Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Siva ekonomija prva tema u dijalogu vlasti i privrede
Nacionalni savet za mala i srednja preduzeća i preduzetnike biće osnovan na skupu koji će se održati 9. aprila u Vrnjačkoj Banji, saznaje "Danas", a osim konstitutivne procedure na dnevnom redu biće i nekoliko aktuelnih tema koje su delegirali privrednici.

- Dogovoreno je da to telo razmotri najpre predlog zakona o zanatstvu, a zatim pitanja regionalizacije i decentralizacije. Međutim, razgovaraće se i o uticaju sive ekonomije i crnog tržišta na realnu privredu i o merama koje bi trebalo preduzeti na njenom suzbijanju, kao i smanjenju poreza i doprinosa na najniže zarade. To smo utanačili u razgovorima sa ministrom ekonomije Mlađanom Dinkićem, koji će predsedavati ovom savetu. Složili smo se i da radnu grupu koja organizuje sednice saveta čine stalni članovi kao i oni koji će po pozivu, zavisno od teme koja je planirana za dnevni red, učestvovati u pripremi materijala. Inače, savet će činiti 80 članova iz reda poslodavaca u sektoru malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, a sastavni deo tog tela biće i urednici medija koji se bave ekonomijom - objašnjava za "Danas" Milan Knežević, predsednik Unije tekstilaca.

On je dodao da je Ministartsvo ekonomije i regionalnog razvoja prihvatilo inicijativu za osnivanje tog tela koju je dala Asocijacije za mala i srednja preduzeća i preduzetnike, a već u pripremama za realizaciju, pokazalo se koliko je nedostajao dijalog između privrednika tog sektora i države.

- Predložili smo da se smanje porezi i doprinosi na najniže zarade, uz obavezu poslodavaca da za iznos umanjenja dažbina uvećaju plate zaposlenima, kao i da se za one sa višim primanjima uvede progresivna poreska stopa. To bi praktično uvećalo plate najvećem broju zaposlenih bez dodatnog opterećenja poslodavaca, a s druge strane omogućilo bi povećanu tražnju, pa bi iz većeg prometa država delom nadoknadila gubitak na toj budžetskoj poziciji. Vidim da to sada predlaže i ministarka finansija Diana Dragutinovć, i sigurno je da ćemo podržati tu inicijativu - tvrdi Knežević i dodaje da iako savet još nije osnovan, već postoji inicijativa privrednika za čitav niz aktuelnih tema koje bi trebalo da se nađu na dnevnom redu.


Na Ljubljansku berzu stigao novi indeks
Na Ljubjanskoj berzi od danas (22. mart 2010. godine) se računa novi indeks akcija LJSE "Composite" ili "LJsex".

Reč je o opštem indeksu, nasledniku indeksa SBI20 i SBI, u čijoj će korpi biti sve akcije kojima se trguje na Ljubljanskoj berzi.

Indeks SBI20 izašao je iz upotrebe poslednjeg radnog dana prethodne nedelje.

Novina sa slovenačkog tržišta kapitala je i da će indeks SBI TOP postati prvi pravi "blue-chip", odnosno pokazatelj kretanja cena najkvalitetnijih i najlikvidnijih akcija, objavila je Ljubljanska berza.

U SBI TOP će biti uključeno pet do deset akcija sa minimalnom tržišnom kapitalizacijom od 50 mil EUR i minimalnim prosečnim dnevnim prometom od 50.000 EUR.

Od danas su u korpi indeksa SBI TOP akcije "Krke", "Telekoma Slovenije", "Petrola", "Mercatora", Nove kreditne banke i "Osiguranja Triglav".


Dobit Komercijalne banke u 2009. dve milijarde dinara
Komercijalna banka ostvarila je u prošloj godini dobit pre oporezivanja od 2,05 milijardi dinara, objavila je beogradska banka na sajtu srpskog tržišta kapitala.

Godinu dana ranije, neoporezovana dobit Komercijalne banke bila je 2,81 milijardu dinara.

Prošle godine Komercijalna banka je zabeležila prihod od kamata od 14,7 milijardi dinara prema 10,9 milijardi godinu dana ranije.

Prihodi od naknada i provizija istovremeno su premašili četiri milijarde dinara i bili su za milijardu veći nego 2008.

Bilans uspeha Komercijalne banke pokazuje i da su u 2009. smanjeni rashodi po osnovu otpisa plasmana i rezervisanja na 1,36 milijardi dinara sa 1,52 milijarde u 2008.

Ukupna aktiva Komercijalne banke bila je na kraju prošle godine 205,25 milijardi dinara prema 170,86 milijardi na kraju 2008.

Obična akcija Komercijalne banke, sa B Listinga Berze, trenutno košta 29.500 dinara prema maksimalnih u poslednjih 12 meseci 39.000 iz septembra i minimalnih 16.300 dinara iz marta prošle godine.

Tržišna kapitalizacija Komercijalne banke je nešto veća od 26 milijardi dinara.


Srbija dobila 70,5 mil EUR iz pretpristupnih fondova EU
Predstavnici Vlade Srbije i Evropske unije potpisali su danas (22. mart 2010. godine) u Novom Sadu sporazum o korišćenju 70,5 mil EUR iz pretpristupnih fondova (IPA) za 2009. godinu.

Finansijski sporazum, kojim će biti finansirano devet projekata, potpisali su potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer (Vincent Degert).

Najveći deo novca namenjen za rekonstrukciju Žeželjevog mosta u Novom Sadu, podršku razvoja Direkcije za oduzimanje bespravno stečene imovine, nacionalni program kontrole u prevenciji i otkrivanju raka grlića materice i dojke, kao i iskorenjivanje klasične svinjske groznice i besnila.

Đelić je rekao da će ti projekti obezbediti da građani Srbije imaju evropsku budućnost, a najvažniji od projekata je izgradnja drumsko-železničkog mosta, na mestu nekadašnjeg Žeželjevog mosta koji je srušen tokom NATO bombardovanja 1999.

- Mi time gradimo budućnost Novog Sada, Vojvodine i Srbije jer gradimo ključni železnički koridor, koji će uskoro postati i glavni evropski koridor pošto Turska završi izgradnju podzemnog tunela na Bosforu - rekao je Đelić.

On je najavio da će vrlo brzo biti poznato koji će projekti biti finansirani iz IPA fondova u 2010. godini, uz napomenu da će i naredne dve godine Srbija težiti da se finansira bar po jedan kapitalni infrastrukturni projekat.

- Već pripremamo projekte za 2011. godinu, a radimo na tome da od 2012. od EU dobijemo mnogo više od 200 mil EUR godišnje. Mada je i to mnogo, smatramo da zemlje kandidati ne dobijaju dovoljno sredstava pre ulaska u EU, a previše kada postanu članice - ocenio je Đelić.

Podsećajući da je EU preko IPA fondova do 2013. godine Srbiji namenila 1,4 mlrd EUR, Dežer je rekao da se da današnji sporazum odnosi na drugi deo programa za 2009. godinu, pošto je Srbija već dobila 100 mil EUR budžetske pomoći.

- Nadam se da će tenderi i radovi na ovih devet projekata početi vrlo brzo i da će uskoro biti odobreni i IPA projekti za Srbiju za 2010. godinu. Smatram da su ovo postepene promene kojima Srbija malo po malo približava Evropi - rekao je Dežer.

On je ocenio da je izgradnja Žeželjevog mosta veoma važna za Srbiju, jer se on nalazi na drumskom i železničkom Koridoru 10 koji povezuje Srbiju sa Evropom.

Izgradnja novog Žeželjevog mosta koštaće 60 mil EUR. Polovinu novca obezbedila je Evropska unija, 20 mil EUR Pokrajina, a 10 miliona grad Novi Sad.

Konstrukcija mosta biće od metala i po izgledu će biti sličan srušenom mostu. Biće dugačak 470 i širok 25 metara, a preko njega će ići dvokolosečna pruga i dve saobraćajne drumske trake.

Kako je danas najavljeno, tenderska dokumentacija je skoro spremna i vrlo brzo će biti objavljen međunarodni tender. Planirano je da most bude gotov do kraja 2012. godine, kada će preko njega ponovo ići međunarodna pruga ka Subotici i tranzitni put.


Došlo vreme za prodaju Telekoma
Beograd -- Vlada Srbije definitivno će potražiti strateškog partnera za “Telekom Srbije” u drugoj polovini ove godine, potvrđeno je Novostima u ovoj instituciji.

U toku ove nedelje, prema tvrdnjama izvora Novosti, predstavnici vladajuće koalicije razmotriće po kojem modelu će se privatizacija izvršiti, a do sada je jedino izvesno da će se akcije Telekoma ponuditi strateškom partneru na tenderu.

Veći deo vladajuće koalicije, kao i Vlade, veruje da ne treba prodavati sve akcije koje država ima u Telekomu. "Neki u Vladi veruju da je dobro prodati odmah kompletno vlasništvo države u “Telekomu” i oni su i plasirali priču o milijardi evra koja se od toga sada može dobiti", kaže izvor Novosti. Inače, “milijarda evra svežih privatizujućih prihoda” često je pominjana i na upravo održanom “srpskom Davosu” na Kopaoniku.

Kao najozbiljniji potencijalni kupac državnih akcija u Telekomu već dugo se pominje “Dojče telekom”. "Sa ovom kompanijom, koja je preko grčkog OTE već vlasnik 20 odsto srpskog nacionalnog teleoperatera, nikada zapravo nisu ni prekidani razgovori o kupovini većinskog paketa Telekoma”, otkriva izvor Novosti i dodaje da "oni i u ovoj situaciji prihvataju svaku varijantu prodaje koju ponudi naša država".

Za sada su svoj stav, da je dobro vreme za privatizaciju Telekoma, javno obrazložili samo premijer Cvetković i resorna ministarka Jasna Matić. Premijer Mirko Cvetković kaže da bi bilo "pametno" prodati Telekom i dodaje da je ukidanjem monopola na fiksnu telefoniju ove godine "otvorena suštinska mogućnost i potreba privatizacije Telekoma".

"Telekom će se prodavati na tenderu. Inače, ja sam bliži modelu da se jedan deo Telekoma sada proda, a drugi deo bih zadržao u državnom vlasništvu", rekao je Cvetković za Politiku i dodao da "svi argumenti koje sam do sada čuo idu u prilog prodaje Telekoma sada, ali mislim da bi trebalo zadržati jedan deo Telekoma radi sigurnosti. Znači, mislim da bi bilo pametno prodati Telekom ove godine".

Istovremeno, ministarka za telekomunikacije Jasna Matić kaže da "ova godina nije loša za privatizaciju Telekoma i za to preduzeće mogla bi da se dobije realna cena". "Glavni deo svetske krize je prošao, sektor telekomunikacija nije toliko stradao, čak je i imao određen rast, a očekuje se dalji oporavak, tako da sa te strane gledano ova godina nije loša za prodaju Telekoma Srbija", kazala je Matićeva.

Oprečna mišljenja o prodaji

Aleksandar Vlahović, nekadašnji ministar za privatizaciju, kaže da ako država želi da proda Telekom da je pravi trenutak za to. "Telekom se sada nalazi u najboljem stanju. Poslovno i finansijski je na najvećem nivou, u odnosu na prethodnih osam godina. To je rezultat jedne pametne poslovne politike. Ukoliko postoji želja da se proda, onda je sada pravi trenutak. Ali, ako se očekuje njegovo širenje i razvoj, to se ne može bez novih investicija. S obzirom na kapital države, logično je da se uđe u prodaju", objašnjava Vlahović.


Pre nego što se krene u privatizaciju, Vlahović napominje da prvo treba da se ustanovi ko prodaje Telekom. Da li PTT Srbije, koja je vlasnik 80 odsto kompanije ili država. Na pitanje koliko vredi državno vlasništvo Telekoma, Vlahović kaže da je to teško reći, ali da se ono meri u milijardama evra.

On ukazuje da tender za prodaju kompanije mora da bude transparentan i konkurentan, kako bi se što veći broj zainteresovanih javio. Prema njegovim saznanjima, interesovanje su pokazali „Dojče Telekom”, „Frans Telekom”, a odskoro i egipatski Oraskom.

I Božidar Đelić, potpredsednik vlade za evropske integracije kaže da je Telekom, posle liberalizacije tržišta, spreman za većinsko privatno vlasništvo.

"Ako dođe do privatizacije ne sme da se da se ponovi 'priča Mobtela' i da veći deo sredstava ode u potrošnju. Privatizaciju javnih preduzeća treba iskoristiti za refinansiranje javnog duga tamo gde je skup (visoke kamate), a sa druge strane osnivanjem Srpske razvojne banke taj novac uložiti u razvoj infrastrukture", rekao je Đelić.

On je dodao da će se na taj način pokazati da se privatizacija ne sprovodi iz političkeih razloga.

Međutim, ima i mišljenja da sada nije dobro prodavati Telekom, već da treba sačekati. "To preduzeće ne posluje sa gubitkom i ne vidim razloga da se sada prodaje. Država nije u takvim nevoljama da bi prodavala rentabilno preduzeće. Ako će se od novca koji se dobije od prodaje „Telekoma” finansirati blagi porast zarada i penzija, onda je to suludo. Država treba da sačeka sa prodajom bar četiri do pet godina, da se situacija na tržištu smiri i zemlja uđe u period prosperiteta", ističe ekonomista Zoran Popov i dodaje da je vrednost ove kompanije oko dve milijarde evra.

Urednica “Balkan magazina” Jelica Putniković, takođe, smatra da Telekom, kompaniju koja posluje sa dobitkom, ne bi trebalo prodavati u vreme krize. “Ako smo Telekom razvijali kao firmu iz Srbije koja može da bude uspešna kompanija, koja je uspela da preživi krizu, zašto je sada prodavati i omogućiti - da li ‘Dojče telekomu’ ili nekom drugom - da sutra ubira profit”, pita se ona.

“Zar nije bolje sačekati neko bolje vreme kada se mnogo veća suma novca može dobiti za prodaju tih akcija? Čini se da je to opet jedna opcija kako da se ova Vlada održi na vlasti i da se popuni budžet koji je, znamo, vrlo šupalj”, ocenjuje Putnikovićeva.
 
Besplatne akcije pre prodaje

Kako nam je potvrđeno, pre raspisivanja tendera za prodaju akcija “Telekoma” biće izdvojen deo vlasništva koje pripada građanima i zaposlenima u ovoj firmi, po zakonu o besplatnim akcijama. Izvršiće se i prenos titulara akcija sa PTT Srbija na državu.
 
Hiber: Vreme za prodaju

Dragor Hiber, član Upravnog odbora Telekoma, kaže da je vreme da država izađe iz telekomunikacionog sektora. "Mislim da u jednoj konkurentnoj grani javno preduzeće na duži rok osuđeno na loše rezultate i gubitak vrednosti. Ciljevi i motivi poslovanja javnog preduzeća su drugačiji od ciljeva i motiva običnog privrednog društva. I to se na tržištu uvek odrazi. Sada su sve usluge u telekomunikaciji dostupne i vreme je da se razmišlja o tome da država izađe iz tog sektora", ističe Hiber.


Trajal: Ugovor sa Fijatom u junu
Kruševac -- Kompanija Trajal iz Kruševca očekuje da će početkom u juna potpisati ugovor sa italijanskim Fijatom o isporuci guma za automobil "punto".

U Trajalu kažu da su testovi u istraživačkom centru Fijata u Baloku potvrdili da Trajalove gume zadovoljavaju tražene performanse na mokroj podlozi, a u Boru će biti obavljeno i testiranje guma na habanje.

Direktor prodaje Trajala Nebojša Đenadić rekao je da će nakon te provere uslediti i konačno eksterno testiranje guma na kočenje na mokroj podlozi i habanje u jednom institutu u Kelnu. "Završetak svih provera očekuje se do polovine maja, a do potpisivanja ugovora sa Fijatom moglo bi doći početkom juna", kazao je on.

Prema njegovim rečima, trenutno se testira samo guma T-400 koja će se ugrađivati u "punto" koji se sklapa u Kragujevcu, što znači da će ugovorene količine iznositi 40 hiljada guma godišnje, ali da će se kasnije ugovor proširiti i na druge modele. Prema ranijim najavama, Trajal bi trebalo da Fijatovim fabrikama isporučuje i do milion guma godišnje.

Prema navodima poslovodstva, ova kruševačka kompanija je u prva dva meseca ove godine, pretežno u Nemačku, Francusku i Englesku, izvezla više od 60 hiljada putničkih guma, čija je vrednost oko 900 hiljada evra, a isto toliko prihoda ostvareno je i na domaćem tržištu.

Ukupna realizacija proizvoda iz Trajalovih pogona u tom periodu iznosi oko tri miliona evra, što je, tvrdi poslovodstvo, tri puta više nego u prva dva meseca prošle godine.

Trajal korporaciju je u novembru 2006. godine za oko 12 miliona evra kupila bugraska kompanija Brikel EAD uz obavezu da u prvih pet godina u firmu investira 25 miliona evra.

Dosadašnje investicije iznose oko sedam miliona evra, a većinski vlasnik je najavio da će, i pored teškoća u poslovanju, do kraja godine realizovati dve trećine investicionog programa.


NIS, za sada, ne otpušta radnike
Beograd -- U NIS-u ima viškova radne snage, ipak prema uslovima usvojenog socijalnog programa neće biti otpuštanja radnika do 2012. godine.

O konkretnim merama za 2010. godinu još je rano govoriti. Neke i nisu donete, poručuju zvaničnici u NIS-u, ali potvrđuju da imaju viškova rukovodećeg kadra i pored toga što je administracija lane smanjena za 20 odsto. Zbog toga se sa sindikatima razmatraju mogućnosti za povećanje produktivnosti rada i optimizacija troškova poslovanja.

U skladu s programom optimizacije biznisa i povećanja efikasnosti rada, NIS je prošle godine počeo sa smanjenjem broja zaposlenih uz dobrovoljni odlazak s visokom isplatom otpremnina – 750 evra za svaku godinu staža, predviđenih socijalnim programom i kolektivnim ugovorom.

Kako se nezvanično saznaje, razgovori, koje su sindikati NIS-a poslednjih dana vodili s menadžmentom, tiču se izmena pojedinih članova kolektivnog ugovora kojima se reguliše pitanje bonusa i utvrđivanje prosečne zarade.

S obzirom na to da je prema preliminarnim rezultatima NIS za 2009. godinu zabeležio gubitak od oko četiri milijarde dinara, radnici ne mogu računati na podelu dobiti pa i bonusa kako je to rađeno do sada. Zato sindikati zajedno s nadležnima traže model kako da se taj bonus ubuduće isplaćuje.

Upitani ima li bojazni da dođe do izmene socijalnog programa u delu dobrovoljnog napuštanja kompanije, naš izvor tvrdi da do toga ne može doći bez saglasnosti sindikata, koji se sigurno s takvim predlogom ne bi složili.


Srbija je u dugovima do guše
Beograd -- Srbija je visoko zadužena zemlja sa 22,8 milijardi evra obaveza prema inostranim kreditorima na osnovu pokazatelja Svetske banke i MMF-a.

Narodna banka Srbije i nadležni pokušavaju da ublaže situaciju tvrdeći da smo i dalje srednje zadužena država sa učešćem duga u BDP od 74,1 odsto, odnosno šest odsto ispod granice koja nas odvaja od visoko zaduženih, kaže ekonomista Mlađen Kovačević.

On ističe da je u poslednje dve godine došlo do drastičnog pogoršanja spoljne zaduženosti, a sa uzimanjem kredita nastaviće se i u ovoj i u sledećoj godini, što nas može dovesti u dugoročno tešku dužničku krizu.

Kovačević ističe da najviše treba da nas brine ukupan dug iako iako Narodna banka Srbije insistira da privatno zaduženje, odnosno obaveze preduzeća prema inostranstvu, ne treba razmatrati.

"Mislim da ima i te kako razloga za zabrinutost. Jer, šta će biti, na primer, ako jedan "Telekom" zapadne u probleme i ne bude u stanju da otplaćuje svoje rate kredita. Scenario je prost. Siti banka ili bilo koji drugi kreditor kod koga se ova kompanija zadužila može zauzvrat, zbog neplaćenih obaveza, da ovu našu nacionalnu kompaniju preuzme po minimalnoj ceni", kaže Kovačević.

On objašnjava i da će sposobnost da vraćamo kredite najviše zavisiti od snage naše privrede koja jedino može da obezbedi devize.

"Što se tiče države, ona će uvek naći način da reguliše svoje obaveze. Može da reprogramira dugove, da uzima nove kredite, što i čini već godinama. Na primer, od Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke, MMF... Ali, i to ima cenu. Pitanje je pod kojim uslovima, po kojim kamatama može da se zadužuje. Srbija samo po osnovu kamata duguje šest milijardi evra za period od četiri do pet godina. Oni koji zajme očigledno ne misle kako će te kredite da vraćaju", odlučan je Kovačević.

Kovačević ocenjuje da će država nastaviti da se zadužuje.

"Već ima naznaka da će nam Kinezi najverovatnije dati milijardu evra zajma, a Rusi oko 800 miliona evra. U najavi su i nove pozajmice Evropske investicione banke... A najavljuje se i prodaja "Telekoma" do kraja godine, u trenutku kada kriza i dalje drma Evropu, što znači da će cena za takav srpski resurs biti mnogo manja nego u nekom drugom, boljem vremenu. Država nastavlja da krčmi svoje "porodično blago", da rasprodaje sve što ima. Pominje se i privatizacija EPS - a kao glavni interesent javlja se češki "Čez", odnosno jedna državna institucija. Kako je moguće da strana državna kompanija može da bude bolji gazda od nas samih u svojoj kući", pita se Kovačević.

On napominje i da naša situacija nije daleko od "grčkog" scenarija, jer trošimo 25 odsto više nego što zarađujemo.
 
---------------------------------------------------------------------------
 
"Od 1. januara 2001. godine do danas država je po osnovu inostranih kredita, privatizacije... uzela 70 milijardi dolara. Kuda je taj novac otišao ja ne vidim. Za devet godina nismo izgradili nijedan novi most niti je završen Koridor 10, ni bilo koja značajnija investicija" , kaže profesor Kovačević.


Uskoro prvi kineski kamion iz FAP-a
Beograd -- Kineska kompanija "Dong feng" proizvešće prvi kamion u FAP-u do kraja ove godine, a kamioni će biti konkurentni jer će 30 odsto biti jevtiniji od evropskih.

U pribojskom FAP-u će do kraja godine početi proizvodnja i montaža prvih kineskih kamiona, a predstavnici kompanije "Dong feng" će već iduće nedelje doći da razmotre dalje korake u saradnji, rekao je rukovodilac Razvojnog sektora te firme Miroslav Matović.

On je rekao da će do 25. maja biti potpisan ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, koji će sadržati akcioni plan do kraja godine. Kolika će biti proizvodnja zavisiće od tržista, a kamioni će po ceni biti konkurentni jer će 30 odsto biti jevtiniji od evropskih.

Matović je najavio da će se ove godine raditi na istraživanju srpskog tržišta, a narednih godina treba ići na izvoz, pa će morati da se napravi plan proizvodnje koji podrazumeva 51 odsto domaćih delova. To će omogućiti izvoiz u zemlje CEFTA, Rusiju i Belorusiju i Tursku.

Prema njegovim rečima, jedan kamion strateškog partnera trebalo je da bude predstavljen na Medjunarodnom salonu privrednih vozila i prateće opreme "Beotrak", koji počinje sutra na Beogradskom sajmu. Brod koji ga prevozi kasni, pa će biti prikazan na Sajmu građevinarstva.

FAP na Sajmu predstavlja novu šasiju, predvidjenu za nadgradnju komunalnih vozila - smećara, cisterni za vodu i gorivo, autopodizača kao i vatrogasnih vozila.

Drugi eksponat je kamion četvoroosovinac, predvidjen za rad preduzeća putne privrede s obzirom da se u narednom periodu rade veliki infrastrukurni objekti.

Prema rečima Matovića, prošle godina je bila jedna od najtežih za FAP u poslednjih 15 godina. Prozvedeno je manje od 100 vozila, što je vrlo skromno u odnosu na najbolje dane, kad se proizvodilo i do 7.000.

Tek krajem godine, kada je vlada donela uredbu o subvencionisanoj prodaji domaćih kamiona sa 20 odsto i dodatnih 10 odsto kroz program "staro za novo" i kada je donela odluku da subvencioniše poslovne banke za odobravanje kredita, potražnja je naglo porasla.

Za ovu godinu naručeno je oko 150 kamiona, što je nedovoljno, ukazao je Matović, naglasivši da je za opstanak neophodna proizvodnja od najmanje 500 kamiona.


Serbia "heavily indebted" country
BELGRADE -- Serbia owes EUR 22.8bn to foreign creditors, according to indicators of the World Bank and International Monetary Fund.

The National Bank of Serbia and authorities are trying to play down the severity of the situation, claiming that Serbia is among the countries that have middle degree of indebtedness, where the debt's participation in the GDP is 74.1 percent.

That is six percent under the mark that separates Serbia from countries in high debt, economist Mlađen Kovačević told daily Večernje Novosti.

He said that in the last two years, the state of foreign debt has drastically worsened, and that the taking out of loans will continue in this and the next year, which can lead to a long-term debt crisis.

Kovačević also believes that the total debt needs to worry Serbia the most, even though the central bank insists that private debt, which is the debt companies have abroad, should not be taken into consideration.

"I think that there is reason for concern. What will happen if Telekom (Srbija, the state-owned telecommunications company) has problems and is not able to pay off its loan? The scenario is simple. Citibank or any other creditor the company is indebted to can take over our national company at a minimal price,” Kovačević said.

He explained that the ability to pay off loans will depend mostly on the strength of the industry, which is the only source that can secure foreign currency.

“As far as the state is concerned, it can always find a way to regulate its obligations. It can reprogram debts, take out new loans, which it has been doing for years. But that also has a price,” Kovačević said, adding that Serbia owes EUR 6bn based on interest alone for a period of four to five years.

He believes that the state will be going even further into debt.

“There are already indications that the Chinese will give EUR 1bn of loans, and the Russians will give EUR 800mn. The sale of Telekom is also being announced by the end of the year, at a time when the crisis is still shaking Europe, which means that a lot less money can be gotten for the company than during better times,” he said.

"The state is continuing to spend its 'family treasures', to sell out everything it owns. The privatization of EPS (electric company) is also being mentioned, with the Czech ČEZ as the main interested party, in other words, a state institution. How could it possibly be that a foreign state company can handle things better than ourselves in our own house," this expert wondered.

"Since January 1, 2001 untl today, the state took EUR 70bn based on privatizations, foreign loans… Where that money went, I cannot see. In nine years, we have not built a single new bridge, Corridor 10 has not been finalized, nor any other investment of any significance," Kovačević added.

He also noted that Serbia’s situation is "not far from the Greek scenario", because Serbia is spending "25 percent more than it earns".


IMF: Public companies should be privatized
BELGRADE -- IMF's Bogdan Lissovolik says that with the recovery of the world economy the process of privatization of public companies in Serbia should be resumed.

Lissovolik, who is IMF's resident representative in Serbia, pointed out at a round table in Belgrade today that the privatization process should be launched via corporatization of the companies and then implementation of restructuring and sale, adding that perfect market conditions should not be waited for.

According to him, public companies could enlarge export by better business results after the privatization, while the introduction of competition would result in lower prices and reduction of salaries in the companies to a moderate level.

Lissovolik underscored that public companies could help the domestic currency by incurring debts in dinars and not in euros.

Moreover, greater transparency in business of the public companies would enable easier prediction of the trends of the prices of energy products which would facilitate to the central bank's setting of the target inflation.


Đelić in favor of "reform of public enterprises"
BELGRADE -- Public enterprises in Serbia have reported EUR 4mn in losses since 2001 and this sector needs changes, said Deputy Prime Minister Božidar Đelić.

He pointed out at a meeting on restructuring and privatization of public and communal enterprises that the business of public enterprises should be harmonized with the EU competition rules by the end of 2011, meaning that they had to be restructured and adjusted to a market model.

“(Serbian power company) EPS will remain majority state-owned. As far as Telekom Srbija is concerned, after liberalization of not only mobile but also landline telephony, it is ready for a strategic partner to have a majority private ownership."

"We have to be very careful about other companies, in the sense that, as far as public communal enterprises (JKPs) are concerned, we need to recognize what is a natural monopoly on that level, just as it is nonsensical to consider privatization of Serbia's electrical grid which has characteristics of a natural monopoly, so water distribution networks and other natural monopolies at the local level won't, of course, be privatized," Đelić reassured his audience in Belgrade on Monday.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta