Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PKB će biti "podržavljen"
Beograd -- Postoji mogućnost da Poljoprivredni kombinat Beograd danas bude "podržavljen" i posatne vlasništvo Grada Beograda.

Na današnjoj sednci Skupštine Grada Beograda treba očekivati realizaciju najave gradonačelnika Dragana Đilasa da grad posle 4 godine preuzme vlasništvo nad PKB - om koje će tako postati javno preduzeće u vlasništvu grada.

Gradonačelnik Đilas je nedavno najavio da to kako je ocenio strateško preduzeće koje hrani pola Beograda treba sačuvati od loših privatizacija, kakva se recimo desila u slučaju PIK Zemun.

Uz to treba dodati i činjenicu u vezi sa zemljištem PKB - a koje je poljoprivredno, a koje bi nakon izgradnje Kineskog mosta Borča - Zemun kao građevinsko zemljište moglo da dobije veliku vrednost.

Milan Kovačević, konsultant za strana ulaganja smatra da su zemljište i trasa budućeg mosta glavni motiv što grad preuzima PKB.

" Jedan od razloga zbog kojeg se ovo radi je da se političke stranke dokopaju direktorskih mesta kao što to rade u svim javnim preduzećima koja su državna, ali to je kratkoročno", objašnjava Kovačević i kaže da je mnogo veća verovatnoća da se PKB "podržavljuje" jer to zemljište ima perspektivno veliki značaj jer će tu proći deo puta i kineski most i onda će vredeti mnogo više.

Ekonomski novinar Mijat Lakićević smatra međutim da je glavni motiv što grad preuzima PKB postojeći trend da država ponovo preuzima neka preduzeća.

" To je jedan trend koji je počeo prošle godine. Inače, to da država preuzima preduzeća, to nije samo u poljoprivredi, evo šta se desilo sa Staklarom iz Paraćina kao i sa ovim raznim hemijskim kombinatima, jednostavno, to je aktuelno u Srbiji", kaže Lakićević i dodaje da vlast aktuelizuje ta "podržavljenja" kako bi dobila političke poene.

PKB sada ima gubitke, a sigurno će ih imati i kasnije.

PKB je državni i sada i uprkos brojnim subvencijama i tome što nije plaćao poreze i doprinose on je poslovao sa gubicima.

Rešenje za PKB je da se privatizuje. Samo treba da se nađe najbolji model. On ne može da posluje rentabilno, kao i svi Poljoprivredni kombinati koji kada se privatizuju i imaju jednog vlasnika.

Spas PKB-a je u privatizaciji

Inače, PKB raspolaže sa 22. 000 hektara zemljišta, ali je već godinama u krizi i pravi gubitke i pored brojnih subvencija. Delovi nekada ogromnog kombinata, su poslednjih 10tak godina izdvojeni i potom privatizovani poput Pekabete, Imleka, Frikoma, dok je PKB ostao da sa viškom radnika jefinim sirovinama snabdeva svoje nekadašnje “ćerke firme”.

I Kovačević i Lakićević se slažu da je pravo rešenje za PKB privatizacija, ali da treba voditi računa po kom modelu će se to uraditi.

Lakićević kaže da PKB nikako ne treba prodati jednom vlasniku, nego ga treba ili dati u zakup ili prodati jednom većem broju poljoprivrednih proizvođača.

Profesor Milan Kovačević slaže se da je "nakaradno pretvarati u državnu svojinu jedno poljoprivredno dobro" i kaže da će uprkos "podržavljenju" PKB i dalje poslovati sa gubicima i da će poreski obveznici imati više štete nego koristi jer će morati da dodaju novac kako bi PKB poslovao.

Podsetimo, privatizacija korporacije PKB-a započeta je još u maju 2006, ali se odmah pojavila bojazan da će budući kupac posle promene vlasništva ugasiti poljoprivrednu proizvodnju, promeniti namenu zemljišta a zatim ostvariti ogroman profit.

Kombinat inače raspolaže sa 22.000 hektara zemljišta, od kojih 17.500 obuhvata zemlju koja nije opterećena obavezom da bude nadoknađena bivšim vlasnicima.


Prodaja benzina opala za 40 odsto
Beograd -- Zbog učestalih poskupljenja goriva, skoro na svake dve nedelje, promet derivata u martu ove godine opao je za 40 odsto u odnosu na isti mesec prošle.

Ukoliko država uskoro ne stabilizuje cene, promet će biti i prepolovljen, što neće samo drastično smanjiti zaradu na pumpama, već će i priliv para u budžetu po osnovu fiskalnih zahvatanja, koja u ceni goriva idu do 70 odsto, biti znatno manji.

Milan Rakić, predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih pumpi, kaže da se po osnovu akciza na gorivo u budžet Srbije svakog dana slije oko 300 miliona dinara. To je najizdašniji izvor prihoda koji država sama dovodi u pitanje.

O kakvom je drastičnom skoku cena reč, dovoljno je podsetiti da je vozač lane u ovo vreme za hiljadu dinara u rezervoar mogao da naspe 14, a danas manje od osam litara goriva, kaže Rakić.

Upitan koliko je u ovom času realna cena goriva u Srbiji, Rakić kaže da bi benzini mogli biti jeftiniji za osam, a evro dizel za 20 dinara, dodajući da se benzini u Republici Srpskoj, odakle se sve više švercuje u Srbiju, prodaju za 25 dinara jeftinije. Dakle, za oko 90 dinara po litru.

Država bi trebalo da smanji akcize koje za litar goriva iznose 44,7 dinara, kaže on. Takav potez, dugoročnije, ne bi smanjio priliv para u budžet. Naprotiv, s obzirom na to da bi se korekcijom akciza smanjila maloprodajna cena goriva, došlo bi do povećanja prometa i, po tom osnovu, nastavio u mnogo većoj meri da se puni budžet. Rakić dodaje da je krajnje vreme da se izmeni Uredba o cenama derivata i da se za usklađivanje cena ne uzima vrednost sirove nafte, već cena derivata na berzi.

Na konstataciju da takav zahtev stoji već duže od godinu dana u Ministarstvu energetike, Rakić kaže da treba pitati resornog ministra Petra Škundrića zašto je od svih zahteva privatnika za izmenom Uredbe o cenama derivata prihvaćeno jedino povećanje rafinerijske cene prerade za NIS s 30 na 48,75 dolara po toni, što je u velikoj meri podiglo cene goriva koje privatnici preuzimaju od NIS-a.

Milan Budimir, zadužen za odnose s javnošću u Ministarstvu energetike, kaže da će se narednih dana ponovo preispitati Uredba o cenama derivata i predlog da se maloprodajna cena više ne usklađuje s vrednošću sirove nafte, nego s cenom derivata na berzi, što bi ih dovelo u ravan s cenama u regionu.

On dodaje da pitanje fiskalnih zahvatanja u ceni goriva nije u nadležnosti ovog, nego Ministarstva finansija i da ono propisuje kolika će biti državna zahvatanja po ovom osnovu.

Cene goriva miruju, stiže tužba

Cenovnici na najvećem broju pumpi neće se menjati ni u utorak, bez obzira na dozvoljeno poskupljenje goriva. Sve naftne kompanije i pojedine privatne pumpe čekaju na sledeće korake Naftne industrije Srbije.

Istovremeno, Udruženje vlasnika privatnih pumpi najavljuje da će tokom ove nedelje podneti tužbu za nesavestan rad i zloupotrebu položaja protiv Petra Škundrića, ministra energetike. Kako kaže Milan Rakić, Škundrić je NIS-u omogućio prodaju nekvalitetnih derivate po enormno visokim cenama.

„Očekujemo reakciju države i Ministarstva energetike, jer sada motorni benzin u veleprodaji košta 108,8, a NIS ga na pumpi prodaje po 109 dinara. Sada više nema prostora ni za minimalnu trgovačku maržu, koja ionako nije promenjena poslednjih pet godina“, objašnjavaju u grupaciji privatnih pumpi.

Kako tvrde privatnici, jasno je da NIS i pored priče o gubicima u rafinerijskoj proizvodnji, ima računicu za pojeftinjenje. Uostalom, kako kažu, zašto bi onda toliko spuštali cene na sopstvenu štetu.


Banke zaradile 22 mlrd. RSD u 2009.
Beograd -- U bankarskom sektoru u Srbiji zabeležen je pad profitabilnosti u poslednje dve godine, pa je ukupan dobitak banaka lane iznosio oko 22 milijarde dinara.

To je 38 odsto manje u odnosu na 2008. godinu, saopštio je internet portal kamatica.com koji navodi da je u 2009. godini čak 20 poslovnih banaka u Srbiji ostvarilo lošije rezultate poslovanja u odnosu na prethodnu godinu.

Gubitke je imalo 14 poslovnih banaka, dve su bile na ivici profitabilnosti, dok je 18 banka beležilo pozitivne rezultate poslovanja, navodi u saopštenju.

Najveće profite u 2009. ostvarile su "Banca Intesa", "AIK banka", "Unicredit banka", "Raiffeisen banka", "Eurobank EFG" i "Komercijalna banka", sa dobiti većom od dve milijarde dinara, istaknuto je u saopštenju. Gubitke veće od milijardu dinara imale su "OTP banka", "Alpha banka", "Credit Agricole Group" i "Privredna banka Pančevo".

Dobitak banaka koje su pozitivno poslovale smanjen je sa 44,1 milijardu dinara u 2008. na 34,4 milijardi dinara u 2009. godini, dok je u istom periodu je povećan ukupan gubitak poslovnih banaka koje su ostvarivale negativno poslovanje sa 9,2 milijarde dinara, na 12,5 milijardi dinara.

Najveće pogoršanje rezultata u odnosu na 2008. godinu ostvarile su "OTP banka" i "Raiffeisen banka", koje su u 2009. godini imale rezultate lošije za 4,2, odnosno, 3,6 milijardi dinara. Najveće poboljšanje rezultata ostvarila je "Metals banka", koja je za više od četiri milijarde dinara poboljšala svoje rezultate, navedeno je u saopštenju.

Neizvesnost poslovanja banaka u 2010. godini ogledaće se pre svega u mogućnostima privrede i stanovništva da redovno otplaćuju kredite, kao i spremnosti banaka na značajnije plasiranje sredstava, što će biti esencijalni faktor uspešnog poslovanja u ovoj godini, ocenjeno je u saopštenju.

Od početka 2009. godine kašnjenje u isplati mesečnih anuiteta se povećalo za 30 odsto. Iako ovakvo stanje još uvek nije alarmantno i dalje je neizvesno da li će se i u narednom periodu i u kojoj meri povećavati broj kredita u docnji.

Nedavni sastanak predstavnika NBS-a i matica stranih banaka, koje imaju svoje filijale u Srbiji je obavezao poslovne banke osnovane stranim kapitalom da ne smanjuju svoju izloženost u Srbiji više od 20 odsto, što bi trebalo da garantuje relativnu stabilnost u pogledu kreditnih plasmana građanima i privredi.

Međutim, činjenica je da će banke biti znatno restriktivnije u odobravanju kredita u Srbiji, posebno ukoliko se nastavi trend povećanja neredovnih otplata, što će, sa druge strane, uticati i na njihove poslovne rezultate u 2010. godini, ističe se u saopštenju.


Gorenje seli deo posla u Srbiju
Beograd -- Proizvođač bojlera "Gorenje Tiki" je potvrdio da će već ovog meseca početi selidbu dela proizvodnje u Staru Pazovu.

U saopštenju "Gorenja", slovenačke kompanije za proizvodnju aparata za domaćinstvo, navodi se da zbog ove selidbe nekim radnicima u Sloveniji neće biti obnovljeni ugovori o radu.

Kompanija će, umesto toga, zaposliti dodatnih 50 radnika u pogonu u Staroj Pazovi, izgrađenom pre tri godine.

Tako će pogon u Srbiji preuzeti kompletnu proizvodnju bojlera od pet, 10 i 15 litara. U pogonu u Ljubljani nastaviće se proizvodnja bojlera velikog i srednjeg kapaciteta, navedeno je u saopštenju.


Akcije NIS-a vrede uprkos gubicima
Beograd -- Uprkos lošim poslovnim rezultatima NIS-a, građani ne treba da brinu za vrednost besplatnih akcija jer je njihov otkup po ceni od 4,8 evra garantovan.

Preliminarni podaci koje je izneo većinski vlasnik Naftne industrije Srbije, Gaspronjeft kažu da su gubici te kompanije u 2009. dosegli četiri milijarde dinara. Kako se nezvanično saznaje zbog nerešenih imovinskih odnosa sa državom postoji mogućnost da ruski partner svaku neprokinjiženu nekretninu ubeleži kao gubitak čime će vrednost NIS-a drastično biti smanjena.

Takve najave naročito zabrinjavaju iz razloga što se 1. juna ove godine očekuje izlazak NIS-a na berzu, pa se bezmalo pet miliona akcionara koliko će vredeti akcije te kompanije, ako ona sama ne vredi ništa?

Ako je za utehu, prilikom kupovine NIS-a Gaspromnjeft obavezao se da će od izlaska te kompanije na berzu do febuara sledeće godine dati ponudu za preuzimanje besplatnih akcija koje su podeljene građanima i zaposlenima po ceni od 4,8 evra.

Nenad Gujanićić, glavni broker Sinteza investa objašnjava da je ta ta garantovana cena izvedena je iz kupoprodajnog ugovora kojim je Gaspromnjeft za 400 miliona evra postao vlasnik 51 odsto kapitala

„S obzirom da se Gaspromnjeft obavezao da će preuzeti akcije po ceni od 4,8 evra građani ne treba da brinu da će njihova vrednost makar u tom kratkom preiodu biti ispod tog garantovanog nivoa“, kaže Gujaničić.

Međutim, poštovanje kupoprodajnog ugovora od strane Gaspromnjefta dovodi se u pitanje i zbog toga što srpska strana još uvek nije ispunila svoj deo dogovora. Naime iako je ostalo još tri meseca do izlaska na berzu imovinsko stanje NIS-a potpuno je neraščišćeno.

„Gaspromnjeft” koji je preuzeo 51 odsto NIS-a u međuvremenu postao je vlasnik samo 103 objekata od 10.000 nepokretnosti koje direktno ili indirektno Naftna industrija koristi.

Upravo ta neproknjižena imovina kažu u NIS-u predstavlja najveći poslovni rizik u ovoj godini, pa se nezvanično procenjuje da bi preliminaran gubitak od četiri milijarde dinara lako mogao da naraste i do 35 milijardi dinara.

„Nije dobro ni za kompaniju ni za njene akcionare da nemaju neregistrovanu inovinu. Ova pitanja su direktno vezana za formiranje vrednosti akcija na berzi planirano za jun, jer je teško očekivati da će kompanija, koja ima menje od jedan osdsto aktiva registrovanih kao njeno vlasništvo, imati bilo kakvu značajnu tržištnu vrednost“, kažu u NIS-u.

Republička direkcija za imovinu trebalo bi da te nekretnine prenese na NIS do 1. juna ove godine , kada bi akcije te kompanije trebalo da se nađu na berzi, a kompanija postane otvoreno akcionarsko društvo. To je međutim malo verovatno, jer samo 40 odsto imovine koje NIS koristi regiostrovano je kao vlasništvo Republike Srbije, do je 60 odsto ostalih nekretnina imovinsko pravo koje nije blagovremeno registrovano.

Nerešena imovinska pitanja u NIS-u, kao veliki problem nedavno je istakao i ambasador Rusije Aleksandar Konuzin je poručio ruskim investitorima da, zbog potencijalnih rizika, ubuduće budu oprezniji kada je reč o ulaganju u Srbiju.

Takva izjava ruskog ambasodora, kaže Gujaničić govori dosta i o poslovnoj klimi u Srbiji koja ne izgleda naklonjena stranim investicijama, iako podaci kažu da su upravo investicije jedina šansa Srbije da se njena privreda oporavi.

„Ako većinski vlasnik NIS-a kao što je Gaspromnjeft, koji je došao na naše tžište očito ne samo pukom tržištnom transakcijom nego su i neki drugi faktori bili u pitanju, može da doživi ovakvu sitaciju da kupuje „mačku u džaku“ i da jednostavno NIS ne vredi onoliko koliko je plaćen, onda možemo da se zapitamo u kakvoj situaciji su neki drugi mali investitori u kakvoj situaciji su manjinski akcionari u bilo kojoj kompanijia“, kaže Gujaničić.

On napominje da ni ezvanične infomacije da će Gaspromnjeft zbog nerešenih imovinskih pitanaj tražiti od države veći udeo u vlasništvu NIS-a ne treba isključiti iz prostog razloga što je i većinski udeo u našoj najvećoj energetskoj kompaniji prodat na netržišan i netransparentan način.

„Država će posedovati u svom vlasništvu još 29 procenata akcija te kompanije kada ona pređe u otvoreno akcionarsko društvo i sa tih 29 odsto akcija praktično može da radi šta joj je volja. S obzirom da je prodala većinski paket kako je prodala, ne postoji ni jedna preprka da sa tim preostalim akcijama uradi kako joj je volja“, navodi Gujaničić.


Generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko, nedavno je rekao da će proces iznošenja akcija Naftne industrije Srbije (NIS) na berzu će biti "relativno bezbolan“ i obećao da će NIS u 2010. biti profitabilan.

Kretanje vrednosti akcije bilo koje kompanije dugoročno zavisi od poslovanja, ali zbog loših poslovnih rezlutata i nagomilanih gubitaka u nekom periodu od godinu dana građani zaista ne mogu nadati većoj vrednosti akcija NIS-a, jasan je Gujaničić.

„Vreme će pokazati šta građani mogu da očekuju, ali definitivno u nekom kraćem vremenskom periodu kad govorimo o periodu do godinu dana teško je očekivati da će suma biti značajno veća od tih 2,5 hilajde dinara po paketu akcija od po pet akcija. Ukoliko NIS bude duguročno poslovao dobro i sa dobitkom, a potom taj dobitak bude iskazivan i pravedno deljen u smislu da akcionari mogu da očekuju neku dividendu možemo očekivati da se vrednost akcija i udvostruči, ali u nekom kratkom vremenskom periodu o nekim velikim sumama zaista ne može biti govora“, tvrdi on.


PIM prodaju bez poslovnih zgrada
Beograd -- Raspisan je tender za prodaju imovine preduzeća „Ivan Milutinović“, a kao mogući kupci pominju se „Alas holding”, „Lafarž” i „Energoprojekt”, piše Politika.

Agencija za privatizaciju raspisala je tender za prodaju imovine preduzeća za vodne puteve „Ivan Milutinović” po početnoj ceni od 16,55 miliona evra. Rok za dostavljanje ponuda je 14. maj, a među zainteresovanim kupcima, u ovom preduzeću se pominju francuski „Lafarž”, austrijski „Alas holding” španska „Injupsa” i domaći „Energoprojekt”.

Od novog vlasnika se traži da u narednih pet godina nastavi delatnosti hidrograđevinskih radova, rečni transport, eksploataciju kamena i vađenje šljunka i peska. Uz uslov da preuzme svih 442 radnika i investira 10 miliona evra.

Zgrade na Terazijama, u ulicama Kraljevića Marka i Čika Ljubinoj, odnosno oko 5.000 metara kvadratnih poslovnog prostora u centru Beograda, zbog opterećenosti hipotekama nisu uvršćene u tendersku ponudu. One će, kako kaže Miodrag Miletić, predsednik sindikata PIM-a, biti prodate na zasebnoj licitaciji, a tim novcem će se „poravnati” dugovi prema poveriocima.

“Zadovoljni smo tenderskim uslovima, jer su prilično unapređeni. Znamo da su kamenolomi u Golupcu i Krčedinu najatraktivniji. Ali naš interes je da kupac ne ugasi i hidrograđevinski sektor, što je osnovna PIM-ova delatnost. Država je to prihvatila i odlučila da ponudi imovinu u celosti, zahvaljujući zalaganju ministarstava ekonomije i infrastrukture “, kaže Miletić.

Miletić kaže da su dugovi svedeni na oko 40 miliona evra, od čega dug državi iznosi 35 miliona evra, a ostatak komercijalnim poveriocima i zaposlenima.

“Pokazalo se da nas je restrukturisanje spaslo propasti. Tenderski uslovi su takvi da domaći kupci ne mogu da konkurišu”, navodi Miletić.

“Alas Holding” i “Energoprojekt” nisu zainteresovani, u “Lafaržu” ćute

U „Lafaržu” nisu hteli da se izjašnjavaju o tenderu, s obrazloženjem da je još rano za to.

Međutim, austrijska kompanija „Alas holding”, koja je kroz privatizaciju postala vlasnik četiri kamenoloma u Srbiji, pa zato u javnosti slovi za zasebnog zainteresovanog, mnogo je eksplicitnija i predsednik "Alas holdinga" Markus Bogdanović kaže da nisu zainteresovani za kupovinu ovog preduzeća.

Bogdanović kaže da bi kupovinom PIM-a “Alas Holding” kupio svog najvećeg konkurenta, ali da je to visoka cena za eliminaciju konkurencije.

U „Energoprojektu” tvrde da, takođe, nisu zainteresovani za kupovinu imovine PIM-a. “Bili smo zainteresovani za kupovinu PIM-a kao preduzeća da bismo hidrograđevinski sektor, izgradnju obaloutvrda i čišćenje kanala uvrstili u svoju delatnost”, kaže Miodrag Zečević, predsednik Upravnog odbora „Energoprojekta” i nekadašnji predsednik UO PIM-a.


NBS: Referentna kamatna stopa 9 %
Beograd -- Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) smanjio je referentnu kamatnu stopu za pola procentnog poena, na devet odsto.

Kako se navodi, tu odluku će guverner NBS Radovan Jelašić obrazložiti na današnjoj konferenciji, a naredna sednica Monetarnog odbora biće održana 9. aprila.

Referentna kamata poslednji put je smanjena 29. decembra 2009. godine za pola procentnog poena, na 9,5 odsto godišnje.

NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u odredjenom roku otkupi uz kamatu.


Guverner NBS Jelašić podneo ostavku
Beograd -- Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić najavio je da će danas podneti ostavku iz ličnih razloga i rekao da je njegova odluka konačna.

Guverner je na konferenciji za novinare dodao da je o tome obavestio premijera i predsednika republike koji su izrazili žaljenje, ali i razumevanje. On će tražiti da mu sa današnjim danom prestane radni odnos, a radiće dok Skupština Srbije ne izabere novog guvernera.

"Ostavku dajem isključivo iz ličnih razloga i nije bilo nikakvih političkih pritisaka", rekao je Jelašić i dodao da takvih pritisaka nije bilo ni tokom šest godina koliko je bio na čelu NBS-a. On je dodao da njegova odluka ni pod kojim uslovima neće biti promenjena.

Dovoljno sam dugo u ovoj instituciji, devet godina, i smatram da je promena na vrhu ove institucije dobra, rekao je on i konstatovao da NBS dobro kontroliše finansijsko tržište.

Jelašić je rekao da još uvek nema planove za budućnost i podsetio je da, po zakonu, u narednih godinu dana ne može da radi u komercijalnim bankama. Prema njegovim rečima, nema novu poslovnu ponudu i nije doneo odluku gde će ubuduće raditi, ni da li će ostati u Srbiji.

Narodna skupština Jelašića je imenovala za guvernera NBS 25. februara 2004. godine, a na tu funkciju stupa 1. marta iste godine. Posle donošenja novog Ustava i Ustavnog zakona, 26. septembra 2007. izabran je ponovo za guvernera centralne banke sa novim mandatom od pet godina.

Jelašić formalno ostavku podnosi Savetu NBS. Savet o tome obaveštava nadležni skupštinski Odbor za finasije koji odlučuje i o kandidatu za novog guvernera NBS.


Unions against Telekom privatization
BELGRADE -- Telekom Srbija unions have appealed to the state not to privatize the state-owned telecommunications company.

According to them it is one of the last remaining successful companies in the country.

Representatives of the unions from Republika Srpska, Montenegro and Serbia have signed a cooperation agreement and formed a coordinating body in order to improve the conditions of the company and its employees.

Although Serbian Prime Minister Mirko Cvetković said on Sunday that Telekom privatization may be carried through by selling a part of the shares while having the state keep the other part, the unions warn that the company may pass into private majority ownership even if the state sells only five percent of the company's shares.

Telekom union President Miroslav Joksimović explained that the Greek telecommunications company OTE holds 20 percent of the capital shares in the Serbian Telekom, while the citizens, current and former employees hold about 25 percent.

This means that 45 percent of the shares are currently not in state ownership, and if additional 5 percent are sold the state will no longer be the major shareholder, Joksimović said.

Telekom Srbija union President Slavoljub Kandić warned that the transfer of the company to majority private ownership would mean a rise in the price of services, similar to the rise in phone subscription costs after the Norwegian Telenor became the second fixed telephony operator.

Kandić added that the transfer would also lead to lay-offs.


Reference interest rate cut to 9 pct.
BELGRADE -- The Monetary Board of the National Bank of Serbia (NBS) decided to reduce the reference interest rate from 9.5 to nine percent.

The decision came at the board's Tuesday session in Belgrade, and was made after reviewing the current economic climate, a statement from the central bank said.

NBS Governor Radovan Jelašić will explain the reasons for the decision at a news conference later in the day, the statement added.

The reference interest rate was reduced from 10 to 9.5 percent on December 29, 2009.


“Jat sale to be discussed in April”
BELGRADE -- Economy Minister Mlađan Dinkić said that the government will make a decision on looking for a strategic partner for Jat Airways in early April.

An international tender is expected to be announced in the search for a strategic partner for Serbia's national air carrier.

Dinkić said that the partner will be the company offers the best conditions.

He said that the basic goal is to quickly improve and renovate the Jat's fleet – to buy ten new planes, "but not with the state money, rather, with the money of a strategic partner".

Belgrade daily Blic stated that discussions regarding a strategic partnership between Jat Airways and Turkish Airlines were heading in a good direction and that further meetings have been scheduled for Thursday.


Privode se kraju pregovori "Jata" sa kompanijom "Turkish Airlines"
Razgovori o strateškom partnerstvu između domaćeg "Jat ervejza" i "Turkish Airlines" odvijaju se u dobrom pravcu. Delegacija turske kompanije bila je u Beogradu krajem prošle nedelje, a nešto više o eventualnom dogovoru moglo bi da se zna u četvrtak. Tada će se, kako "Blic" saznaje, sastati premijer Mirko Cvetković, ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i direktor "Jata" Srđan Radovanović. Tema razgovora biće strateški partner za domaću avio-kompaniju.

Kako se nezvanično može čuti, razgovor vođen između predstavnika "Jata" i kompanije "Turkish" po prvi put je bio konstruktivan. Kako se nezvanično može čuti, razgovor je po prvi put bio konstruktivan. Ipak, da li je nešto konkretno dogovoreno, novinari "Blica" nisu mogli da saznaju u "Jatu", jer kako nam je rečeno, ne mogu ništa da pričaju "bez saglasnosti druge strane". Kako saznajemo, još jedan susret dve strane je moguć tokom aprila.

Kako je prošle nedelje istakao državni sekretar za vazdušni saobraćaj u Ministarstvu za infrastrukturu Miodrag Miljković, "Jat Airways" za sada komunicira sa "Turkish Airlines" bez posredovanja predstavnika Vlade Srbije.

- Reč je o informativnim razgovorima, u kojima rukovodstvo "Jat Airways" prikazuju bilanse, daje informacije o stanju firme i flote, broju zaposlenih, eventualnim tehnološkim viškovima, socijalnom programu i drugim pitanjima - izjavio je Miljković tada. On je objasnio da će od tih kontakata zavisiti da li će "Turkish Airlines" doneti odluku da počne zvanične pregovore o strateškom partnerstvu.

Kako su ranije najavljivali nadležni, rok za pronalaženje strateškog partnera za "Jat" je kraj godine, s obzirom na to da će kompanija sa starom flotom toliko moći da izdrži. Sa druge strane, turska kompanija ima strategiju da se proširi na područje Balkana, a kupovinom "Jata" bi dobila već razrađeno tržište.

Prema mišljenju stručnjaka, strateški partner bi odmah morao da uloži u novu flotu, koja je "Jatu" preko potrebna. Kompanija trenutno u floti ima 15 aviona od kojih je devet u saobraćaju.

Do sada su se već kao budući strateški partneri "Jata" pominjali i ruski "Aeroflot", kao i nemački "Air Berlin", ali je u igri ostala samo turska kompanija. To je prošle nedelje potvrdio i prvi čovek "Jata" Srđan Radovanović, rekavši da se samo sa "Turkish Airlines" ozbiljno pregovara.


Beograd preuzima PKB - veliki poizvođač hrane sačuvan od privatizacije
Odlukom Vlade Srbije, Poljoprivredni kombinat "Beograd" postao je vlasništvo grada Beograda. Novo gradsko preduzeće uskoro dobija statut i menadžment, potvrdio je za "Danas" član gradskog veća Miroslav Čučković. Ovu odluku Vlada je donela krajem prošle nedelje. Prema rečima Čučkovića, gradske vlasti čekaju da ova odluka bude i objavljena u Službenom glasniku kako bi mogla da se i zvanično pokrene procedura preuzimanja PKB.

Generalni direktor PKB Milan Veljović, je u nedavnoj izjavi za "Danas", rekao da je prelazak preduzeća u nadležnost grada priželjkivalo rukovodstvo ali i zaposleni, jer je to jedini način da se izbegne privatizacija, a potom i neizbežno rasparčavanje.

Međutim, kako je tada istakao Veljović, preduzeće ne može da hrani Beograđane, kako se često govori u medijima.

- PKB ne može da zadovolji potrebe Beograda kada je u pitanju hrana. Ali, PKB može značajno da utiče na obezbeđenje potrebne količine mleka za prestonicu. Naime, poslednjih 15 godina funkcioniše samo primarna proizvodnja. Našli smo se u "makazama cena": gorivo je u više navrata poskupelo, zabeležen je i rast evra u odnosu na dinar - objasnio je Veljović.

Inače, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas PKB je označio kao strateško preduzeće koje hrani pola Beograda i koje treba sačuvati od loših privatizacija, kakva se recimo desila u slučaju PIK "Zemun".

Nakon odluke Vlade, preostaje još odluka Skupštine grada koja će definisati statut, upravni odbor, nadzorni odbor i menadžment preduzeća.

Rekordna proizvodnja mleka

Na farmama PKB prošla godina bila je produktivna po količini proizvedenog mleka. Naime, proizvodnja je lane bila veća za 2,2 miliona litara nego 2008. godine, što je povećanje od 3,6%. Prema rečima direktora Veljovića, isporučeno je 94.700.000 litara mleka što je rekordni rezultat u više od šest decenija dugoj istoriji PKB.

Osnovan da hrani glavni grad

Poljoprivredni kombinat "Beograd", nekada gigant srpske agrarne privrede, osnovan je 1945. godine sa zadatkom da snabdeva Beograd osnovnim životnim namirnicama: žitom, povrćem, mesom i mlekom. Od skromnih početaka u močvari Pančevačkog rita, PKB je izrastao u najveći sistem agrobiznisa u bivšoj SFRJ. Krenulo se sa 1.450 hektara njiva. Danas ovo preduzeće ima 22.000 hektara obradive zemlje.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta