Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EBRD i Inteza kreditiraju MSP
Beograd/London -- EBRD će investirati privatne kompanije koje posluju u Srbiji kroz kratkoročne, srednjoročne i dugoročne kredite u visini do 2,5 miliona evra.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je Banci Inteza Beograd zajam od 30 miliona evra za kreditiranje malih i srednjih preduzeća.

Ta kreditna linija predstavlja deo paketa vrednog 100 miliona evra koji je EBRD obezbedio za tri članice Inteza Sanpaolo grupe u istočnoj Evropi.

"Ta kreditna linija će omogućiti Banci Inteza Beograd da poveća ulogu u finansiranju privatnih malih i srednjih preduzeća i da poveća konkurenciju na tom sektoru", istakla je direktorka EBRD za Srbiju Hildegard Gacek.

„Veliko je zadovoljstvo videti da je EBRD ove godine ponovo izabrao našu banku za partnera u podršci razvoju malih i srednjih preduzeća. U toku ekonomskog pada ovaj projekta je u skladu sa našom strateškom odlukom da proširimo ponudu za mala i srednja preduzeća u duhu podrške celoj ekonomiji“, rekla je predsednica Izvršnog odbora "Banke inteza" u Beogradu Draginja Đurić.

Banka Inteza Beograd, u većinskom vlasništvu Inteza Sanpaolo grupe, najveća je komercijalna banka u Srbiji. Banka ima 1,4 miliona klijenata, bruto bilansnu sumu od 3,4 milijarde evra, ukupne depozite od 1,75 milijardi i ukupne plasmane veće od dve milijarde.

Toj banci EBRD je prošle godine odobrio kreditnu liniju od deset miliona evra za projekte energetske efikasnosti u kompanijama u Srbiji.

Finansijska sredstva koja je EBRD odobrio Inteza Sanpaolo grupi uključuju kreditnu liniju od 20 miliona evra za Inteza Sanpaolo banku u Bosni i Hercegovini i 50 miliona za CIB banku u Mađarskoj.


Fijat neće raditi devet dana
Kragujevac -- Kompanija „Fijat automobili Srbija“ prekida proizvodnju u Kragujevcu zbog pripreme proizvodnje novih modela ali i zbog uskršnjih praznika.

Ta kompanija je najavila da će prekiniti proizvodnju u Kragujevcu od 24. marta do 1. aprila, kako bi pripremila fabriku za početak proizvodnje novih modela automobila.

U kompaniji su rekli da će te dane iskoristiti za premeštanje dela sektora koji pripada zoni za montažu pokretnih delova vozila, sa mesta gde se sada nalazi u zonu gde su počele aktivnosti u vezi sa renoviranjem fabrike.

Predsednik Samostalnog sindikata u fabrici "Zastava automobili" Zoran Mihajlović kaže da radnici neće raditi 13 dana zbog odluke FAS-a da prekine proizvodnju, ali i zbog toga što se i pravoslavni i katolički hrišćanski praznik Vaskrs obeležavaju 4. aprila.

Inače, ukupna vrednost reprojektovanja i restruktuiranja bivših Zastavinih hala, je oko sedam miliona evra, a prvo će se biti rekonstruisane Montaža, Karoserija i Lakirnica u kojoj će biti izvedeni najobimniji radovi.

U saopštenju “Fijat Srbija” je navedeno i da se od aprila prošle godine u fabrici montira "punto klasik" u benzinskoj varijanti, a od septembra se radi i ugradnja dizel multidžet motora, kao i da je odnedavno, u ovoj fabrici počela i proizvodnja "punta" na gas.

Dnevno se u FAS-u proizvede 120 modela “punto klasik” što je rekordna proizvodnja u poslednjih 19 godina.


NIS i Lukoil poskupeli gorivo
Beograd -- Na pumpama NIS-a od danas je poskupeo benzin, a na pumpama "Lukojl-Beopetrola" dizel gorivo, saopštili su iz ovih kompanija.

Na pumpama NIS-a, motorni i bezolovni motorni benzin od 95 oktana skuplji su za 3,7 dinara po litru, pa koštaju po 112,7 dinara, dok su cene dizel goriva kod NIS-a ostale nepromenjene pa dizel D-2 košta 92,5 dinara a evrodizel 102,9 dinara po litru.

Na pumpama "Lukojl-Beopetrola" dizel je od danas skuplji za četiri dinara i košta 96,5 dinara po litru.

Motorni i bezolovni motorni benzin od 95 oktana na "Lukojlovim" pumpama je još juče poskupeo za 3,7 dinara i košta 114,7 dinara po litru.

Kompanija OMW takođe je u utorak promenila cene goriva na svojim pumpama, tako da su motorni benzini poskupeli za 3,7 dinara, a dizel za četiri dinara po litru.

Motorni benzini na pumpama ove kompanije koštaju 114,7 dinara po litru, evrodizel 109,9 dinara a D-2 99,5 dinara po litru.


Prioritet investicije i radna mesta
Beograd -- Vlada nastavlja sa primenjivanjem podsticajnih mera iako Srbija izlazi iz ekonomske krize, kaže premijer Mirko Cvetković.

Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da će, iako postoje jasni znaci da Srbija izlazi iz ekonomske krize, vlada i dalje primenjivati podsticajne mere kako bi sprečila rast nezaposlenosti i podržala proizvodnju i izvoz.

Cvetković je na okrugom stolu koji u Beogradu organizuje londonski Ekonomist, rekao da će sve mere ekonomske politike koje sprovodi
Vlada Srbije biti izbalansirane i neće imati negativan uticaj na makroekonomsku stabilnost.

On je rekao da je dosadašnja saradnja s Međunarodnim monetarnim fondom dala dobre rezultate na ublažavanju efekata krize i da
predstavlja pouzdanu osnovu za dugoročni razvoj zemlje.

"Verujem da ćemo iskoristiti povoljnu startnu poziciju, stimulisati privredni rast i zapošljavanje i obezbediti osetnije poboljšanje životnog standarda građana u narednom periodu", kazao je Cvetković.

Nećemo čekati investitore, tražićemo ih

Cvetković je rekao da se neće čekati da strateški investitori "zakucaju" na vrata i da će se vlada angažovati na njihovom traženju u Evropi i svetu.

On je istakao da će biti obezbeđena sredstva za realizaciju izvoznih poslova preduzeća i jačanje institucionalnih kapaciteta za osvajanje novih tržišta.

"Radiće se na identifikaciji sektora koji imaju izvozni potencijal, a biće stavljen i akcenat na mala i srednja preduzeća koja, iako su ranjiva u recesiji, imaju potencijala", rekao je Cvetković.

On je najavio fiskalne stimulanse koji će podstaći rast domaće tražnje i investicije u infrastrukturu i rekao da će se raditi i na podsticanju efikasnosti javnih preduzeća kao i njihovih ulaganja i da će za to biti date državne garancije.

Premijer je naročito ukazao na ulaganja u sektor energetike, istakavši da će od 1,6 milijardi evra, predviđenih za te namene, samo za EPS i "Srbijašume" biti opredeljeno 700 miliona evra, što iznosi pet odsto BDP-a.

Najavljujući i posebne stimulativne mere u visokogradnji, on je istakao da je fiskalni stimulans "težak" 20 miliona evra, što treba da pokrene stanogradnju u vrednosti od 300 miliona evra.

Cvetković je dodao da će se paralelno sa ekonomskom politikom sprovoditi plan socijalne sigurnosti građana, uz usvajanje sistemskih zakona o socijalnoj zaštiti i bolju identifikaciju ugroženih kategorija stanovništva.

"Sve mere će biti izbalansirane i neće uticati na makroekonomsku stabilnost", zaključio je Cvetković.


Cvetković: Prodaja Telekoma odlična
Beograd -- Srpski premijer Mirko Cvetković kaže da je odluka Vlade Srbije da proda 40 odsto akcija Telekoma odlična, jer će se tako privući veći broj kupaca.

Procenat koji će biti prodat "odlično je izabran" kako bi se privuklo što više zainteresovanih kupaca i kako bi se obezbebila prava konkurencija, rekao je Cvetković i dodao da će na taj način država zadržati manjinski deo u Telekomu, a istovremeno će privući strateškog partnera koji će ulaganjima obezbediti dalji razvoj te telekomunikacione kompanije.

Vlada Srbije najavila je da će na sednici u petak razmatrati odluku o tenderskoj prodaji 40 odsto akcija Telekoma Srbije koje su u vlasništvu države. "Želeli smo da vidimo koji bi procenat bio zanimljiv za sve i dao mogućnost državi da zadrži značajan udeo i ima važnu ulogu u odlučivanju", rekao je Cvetković.

On je ocenio da će kupac 40 odsto akcija Telekoma postati najvažniji vlasnik, jer će akcije kompanije koje će biti podeljene građanima biti raspoložive za dalje trgovanje, tako da će vlasnik 40 odsto akcija moći da dokupi još akcija tako da stekne većinsko vlasništvo.

Cvetković je rekao da je stav da će se tako dobiti najbolja moguća cena, ali je istakao da Vlada neće izlaziti sa procenama koliko vrede akcije koje će uskoro biti ponuđene na prodaju. Srpski premijer je apelovao da se ne izlazi sa spekulacijama o ceni jer će, kako je kazao, postupak prodaje biti potpuno transparentan.

Cvetković je precizirao da će biti objavljen tender, a nakon toga će biti organizovana aukcija i postupak će biti sličan kao kod prodaje bivšeg Mobtela. On je kazao da će novac od prodaje akcija Telekoma biti usmeren u poseban fond i da će biti najvećim delom namenjen uglavnom za putnu infrastrukturu i da neće ići na ličnu potrošnju.

On je precizirao da novac od prodaje Telekoma neće ići na glavne putne infrastrukturne projekte jer je za njih novac već obezbeđen od međunarodnih institucija, već za manje saobraćajnice kao što su deonice Beograd-Čačak, Čačak-Pojate, Požega–Vrška Čuka i Niš-Prokuplje.

Premijer Srbije Mirko Cvetković je kazao i da se nada da će novac od Telekoma na najbolji način biti iskorišćen za poboljšanje okruženja i kvaliteta života građana Srbije.

Vlada Srbije je preko PTT Srbija vlasnik 80 odsto Telekoma Srbija, a 20 odsto je u vlasništvu grčke kompanije OTE, čiji je većinski vlasnik Dojče telekom.
 
Vlada u petak o Telekomu

Redovna sednica Vlade Srbije, kako je saopštila vladina Kancelarija za saradnju s medijima, biće održana u petak, 26. marta, na kojoj bi trebalo da se razmatra prodaja 40 odsto akcija Telekoma Srbije u državnoj svojini i da bude usvojen paket mera za subvencionisane dinarske kredite građanima Srbije.


Central bank policy "won't change"
BELGRADE -- There will not be any changes in the monetary policy after the resignation of National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić.

This is according to President of the Council of NBS Dejan Šoškić, who spoke for B92.

“The NBS has precisely defined legal jurisdiction and internal regulations which regulate the functioning of the institution down to the details, so any instability in its work should not be expected,” he said.

“The Council has 60 days to accept Jelašić’s resignation and initiate a procedure for the election of his replacement,” he explained.

As he addressed reporters in Belgrade on Tuesday, Jelašić assured them that he was leaving for personal reasons and not because of the pressures from the government and the business world.

The president of the NBS Council does not doubt the sincerity of the explanation.

“I personally believe the governor, I think that he’s always telling the truth and finally, it’s my duty when it comes to these things. Whether there were some disputes regarding the concepts related to the monetary policy – it’s clear that people are entitled to different opinions, but what is undisputable is that the NBS acting in accordance with the law and appropriate memorandums, which have been, among others, made with the Serbian government."

"Therefore, different opinions are a healthy thing, and I would say a normal phenomenon, but the moment when they are put in a document they are mandatory for all institutions which are in charge of their implementation until these documents are changed,” Šoškić emphasized.

He did not wish to speak about who is likely to succeed Jelašić at the helm of the central bank.

“I wouldn't go into this kind of speculation, it is, after all, up to politicians to assess who the candidates will be. I'm sure that there are many candidates in our country who could perform this duty in a satisfactory manner,“ Šoškić concluded.


State looks to take "at least EUR 1bn" for Telekom
BELGRADE -- The government will discuss on Thursday selling 40 percent of Telekom Srbija's shares by way of an international tender.

The tender will occur in two phases, and the government is expected to announce it either in June or September, according to Belgrade daily Politika, which adds that the sale will be similar to mobile operator Mobtel's sale to Norway’s Telenor.

The starting price for the auction will be the highest one offered by interested investors in the pre-qualification tender.

According to the daily’s sources, the starting price will not be under EUR 1bn, and could reach EUR 1.5bn.

PM Mirko Cvetković's circles are saying that the money gained the sale of Telekom will be set aside for a special fund for financing infrastructure projects.

According to the current ownership structure, Greek OTE owns 20 percent of the company and the state of Serbia owns 80 percent.

Asked why 40 percent is being sold, Politika’s source from the government said that this amount was given to avoid accusations of favoritism when it comes to one possible buyer, Deutsche Telekom – that owns a portion of OTE – and to give other interested buyers the chance to become majority owners.

Whoever acquires the 40 percent in the tender will be able to increase this share to majority by buying odd shares from Telekom employees and citizens.

Economy Minister Mlađan Dinkić denied that Deutsche Telekom has a right of first purchase, since it co-owns OTE.

There are three large companies that have unofficially shown interest, according to sources, and they include telecommunications companies from Egypt and Turkey.

Telekom Serbia was founded in June 1997 as a shareholders company. The same year, 49 percent of the company was sold, 29 percent to Italian STET and 20 percent to OTE.

The Italian company sold its shares back to the state in December 2002, giving it 80 percent ownership.

The state has the “golden share” in the company, giving it the right to veto all important strategic decisions in the board of directors.

Telekom Serbia also owns Telekom Srpska, in the Republic of Srpska (RS), Bosnia, and Montenegrin M:tel.


Manji profit "Tigra" u 2009. godini
"Tigar" je u prošloj godini ostvario neto dobit od 113,6 miliona dinara u poređenju sa nešto više od 168 miliona u 2008, objavila je danas (24. mart 2010. godine) ta pirotska kompanija na sajtu Beogradske berze.

Prošlogodišnji poslovni prihod "Tigra" dostigao je 273,2 miliona dinara prema 252,7 miliona u 2008. godini.

Istovremeno su rashodi preduzeća u prethodnoj godini dostigli 535,5 miliona dinara dok su u 2008. godini bili 516,9 miliona, pokazuju podaci iz bilansa uspeha preduzeća.

Akcijama "Tigra" na Beogradskoj berzi se trguje od maja 2005. a od aprila 2007. su na A Listingu.

Trenutno vlasnička hartija "Tigra" košta 760 dinara prema maksimalnih u poslednjih 12 meseci 1.058 iz septembra i minimalnih 395 dinara iz aprila prošle godine.Tržišna kapitalizacija pirotske korporacije je oko 1,32 milijarde dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta