zabranjeno bavljenje brokersko-dilerskim poslovima u trajanju od 30 dana radi toga što se u obavljanju brokerskih poslova nisu pridržavali važećih propisa. Prema dva brokersko-dilerska društva izrečeno je pismeno upozorenje.

Zakon nije ni jasan ni definisan

Agencija je u 2008. godini podnela 18 prijava za privredni prestup, doneli su 12 rešenja o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, doneli devet rešenja o privremenoj zabrani obavljanja svih poslova iz dozvole za obavljanje delatnosti brokersko-dilerskog društva i privremeno zabranili dvojici brokera obavljanje brokersko-dilerskih poslova, jednom u trajanju od 30 dana, a drugom od 50 dana.

“Problem je što propisi nisu jasno definisali ni delo ni kaznu. Zakon, na primer, kaže da insajdersko trgovanje nije dozvoljeno, ali nigde ne propisuje sankciju, mi to predamo tužiocu i nikom ništa. Mi sada kada neko kupi više od 25 odsto akcija nekog preduzeća i ne da ponudu za preuzimanje možemo samo da mu nad viškom oduzmemo pravo glasa. Mnogo bi bila jača kazna da komisija može da oduzme pravo glasa na svim akcijama i tada se niko ne bi igrao”, kaže Štimac napominjući da se očekuje da novi zakon iz ove oblasti reši ove manjkavosti.

Zbog svetske krize i međunarodne finansijske organizacije pooštravaju uslove poslovanja i traže od nas da s tim računamo kod donošenja novog zakona.

“U Hrvatskoj, SAD i Francuskoj kad postoji sumnja da nešto nije u redu s transakcijom na berzi, ona može da se zaustavi i ispita. Mi to ne možemo, već tek na kraju trgovanja. Na primer, ako je vrednost u trgovanju skočila 10 odsto, zaustavlja se trgovanje tom akcijom i pošalje se dopis kompaniji da se vidi šta se s njima dešava, brokeru koji izvršava nalog, zašto je cena skočila. Ukoliko se ispostavi da je sve u redu, transakcija se nastavlja. Nacrt novog zakona predviđa i takvo ovlašćenje za komisiju”, kaže Štimac.


EPS to remain majority state-owned
NOVI SAD -- Minister of Mining and Energy Petar Škundrić 18 assessed that Electric Power Industry of Serbia, EPS, will remain in majority state ownership.

"EPS will never be privatized according to the general model for selling enterprises," Škundrić said in Novi Sad, at the opening of an electrical relay station into which EUR 1.7mn was invested.

He announced that EUR 9bn will be invested in the revitalization and construction of new electricity production capacities in Serbia.

"This company is a national treasure, a national asset and a great need of society, so it will remain majority state-owned. Precisely for this reason, the company should remain in the majority ownership of Serbia, that is, its citizens," Škundrić said.

He added that the EUR 9bn investment will partly be provided by the company, and partly from favorable credit arrangements.

"We are finalizing the negotiations on a credit for the full reconstruction of the Kostolac Thermal Power Plant, and the construction of a new unit in the plant," Škundrić underscored.

He said that the project is worth USD 1.07bn and that the credit is being arranged with China, under extremely favorable conditions, namely, with a repayment period of 15 years and a grace period of five years with an interest rate less than three percent.

The minister also announced the beginning of the construction of new capacities in thermal power plants Kolubara B and Nikola Tesla 3.


Gorenje moves part of production to Serbia
LJUBLJANA -- Slovenian household appliances factory Gorenje Tiki is moving part of its production of kitchen water heaters from Ljubljana to Stara Pazova, north of Belgrade.

According to Slovenian daily Delo, Gorenje is trying to cut productions costs and increase distribution outside Slovenia by moving the production.

Gorenje stated that the relocation would not influence the number of employees in Slovenia, which has been a burning issue for the past two months, ever since it was announced that a part of refrigerator production would be moved from Velenje to Valjevo, in western Serbia.

The company pointed out that the factory will only benefit from the move because it will "significantly reduce production costs and increase profitability" and a long-term competitiveness, which guarantees further development of Gorenje.

Besides in Serbia, Gorenje also has manufacturing plants in the Czech Republic. The total number of its employees is 10,580, 7,700 working in factories in Slovenia.


Đoković family won’t build tennis academy
BELGRADE -- The Family Sport company will not be building a tennis academy in Kragujevac because of “political pressure being put on the Đoković family”.

Family Sport stated that “because of regular political pressure, which has increase over the last several months, and the open attacks of local committees from various parties on the Đoković family, they are forced to back out of building a tennis academy in Kragujevac.”

The company, founded by Serbian tennis star Novak Đoković's family, stated that any further instance on the project would lead to more unfounded and perfidious attacks on the company and family.

“We are trying to stay out of local politics and serving as a means for someone to fulfill their political ambitions, so we have decided to return the (building) land to the city of Kragujevac,” Family Sport stated.

The statement reminds that the Kragujevac city council voted unanimously on January 31, 2008 for giving the property to the Đoković family for the project.

Family Sport stated that it is grateful to the citizens of Kragujevac and the Šumadija region, the city administration and especially to Mayor Veroljub Stevanović.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta