Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Građane očekuje talas poskupljenja
Beograd -- Građane tokom marta očekuje novi talas poskupljenja u maloprodaji, složni su i proizvođači i trgovci. Oni kao razlog poskupljenja navode više troškove.

Proizvođači i uvoznici dostavili su trgovcima nove cenovnike po kojima će do kraja ovog meseca poskupeti: ulje, kućna hemija, kozmetika, sveže mleko, neke vrste jogurta, keks, začini, džemovi, praškasti proizvodi i alkoholna pića. Niže cene građani mogu da očekuju jedino kod suhomesnatih proizvoda usled pada cena svežeg mesa.

U vodećim trgovinskim lancima, ali i manjim kućama, osim usmene najave, kako kažu, nema novih cenovnika. Ali, činjenica je da će se skok cene struje, jednog od dva osnovna energenta, odraziti na cene sve robe i usluga, jer „ulazi“, manje-više, u svaku proizvodnju. Efekti povećanja cena kilovata, u proseku za 10 odsto, moći će da se osete tek krajem meseca.

"Ono što će statistika pokazati, jeste rast potrošačkih cena od 0,7 odsto, samo po osnovu poskupljenja struje. Uslediće i indirektni efekat poskupljenja, koji se sada ne može predvideti. Pretpostavljam da udar cena neće biti tako snažan kao ranije, jer se proizvođači bore za svakog kupca. A, nije nimalo jednostavno povećati cene i sve svaliti na potrošače. Oni ne mogu da kupe ništa više od onoga što sada postoji na tržištu. Čak se i lišavaju mnogo čega", kaže ekonomista Ivan Nikolić.

Najavljena poskupljenja u maloprodaji će, posle jučerašnjeg poskupljenja struje i pretplate za kablovsku televiziju SBB, biti značajan udarac na kućni budžet građana. Prema rečima trgovaca, proizvođači i uvoznici nove cenovnike počeli su da im dostavljaju tokom januara, a njihova primena kreće od danas ili najkasnije krajem marta.

"U radnjama će već danas poskupeti „Bambijev“ plazma keks, kao i proizvodi kompanije „Henkel“, među kojima su prašak za veš „meriks“, sredstva za čišćenje wc šolje „bref tornado“ i „mer sanit“, kao i njihovi sapuni", kažu u „Intereksu“.

Od 8. marta, kažu, kreće primena novih cenovnika za sva alkoholna pića koje uvozi „Pernord Rikard“ (npr. viski „balantajns“), a od polovine marta nove cene važiće i za sve proizvode „Nivee“, „Podravke“, „Dr Etkera“, ali i za većinu proizvoda „Prokter i Gembla“, među kojima je i prašak za veš „arijel“.

"Kada su u pitanju osnovne životne namirnice, potrošači treba da očekuju poskupljenje „Imlekovog“ jogurta „fit“ i svežeg mleka mlekare „Somboled“, koje je zakazano za drugu polovinu ovog meseca. Kao što je i najavljeno, do korekcije cena doći će i kod ulja. Juče smo od kompanije „Invej“, koja proizvodi ulje „vital“ i „sunce“, dobili obaveštenje da se za količine koje će se trebovati od 1. marta pa nadalje trgovcima ukida akcijski rabat. To znači da će ulje „vital“, umesto pređašnjih 78,50, ubuduće koštati 88,50, a ulje „sunce“ umesto 76,50 koštaće 81,50 dinara po litru", dodaju u „Intereksu“.


Obaveštenja uljara o ukidanju akcijskog rabata juče su stigla i u „Delta Maksi grupu“. "Nama su obaveštenja o ukidanju rabata dostavile uljare „Invej“ i „Banat“, ali mi zasad nećemo menjati cene ulja", kažu u „Maksiju“.

U uljari „Banat“ iz Nove Crnje objašnjavaju da su na ukidanje akcijskog rabata oko pet odsto bili prinuđeni zbog skoka cena energenata, kao i velikog pada vrednosti dinara. "To međutim ne znači da smo podigli cene. Naprotiv, naše proizvođačke cene su iste, samo su rabati koje smo odobravali trgovcima ukinuti", kažu u „Banatu“.

Iako su se ovih dana mogle čuti najave da bi u narednom periodu moglo doći i do korekcije cena šećera, do toga, kažu u šećeranama, ipak neće doći. "Cena šećera zavisi od mnogo faktora, a pre svega od ponude i traženje. Iako bismo mi voleli da se cena poveća, od poskupljenja zasad nema ništa", kaže Vladimir Bubonja, predsednik Upravnog odbora kompanije „Sunoko“.

Ne bi trebalo da bude ni poskupljenja brašna. "Zasad nemamo u planu dizanje cena. Smatramo da nije pravi momenat jer je svakako ponuda veća od tražnje, te bi bilo kakvo poskupljenje dovela do kontraefekta. Da li ćemo i kada korigovati cene, zavisi od kretanja na tržištu, koja ćemo pratiti", kažu u kompaniji „Žitko“.


Javni radovi posao za 5.000 ljudi
Beograd -- Javni konkurs za organizovanje sprovođenja javnih radova, u okviru kojih bi posao moglo da očekuje oko pet hiljada građana, biće otvoren do 15. marta.

Prilikom predstavljanja konkursa rečeno je i da će zarade nezaposlenim licima, koji budu uključeni u javne radove, iznositi 16.000 dinara za prvi i drugi stepen stručne spreme, 18.000 dinara za treći i četvrti stepen, za peti i šesti 20.000 dinara, a da će za sedmi stepen stručne spreme zarada iznositi 22.000 dinara, uz plaćene troškove prevoza.

Opredeljena sredstva za tu namenu iznose 700 miliona dinara, kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Prema rečima zamenika direktora Filijale NSZ za Beograd Mileta Novačikića analiza Ministarstva ekonomije pokazuje da trećina evidentiranih osoba u toj službi spada u kategoriju lica koja ne mogu lako da nađu posao i ne mogu biti obuhvaćena drugom aktivnom merom ili programom te službe, osim javnih radova.

"Ovakvi konkursi veoma su važni tokom ekonomske krize i loših mogućnosti za zapošljavanje", istakao je Novačikić.

Predstavnica direkcije NSZ Nevena Basta objasnila je da pravo učešća u postupku sprovodjenja javnih radova imaju organi teritorijalne autonomije i organi jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća, privredna društva, kao i udruženja gradjana, uz uslov da obezbede poslodavca izvodjača javnog rada registrovanog za obavljanje delatnosti.

"Javni radovi se mogu sprovoditi u oblastima socijalnih, humanitarnih, kulturnih delatnosti, održavanja i obnavljanja javne infrastrukture, kao i održavanja i zaštine životne sredine", rekla je Basta i napomenula da je cilj sprovođenja javnih radova zapošljavanje lica koja teže nalaze posao kao što su Romi, izbegla i raseljena lica, mladi, ali i korisnici novčane naknade.

Prema njenim rečima, sprovođenje javnih radova trebalo bi da doprinese povećanju nivoa zaposlenosti i da smanji regionalne razlike.

Predstavnica Ministarstva ekonomije i reginalnog razvoja Sanja Gavranović kazala je da je u 2009. godini podneto 847 prijava, da je odobreno i finansirano 385 projekata i da je na taj način zaposleno oko 8.500 lica sa evidencije NSZ. Ona je podsetila da se sprovodjenje javnih radova iz budžeta finansira od 2006. godine.

"Javni radovi dobar su način za zapošljavanje onih kategorija građana koji teško nalaze posao, kao što su Romi, žene i mladi nekvalifikovani radnici ili stručnjaci bez dovoljno iskustva", kazala je Gavranovićeva.


Moraćemo da uvozimo žito?
Beograd -- Od toga koliko se veštačkog đubriva sada baci na njive, zavisi hoće li Srbija imati dovoljno hleba, upozoravaju stručnjaci.

Pšenicom je, naime kako precizira Srbislav Denčić, iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ove godine zasejano svega 485.000 hektara, znatno manje nego ranijih godina. Zbog ovako malih površina, Srbija bi, u slučaju slabijeg roda, do kog bi moglo da dođe i zbog nedostatka mineralnih đubriva, mogla lako da postane uvoznik žita.

Ratari su, inače, imali prilike da đubrivo nabave po povoljnijoj ceni. Ministarstvo poljoprivrede, naime, obezbedilo je regresiranu nabavku 300.000 tona đubriva. Cena je regresirana sa 5.000 dinara po toni, pa se tona đubriva, u zavisnosti od vrste, plaćala od 17.000 do 23.000 dinara.

Problem je u tome što mnogi poljoprivrednici nisu imali dovoljno čak ni da nabave đubrivo po povoljnijim cenama, ali i u tome što je, samo za prihranu pšenice, bez prolećne setve, potrebno gotovo milion tona đubriva.

Pšenici, koja je, inače, dobro prezimila, kako objašnjava Denčić, neophodno najmanje 100 kilograma azota, odnosno, oko 200 kilograma đubriva po hektaru, pošto su ovaj element, neophodan za rast i razvoj biljaka, kiše i otopljeni sneg isprali u slojeve zemljišta do kog koren pšenice još ne dopire.

Baš zbog toga, neophodno je da se požuri sa prihranom, a najbolje bi bilo da se koristi đubrivo AN, jer se azot iz ovog đubriva najbrže oslobađa. Naravno, ovaj posao bi trebalo podeliti u dva dela. Pšenici prvo treba dati 60 odsto predviđene količine đubriva, a tek krajem marta preostale količine.

Sa prihranom pšenice, ovih dana, planira da počne i Pavle Nenadović, iz Vognja, nedaleko od Rume. On je jesenas pšenicom zasejao 376 jutara pšenice. Već je nabavio đubrivo, koje je platio 24,5 dinara po kilogramu. On je, inače, jedan od retkih, koji je đubrivo platio gotovim novcem. Većina ratara se odlučuje na razmenu, odnosno, na plaćanje pšenicom posle žetve.

"Planiram da u njive uđem čim se malo prosuše.Nabavio sam đubrivo iz Kutine, pošto smatram da je kvalitetnije, a planiram da sada bacim 100 kilograma po hektaru. Kasnije, krajem marta, baciću još 100 kilograma. Nadam se da će mi ovo obezbediti dobar prinos", kaže Nenadović.


Slovenci dokapitalizuju Kredi banku
Beograd -- Ugovor o dokapitalizaciji kragujevčke Kredi banke od strane Nove kreditne banke Maribor (NKBM) biće potpisan 5. marta, saopštava Ministarstvo finansija Srbije.

Potpisivanje ugovora biće obavljeno u Skupštini grada Kragujevca, a u ime Vlade Srbije potpis će staviti ministarka finansija Diana Dragutinović.

Nije objavljeno u kom iznosu će slovenačka banka dokapitalizovati Kredi banku, odnosno da li će postati njen najveći akcionar. Prema ranijim najavama, NKBM će za dokapitalizaciju izdvojiti 10 miliona evra, a kasnije još 20 miliona evra.

Država je direktni vlasnik 55,2 odsto kapitala Kredi banke, a posredno, preko Beogradske banke u stečaju, ima udeo od 7,3 odsto. U toj banci je zaposleno 712 radnika.

Tržišna vrednost NKBM, druge po veličini u Sloveniji, je 310 miliona evra, a Kredi banke 5,7 miliona evra. Kragujevačka banka je jedna od devet banaka u Srbiji gde je država najveći vlasnik.


"Increase in demand for dinar needed"
BELGRADE -- Finance Minister Diana Dragutinović said that the government and central bank, NBS, must bring about a decrease in the level of the dinar's "euroization".

She said that the government must find a way to increase demand for the Serbian dinar (RSD), which will in turn decrease oscillations in the exchange rate.

She told daily Večernje Novosti that this can be done by promoting a joint dinar market of state bonds in the long term, for 18 to 24 months, through the development of a market of corporate and local bonds, as well as by enabling the conversion of foreign currency debt into dinars.

"In any case, we are talking about a joint responsibility between the government and National Bank of Serbia," Dragutinović said.

She added that the "exchange rate is not its own goal" and that "maybe it would not be a bad idea to open the question of what kind of exchange rate is needed for the Serbian economy and what level will support the new growth model".


Serbia successfully implements ITA
BELGRADE -- The members of the Committee for the Implementation of the Interim Trade Agreement with the EU say Serbia has been successfully implementing it.

Serbia unilaterally started implementing the agreement, which is part of the suspended SAA, 14 months ago.

This is a great success for the Serbian government and its citizens, Serbian Deputy Prime Minister for EU Integration Božidar Đelić stated after the first committee meeting Tuesday.

"Today, Serbia has officially entered a partnership relation with the EU. For the first time we had a committee in which the EU's and Serbia's interests are intertwined," Đelić said.

As of today, the interests of the Serbian manufacturers will be protected in the EU market in the same way that the European manufacturers are protected in Serbia, he pointed out.

Đelić said that the trade with the EU was discussed at the meeting, as well as the fulfillment of quotas for the export of goods from Serbia, adding that 80 percent of Serbia's export goes to the EU market, and that more than 75 percent of the goods in the Serbian market comes from the EU.

Nevertheless, there was a 25 percent decline in the volume of trade with the EU, but the crisis did not affect the agriculture sector, in which Serbia achieved a surplus, Đelić underscored.

He said that Serbia is the only country of the Central and Southeast Europe to achieve a surplus in agriculture in the trade with the EU, which was twice as large as the one in 2008.

It was also stated at the meeting that the quota for the export of the white beef from Serbia to the EU was not fulfilled, as only 12 percent of the total amount allowed was exported. Similarly, only 8 percent of the quota for the export of wine was used, and fish was also exported below the allowed quota.

Đelić stressed that the export quota of 180,000 tons was fulfilled only when it comes to sugar, adding that he announced to the European Commission Serbia's initiative to raise this quota.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta