Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jelašić: Banke nisu iznosile novac
Beograd -- Odlazeći guverner NBS Radovan Jelašić kategorički demantuje optužbe da je navodno, pomogao stranim bankama da iznesu profit iz naše zemlje.

Jelašić je takve tvrdnje označio kao potpuno neosnovane, naglašavajući da banke ne samo da nisu odnosile, nego su dodatno donosile novac u Srbiju.

"Mogu samo da primetim da su u kriznoj 2009. godini banke u okviru 'bečke inicijative’, ne samo zadržale, već su i povećale svoju izloženost prema Srbiji, od 8,7 milijardi evra sa kraja 2008, i to za 136 miliona evra", kazao je Jelašić.

Prošle godine su banke sa većinskim stranim vlasništvom izvršile, prema rečima Jelašića, dokapitalizacije u vrednosti većoj od 70 miliona evra, a samo u prva tri ovogodišnja meseca uvećale su svoj kapital za dodatnih 40 miliona evra.

Istovremeno strani investitori domaćih banaka su u te banke uneli kapital u iznosu većem od 126 miliona evra. Osim toga, banke u stranom vlasništvu su ostvareni profit u 2008. godini, u vrednosti 343 miliona evra, gotovo u celini zadržale u zemlji.

Sve to zajedno doprinelo je da su banke baš u kriznoj 2009, za razliku od kretanja u drugim zemljama, u Srbiji značajno povećale kreditni potencijal i obezbedile dodatnu sigurnost za položene depozite, objasnio je Jelašić.

On je, istovremeno, podsetio da se u jeku najveće krize "ni kod jedne banke nije postavilo pitanje da li neki građanin može da podigne svoju štednju", je su "imale dovoljnu likvidnost i dovoljnu solventnost".

Guverner NBS u ostavci je ukazao i da ne bi bilo toliko hipotekarnih i potrošačkih kredita u Srbiji, a o zajmovima privredi da se i ne govori, da je obim tih pozajmica zavisio isključivo od domaće štednje.

"Ključni postulat povećanja kredita u Srbiji bio je to što su banke donosile iz inostranstva novac, povećavajući tako svoj kapital i na osnovu toga obezbeđujući zajmove, kao i to što su naša preduzeća imala mogućnost direktno da se zaduže u inostranstvu. Da toga nije bilo, mi bi bili bukvalno limitirani na 6,2 milijarde evra devizne štednje naših građana", ukazao je Jelašić.

Pri tome, na slobodnom raspolaganju bankama bi ustvari bilo svega 3,7 milijardi, zbog obavezne rezerve koja kod devizne štednje iznosi 40 odsto, naglasio je on.

"Kako 2009, tako i 2008. godine banke su bile profitabilne. Međutim, niko nije taj profit izneo, nego je on dodatno iskorišćen da bi se povećala adekvatnost kapitala banaka, što takođe predstavlja jednu značajnu dozu sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora", rekao je Jelašić.


Država preuzima zadužena preduzeća
Beograd -- Vlada je donela uredbu po kojoj privatizovana preduzeća koja imaju probleme sa likvidnošću, a redovno isplaćuju zarade, dugove mogu da zamene u državni kapital.

To praktično znači da firma ne plaća struju mesecima, dug raste, a ipak umesto tužbe i naplate, neplatiša dobije novog vlasnika u liku Elektroprivrede Srbije. Taj proces je sasvim moguć pod određenim uslovima i stručno se definiše kao "konverzija duga u vlasništvo“.

Upravo po tom osnovu, odlukom Vlade, EPS je postao delimični vlasnik medijske kuće Politika, tekstilnog kombinata Raška, a uskoro možda i RTB-a Bor.

"Mislim da je to pogubno za Elektroprivredu Srbije. Time se umrtvljuju sredstva koja smo trebali da uberemo od prodate električne energije. Šta vi radite sa tim preduzećima? Za sada ništa, zaista nemamo strategiju šta bismo radili sa tim vlasničkim udelom“, objašnjava direktor Direkcije za distribuciju električne energije Životije Jovanović.

Sa druge strane, u Srbijagasu izgleda nemaju problema sa različitim delatnostima i upravljanjem, jer su samostalno kupili deo vlasništva u osiguranju i informatici, a konverzijom duga vlasnički su prisutni u proizvodnji veštačkog đubriva u pančevačkoj Azotari, ali i izradi staklene ambalaže, što je posao paraćinske fabrike stakla. Osnovna delatnost im je, da podestimo, uvoz i distribucija gasa.

"Sva kreditna zaduženja i ostalo ići će na račun srpske fabrike stakla. Radi se o tržišnim projektima zasnovanim na tržišnim idejama i tržišnim potencijalima, sa idejom da se svako radno mesto u fabrici stakla sačuva, a da se osposobi proizvodnja koja će biti profitabilna“, kaže direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

Dug EPS-u 20 milijardi dinara

Privreda u Srbiji EPS-u duguje preko 20 milijardi dinara i koliko bi to moglo biti novog vlasničkog udela, za sada se ne zna precizno.

Deo ekonomista smatra da bi masovna konverzija bila loše rešenje, ali i da je u nekim slučajevima, kada se bira između stečaja i konverzije, taj princip dobra mera.

"Da li je pametno konvertovati neka potraživanja, pametno je ako iza toga stoji jasna strategija. Država je u ovom slučaju Politike, ako ne želi da utiče na vlasništvo na dugi rok da to konvertuje i to proda“, navodi ekonomista Svetske banke Dušan Vujović.

"Mislim da država treba polako da se povlači iz regulacije i davanja. Ona treba da stvori zakonski okvir a mi ćemo sami rešavati probleme koje imamo“, ističe predsednik kompanije Metalac Dragoljub Vukadinović.

Ono oko čega su svi saglasni, jeste činjenica da naplata duga kod nas traje predugo. Naime, prema podacima Svetske banke, da bi se u Srbiji naplatila sporna potraživanja po osnovu komercijalnih ugovora, potrebno je u proseku čekati 635 dana i proći 36 različitih procedura, na koje se potroši čak 28 odsto vrednosti duga.


MMF: Očekujemo da ne bude inflacije
Beograd -- Očekujemo da neće biti nikakvih promena u strategiji Narodne banke Srbije kad je u pitanju inflacija nakon ostavke guvernera Jelašića, kažu u MMF-u.

Bogdan Lisovolik, stalni predsednik Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju kaže da je aranžman koji MMF ima sa Srbijom na snazi i da se dogovoreni okvir ekonomske politike se primenjuje, pa nema bojazni da se bilo šta promeni zbog odluke guvernera da podnese ostavku.

Lisovolik u intervjuu Novostima nije želeo da da oceni Vladinu odluku da proda Telekom. "Generalno, kako je globalni privredni oporavak u toku, ovaj momenat deluje kao dobar za oživljavanje značajnijeg procesa privatizacije u Srbiji. Ipak, ne bih komentarisao, u ovoj fazi, slučaj Telekoma", rekao je Lisovolik.

Prema njegovim rečima, teško je doneti precizne zaključke kada je u pitanju kontrola državnih preduzeća od strane Vlade, jer postoji toliko različitih slučajeva, s obzirom na to da je svako od tih preduzeća drugačije.

"Državna kontrola u ovoj oblasti još vrlo visoka, a ipak veliki broj državnih firmi nastavlja da proizvodi gubitke. To je, između ostalog, i ključni razlog što je učešće privatnog sektora u ukupnoj srpskoj ekonomiji niže nego što je to slučaj kod sličnih tranzicionih privreda kakve su Poljska ili Slovačka. U ovim državama postignut je izrazit napredak u izvozu, a tamo privatni sektor čini 75-80 odsto ukupne ekonomije, dok u Srbiji nosi svega 60 odsto. Veće učešća privatnog sektora moglo bi da bude ključni faktor u srpskoj tranziciji ka izgradnji novog održivog modela rasta baziranog na izvozu", objašnjava Lisovolik.

Prema njegovim rečima, preporuka koju je Vlada dala državnim firmama da plate u javnom sektoru budu zamrznute, a za rukovodioce ograničene, jer to je dogovoreno sa MMF-om, dovoljna je i nema potrebe za donošenjem obavezujućih odluka.

" Za sada ta preporuka funkcioniše, posebno kroz veću transparentnost i odgovornost u državnim firmama. Podaci o nivou zarada objavljuju se mesečno na vladinom vebsajtu. Kao rezultat toga imamo da su plate generalnih direktora značajno niže nego što su to bile pre donošenja ove preporuke", rekao je Lisovolik.

On je istakao da je kod izbora direktora javnih preduzeća vrlo značajno da se shvati potreba za angažovanjem visokospecijalizovanih stručnjaka na ovim važnim poslovima, kao i za kvalitetnim podsticajima kojima bi se privukli dobri profesionalci.

MMF očekuje planove

Lisovolik je rekao da je jedna od programskih obaveza srpskih vlasti prema sporazumu sa MMF usvajanje poslovnih planova deset najvećih državnih firmi do kraja februara.

"Za sada smo od Vlade dobili obaveštenje da je veći deo tih planova usvojen, sa manjim zakašnjenjem", rekao je on i dodao da se na ostatak planova još uvek čeka..

"Naravno da bi bilo bolje da se izbegnu kašnjenja, ali, ukoliko se preostali poslovni planovi usvoje u narednih nekoliko dana i ako budu u skladu sa odlukom o zamrzavanju masa zarada, verujemo da će sve biti u redu", zaključio je Lisovolik.


Nemci zainteresovani za naš Telekom
Berlin -- Telekomunikaciona kompanija „Dojče telekom“ je zainteresovana za kupovinu udela u Telekomu Srbije, piše nemački dnevnik Bild.

"Telekom Srbija se uklapa u strategiju preuzimanja koju ima ’Dojče telekom’", kazao je za Bild portparol nemačke telekomounikacione kompanije sa sedištem u Bonu.

Kako prenosi taj dnevnik, portparol je kazao da ’Dojče telekom’ "već ima poslove u mnogim zemljama južne i istočne Evrope" i da je zainteresovan i za "tržišta koja se graniče sa tim zemljama". O konkretnim planovima u Srbiji, prenosi nemački list, portparol Telekoma nije želeo da govori.

Protekle sedmice je predstavnik ’Dojče telekoma’ za štampu saopštio da kompanija "načelno ne komentariše nikakve špekulacije medija o poslovnim planovima".

Vlada Srbije je najavila je da na jesen namerava da proda polovinu od 80 odsto akcija koje ima u Telekoma Srbije. Vlasnik ostatka od 20 odsto je grčka telefonska kompanija OTE, u kojem Dojče telekom ima 30 odsto akcija. OTE je prošlog decembra isključila mogućnost kupovine daljeg udela u Telekomu Srbija.


IMF expects no changes in NBS work
BELGRADE -- The International Monetary Fund does not expect any changes in the NBS’s strategy after the resignation of Governor Radovan Jelasic.

The IMF representative in Serbia Bogdan Lissovolik said that the arrangement which IMF has with Serbia is in power and that the agreed framework for economic policies is being implemented.

He said that the government's decision of to sell 40 percent of the shares of Telekom Srbija is a good chance for revitalizing the important process of privatization in the country, but added that he did not wish comment on the Telekom case "in this phase".

Asked how he sees the government role in controlling the functioning of public companies, Lissovolik said that he could be concluded that the state control in this field is still at a very high level.

“It is a fact that a large number of state companies are continuing to produce losses. That is, among other things, a key reason why the participation of the private sector in the total Serbian economy is less than in similar transitional economies such as the ones in Poland and Slovakia.”

He said that in these countries, the private sector makes up 75-80 percent of the total economy, while in Serbia, it only carries 60 percent.

“Greater participation of the private sector could be a key factor in the Serbian transition towards building a new, sustainable model of growth based on exports,” Lissovolik said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta