Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija i Bugarska potpisale sporazum o povezivanju gasnih sistema
Srbija i Bugarska su danas (5. mart 2010. godine) u Briselu potpisale sporazum o izgradnji sistema povezivanja gasovoda između dve zemlje, čime se zaokružuje stvaranje Prstena gasne energetske zajednice u Evropi, a što je strategijski, bezbednosni cilj Evropske unije.

Sporazum o izgradnji dvostrukog gasovodnog povezivanja sistema i skladišta gasa između dve zemlje, u čiju će izgradnju biti uloženo 100-120 mil EUR, potpisali su srpski ministar za rudarstvo i energetiku Petar Škundrić i bugarski ministar za ekonomiju, energiju i turizam Trajčo Trajkov.

Taj gasovodni projekat, pod okriljem Evropske komisije, ići će trasom Niš-Dimitrovgrad-Dubnica, kod Sofije, u dužini od 180 kilometara, a imaće kapacitet od dve milijarde kubnih metara gasa godišnje.

Reč je i o bitnom poduhvatu za bezbednost snabdevanja Evropske unije i zemalja u procesu pridruživanja EU , kao i o komercijalnom projektu koji treba da se u prvo vreme poglavito snabdeva ovom energetskom sirovinom iz Rusije.

Evropska komisija je saopštila da projekat treba da dobije finansijsku podršku EU, a predviđeno je već da se iz regionalnih fondova EU izdvoji 60 mil EUR za bugarski deo izgradnje "gasovodne interkonekcije" energetskog tržišta i sistema distribucije gasa dve zemlje.

Glavne evropske finansijske ustanove, kao što je Evropska investiciona banka i Evropska banka za razvoj, treba da doprinesu pronalaženju sredstava za ulaganje u taj projekat.


Prodaja "Telekom Srbija" Nemcima uzdrmala bi telekomunikaciono tržište BiH
Sve izvesnija privatizacija "Telekoma Srbija" od strane nemačkog "Deutsche Telekoma" mogla bi uzdrmati, pa čak i prouzrokovati strukturalne promene na telekomunikacionom tržištu BiH, pišu banjalučke "Nezavisne novine".

Prema pisanju lista, analitičari ističu da bi "Deutsche Telekom", koji je odranije posredni manjinski akcionar "HT Mostar", kupovinom državnog srpskog telekom operatora postao i većinski vlasnik banjalučkog "Telekoma Srpske" i time stekao zakonski neodrživu dominantnu tržišnu poziciju.

- U toj situaciji očekivao bi reakciju Konkurencijskog saveta BiH sa zahtevom prema "Deutsche Telekomu" da izađe iz akcionarske strukture jednog od dva telekom operatora u BiH. Tada bi logična odluka Nemaca bila da izađu iz "HT Mostar", odnosno da ostanu u "Telekomu Srpske - smatra direktor banjalučkog društva "Advantis broker" Branko Kecman.

Direktor "HT Mostar" Stipe Prlić takođe smatra da bi u slučaju posrednog ulaska "Deutsche Telekoma" u akcionarsku strukturu "Telekoma Srpske" bilo posla za Konkurencijski savet BiH, navodeći da je teško očekivati da Konkurencijski savet dozvoli da jedna kompanija, u ovom slučaju "Deutsche Telekom", praktično poseduje dve telekom licence u BiH.

On nije želeo da komentariše uticaj takve situacije na buduću privatizaciju mostarskog telekom operatora u kojoj "Deutsche Telekom" ima pravo preče kupovine, navodeći da će o tome odlučivati isključivo Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik kompanije.

Ekonomisti ocenjuju da bi preuzimanje "Telekoma Srpske" od strane "Deutsche Telekoma" uticalo i na slabljenje pozicije sarajevskog "BH Telecoma", koji je još u državnom vlasništvu.

Ranije je objavljeno da je državni vrh Srbije dogovorio prodaju 30% plus jedne akcije "Telekoma Srbija" nemačkom "Deutsche Telekomu" za najmanje 1 mlrd EUR.

Time bi "Deutsche Telekom" imao vlasnički udeo i u "Telekomu Srpske", koji je ranije kupio "Telekom Srbije".

Iz kabineta predsednika Srbije Borisa Tadića juče je demantovano pisanje beogradskog nedeljnika NIN da je prodaja kompanije "Telekom Srbija" Nemcima već ugovorena, dok u "Telekomu Srbija" tvrde da još nemaju informacije o prodaji.


Bivši vlasnici Marba žele Magnohrom
Beograd -- Investicioni fond Anbo, kojim gazduju Andrej Jovanović i Bojan Milovanović, zainteresovan je da kupi kraljevačku industriju vatrostalnih materijala Magnohrom.

Jovanović i Milovanović, nekadašnji vlasnici „Marbo produkta“, su prethodnih dana tokom razgovora u Vladi Srbije za kupovinu Magnohroma ponudili 17 miliona evra i još toliko u obnovu proizvodnje.

Inače, taj investicioni fond dospeo je u žižu javnosti kao ozbiljan interesent za kupovinu „Jat ervejza“. Fond, koji je po nekim procenama težak više od 270 miliona evra, od čega najveći deo potiče od prodaje kompanije Marbo, na spisak prioriteta za ulaganje u je stavio Magnohrom u vrh od osam preduzeća i kompanija.

Posle raskida kupoprodajnog ugovora sa indijskim „Global sistemom“, kojim gazduju braća Mital, vlasnik „Magnohroma“ je postao Akcijski fond Srbije.

„Sve što mogu da vam kažem jeste da je razgovora o prodaji Magnohrom bilo i da su predstavnici kompanije imali susrete sa timom koji trenutno rukovodi kraljevačkom vatrostalnom industrijom. O mogućem poslu razgovaralo se i u Ministarstvu ekonomije. Investicioni fond Anbo je zainteresovan za ulaganja u više firmi u Srbiji u raznim oblastima. Prerano je, međutim, govoriti o tome hoće li posao s Magnohromom biti i sklopljen“, kaže Jovan Nešović, poslanik G17 plus u Skupštini Srbije.

Po podacima do kojih smo došli od izvora bliskih Ministarstvu ekonomije, grupacija Anbo zainteresovana je samo za vatrostalni deo industrije Magnohrom i voljna je da do njega dođe neposrednom pogodbom sa državom, odnosno Akcijskim fondom.

Kupac vatrostalnog dela, uz opremu u rudnicima na Zlatiboru i prenos prava na eksploataciju rude, dobio bi poprilično urušeni stari deo industrije i pogon smolom i terom vezanih opeka (SVTVO), koji bi mogao da se pokrene čim stigne ruda.


Gradnja ’Južnog toka’ do 2011.
Beograd -- Početak pripremnih radova na izgradnji gasovoda “Južni tok” očekujemo najkasnije do 2011. godine, kaže Sergej Kuprijanov, portparol ruske kompanije Gasprom.

On kaže da ruski i srpski stručnjaci sada rade analize različitih trasa preko teritorije i dodaje da će se konačna trasa i kapacitet gasovoda kroz Srbiju znati kada se završi studija izvodljivosti i procene zakonski i tehnički aspekti dela “Južnog toka” koji će prolaziti kroz Srbiju.

Kuprijanov navodi da se projekat “Južni tok” odvija po planu i naglašava da u Gaspromu veruju da će projekat biti završen po planu do kraja 2015. godine.

Govoreći o zarada od tranzita gasa kroz Srbiju, za koju se navodilo da bi mogla da bude i pola milijarde evra, Kuprijanov objašnjava da će „sav prihod ići u zajedničko preduzeće ’Južni tok Srbija’. Akteri u zajedničkom preduzeću doneće odluku konsenzusom o načinu na koji će iskoristiti prihode nakon povrata od ulaganja“.

Povodom informacija o „nećkanju“ Bugara, on kaže da je „Rusija u pregovorima sa bugarskom Vladom i verujemo da će Bugarska uzeti ove koristi u obzir. Razmatra se napredak u predinvesticionoj fazi Južnog toka u Bugarskoj i priprema studija izvodljivosti bugarskog dela gasovoda, kao i realizacija zajedničkog preduzeća između Gasproma i ’Bulgarijan enerdži holdinga’”.

O šansama da Bugarsku zameni Rumunija, Kuprijanov kaže da „značajan broj drugih država, posebno Rumunija, procenjuju unosne mogućnosti koje se otvaraju sa ’Južnim tokom’“ i dodaje da je Rumunija potvrdila da je zainteresovana za učestvovanje u projektu i dostavila podatke potrebne za studiju izvodljivosti za trasu gasovoda preko njene teritorije.

On dodaje i da je „Hrvatska prepoznala značaj ’Južnog toka’ i drago nam je zbog toga. Ako sve bude išlo po planu, ugovor između Hrvatske i Gasproma bi mogao da bude potpisan u prvoj četvrtini 2010. godine. Iako trasa glavnog gasovoda još nije definisana i neće biti poznata sve dok ne dovršimo studiju izvodljivosti, moguće je da će Hrvatska biti priključena na krak gasovoda“.

Nema planova za drugo skladište u Srbiji

„Već radimo na šest projekata skladišta gasa u Evropi. Danas kapaciteti Gasproma za skladištenje gasa u Evropi su 3,7 milijarde kubika gasa, a do 2020. godine očekujemo da budu osam milijardi kubika, što je povećanje za dva do dva i po puta. Podzemno skladište Banatski dvor trebalo bi da zadovolji trenutnu srpsku potražnju gasa. Višak kapaciteta se ne isplati i partneri na ovom projektu pokušaće to da izbegnu“, kaže Kuprijanov.


Namenskoj stotine miliona u Alžiru
Blic -- Konkretni rezultat posete državno-privredne delegacije Alžiru trebalo bi da bude finalizacija ugovora vrednog više stotina miliona evra za namensku industriju.

Kako saznaje Blic, ugovor daleko premašuje vrednost poslova sa Irakom i reč je o najvećoj sumi novca ikada ostvarenoj u ovom sektoru. U pitanju su ugovori koji se mahom odnose na transfer tehnologije i izvoz našeg znanja, o građevinarstvu i ugradnji opreme i naoružanja.

„Sada je već izvesno da će alžirsko ministarstvo odbrane biti najveći partner Srbije, imajući u vidu da sledi ugovaranje poslova, od čega nam je najvažniji transfer tehnologije i izvoz našeg znanja. Ovi poslovi će zahtevati i nova upošljavanja u odbrambenoj industriji“, kaže Dragan Šutanovac, ministar odbrane.

Alžirska vlada počela je da donosi i ambiciozne infrastrukturne planove. Upravo tu je i šansa za srpske kompanije. Srpska i alžirska preduzeća će u kozorcijumima konkurisati za poslove na izgradnji infrastrukture u Alžiru, saopštilo je Ministarstvo ekonomije.

"Alžir upravo usvaja petogodišnji plan i u razvoj infrastrukture će investirati čak 300 milijardi dolara“, rekao je ministar ekonomije Mlađan Dinkić i dodao da bi kompanije iz Srbije, koje su do sada radile projekte manje vrednosti, u konzorcijumima sa alžirskim preduzećima mogle da dobiju veće poslove vredne više stotina miliona evra.

Dinkić kaže i da je dogovoreno da srpske farmaceutske kompanije dobiju poseban status u Alžiru, što će olakšati poslovanje srpskih kompanija, kao i da se srpskim lekarima uputi poziv da dodju u Alžir i kolegama prenesu znanja, za šta će Alžir izdvojiti značajna sredstva.

„Nekoliko sektora je značajno za nas. Prvi je građevina, visokogradnja i niskogradnja. Izgradnja puteva, brana, stanova. Ovo je prilika i za našu industriju nameštaja. Takođe, mogućnost za posao ima i brodogradnja, kao i farmaceutska industrija. Hemofarm je tamo prisutan već deceniju, a pokušaćemo da svoje lekove u Alžir izvoze i Galenika i Jugoremedija”, kaže Mlađan Dinkić, ministar ekonomije.

Priliku za posao u ovoj zemlji ima i prehrambena industrija, naročito izvoz jabuka, mesnih prerađevina, ali i konditora.


Nezaposlenost u januaru veća 2,1%
Beograd -- U februaru je u Srbiji bilo oko 16 hiljada više nezaposlenih lica nego u januaru, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje.

U saopštenju se navodi da je u februaru egistrovano 767.418 lica na evidenciji NSZ. U odnosu na oktobar 2008. godine, kada je počela ekonomska kriza, broj lica na evidenciji se povećao za 50.010 lica.

Najviše je nezaposlenih lica koja na posao čekaju od jedne do dve do godine (17,86 odsto), lica koja čekaju do tri meseca (14,1 odsto), od tri do pet godina (12,35 odsto), od pet do osam godina (10,89 odsto), od dve do tri godine (9,87odsto).

Od ukupnog broja lica na evidenciji NSZ, više od 12 meseci (dugotrajna nezaposlenost) na posao čeka 63,81 odsto ili 489.753 lica, od čega je 55,04 odsto žena. Najviše je nezaposlenih osoba od 25 do 29 godina (13,19 odsto).

Najviše nezaposlenih ima sa prvim stepenom stručne spreme oko 30 odsto i sa četvrtim stepenom oko 28 odsto.Sa završenim fakultetom na posao čeka oko 40.000 ljudi.

Najveća stopa nezaposlenosti je u Novom Pazaru 51,1 odsto, Loznici 41,5 odsto, Leskovcu 41,4 odsto. Kada je reč o opštinama, najveća stopa nezaposlenosti je i Lebanama sa 61,4 odsto, Vladičinom Hanu 54,1 odsto, Bojniku 53,4 odsto.

Najniža registrovana stopa nezaposlenosti je u beogradskim opštinama opštinama Savski venac 2,5 odsto, Stari grad 3,7 odsto, Vračar 6,9 odsto.


Slovenačka NKMB ulazi u Kredi banku
Beograd -- U Kragujevcu će biti potpisan govor o dokapitalizaciji kragujevačke Kredi banke od strane Nove kreditne banke Maribor (NKBM).

Prema ranijim najavama, NKBM će za dokapitalizaciju izdvojiti deset miliona evra, a kasnije još 20 miliona evra. U ime Vlade Srbije ugovor će potpisati ministarka finansija Diana Dragutinović.

Kragujevačka banka je jedna od devet banaka u Srbiji gde je država najveći vlasnik. Država Srbija je direktni vlasnik 55,2 odsto kapitala Kredi banke, a posredno, preko Beogradske banke u stečaju, ima udeo od 7,3 odsto. U toj banci je zaposleno 712 radnika.

Tržišna vrednost NKBM, druge po veličini u Sloveniji, je 310 miliona evra, a Kredi banke 5,7 miliona evra.


Sporazum Srbije i Bugarske o gasu
Beograd -- Srbija i Bugarska potpisale su sporazum o izgradnji gasovoda između dve zemlje što je strategijski, bezbednosni cilj Evropske unije.


Sporazum o izgradnji dvostrukog gasovodnog povezivanja sistema i skladišta gasa između dve zemlje, u čiju će izgradnju biti uloženo 100-120 miliona evra, potpisali su srpski ministar za rudarstvo i energetiku Petar Škundrić i bugarski ministar za ekonomiju, energiju i turizam Trajčo Trajkov.

"Bugarskoj je potrebno takvo povezivanje kako bi namirila potrebe svojih potrošača gasa. Ta interkonekcija je deo bugarske strategije povezivanja sa susedima, koja takodje uključuje povezivanje sa Rumunijom, Grčkom i mogućnost dvosmernog protoka sa Turskom“, rekao je Trajkov.

Srpski ministar energetike Petar Škundrić je dodao da je dvosmerna interkonekcija oduvek bila sastavni deo dugoročne strategije razvoja gasnog tržišta u Srbiji.

Zajedno sa značajnim kapacitetima za podzemno skladištenje gasa na kojima se radi u Banatskom Dvoru i u budućnosti i u Vojvodini, taj projekat će, kako je kazao, uvećati fleksibilnost snabdevanja gasom. "Ne samo da stvaramo pristup gasu iz novih izvora kao što su grčki LNG i u budućnosti putem Južnog gasnog koridora iz Kaspijskog regiona, nego i krčimo put da postanemo regionalno čvorište za gas iz kojeg bi se snabdevali naši susedi na Zapadnom Balkanu", precizirao je Škundrić.

Inače, taj gasovodni projekat, pod okriljem Evropske komisije, ići će trasom Niš-Dimitrovgrad-Dubnica, kod Sofije, u dužini od 180 kilometara, a imaće kapacitet od dve milijarde kubnih metara gasa godišnje. Srbija bi mogla računati na deo sredstava iz pretpristupnih fondova EU za podršku kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Uniji, objasnio je zamenik direktora Generalne uprave za energetiku Evropske komisije Fabricio Barbaso.

Sada se povezivanjem gasovodnih sistema te dve zemlje otklanja usko grlo dostave te važne energetske sirovine i omogućava da se snabdevanje diversifikuje, uz korišćenje velikih skladišta koja postoje ili koja će biti izgrađena u Srbiji i Bugarskoj.

Ali cilj stvaranja Prstena gasne energetske zajednice u Evropi je i to da se omogući tržišna konkurencija, a računa se i na buduće veće količine gasa iz Centralne Azije, pa i nalazišta u susedstvu - Grčkoj, Rumuniji, Hrvatskoj.

Evropska komisija je saopštila da projekat treba da dobije finansijsku podršku EU, a predviđeno je već da se iz regionalnih fondova EU izdvoji 60 miliona evra za bugarski deo izgradnje "gasovodne interkonekcije" energetskog tržišta i sistema distribucije gasa dve zemlje. Glavne evropske finansijske ustanove, kao što je Evropska investiciona banka i Evropska banka za razvoj, treba da doprinesu pronalaženju sredstava za ulaganje u taj projekat.

"Srbija bi mogla računati na deo sredstava iz pretpristupnih fondova EU za podršku kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Uniji", objasnio je zamenik direktora Generalne uprave za energetiku Evropske komisije Fabricio Barbaso. On je želeo da ukaže na to da su u vreme velike energetske krize u Evropi pre godinu dana, zbog krize snabdevanja gasom preko Ukrajine, dve najviše pogodjene zemlje bile Srbija i Bugarska.

Evropski komesar za energetiku Ginter Otinger je, tim povodom, izjavio da se izgradnjom postrojenja za protok gasa između Srbije i Bugarske
ostvaruje dugoročni cilj povezivanja Energetske zajednice i Evropskog energetskog tržišta.


Slovenci preuzeli Kredi banku
Kragujevac -- Nova kreditna banka Maribor postala je vlasnik 55,10 odsto paketa akcija kragujevačke Kredi banke dokapitalizacijom vrednom oko deset miliona evra.

Ministarka finansija Dijana Dragutinović koja je u ime Vlade Srbije potpisala ugovor sa NKBM kazala je da je izuzetno značajno to što je ova investicija došla u vreme krize.

„Tokom 2009. godine potpisivala sam ugovore kojima se zemlja uglavnom zaduživala kako bi pokrila deficit i mogu reći da nisam baš bila sretna. Danas je sasvim drugačije jer je uprkos krizi NKBM odlučila da investira deset miliona evra u Kredi banku, a u narednih pet godina možemo očekivati i dodatnih 30 miliona evra.“, kaže ministarka finasija.

Ona je rekla će nova investicija doći kroz novu dokapitalizaciju, subordinirani zajam ili kredit međunarodne finansijske institucije kojim će se dodatno osnažiti kapitalna baza Kredi banke. Srbija će ostati vlasnik 24,8 odsto kapitala Kredi banke a postoji mogućnost da se u narednim emisijama akcijama izvrši dodatna dokapitalizacija.

Predsednik Uprave NKBM Matjaš Kovačič rekao da je Kredi banka postala četrnaesta članica grupe NKBM koja je vodeća finansijska grupacija u regionu sa velikim finansijskim potencijalom i naglasio da će prvi cilj ulaska u vlasničku strukturu Kredi banke biti njena reorganizacija podizanje nivoa usluge i poboljšanje ponude bankarskih usluga.

„Očekujemo da će se investicije u Kredi banku vratiti za narednih tri do pet godina i da ćemo uvećanjem aktive banke u tom periodu postići učešće na tržištu od tri procenata“, kaže on.

Kovačič podseća da je NKBM bila finasijer u privatizaciji Sevojna, Livnice Kikinda i drugih kompanija koje će prema njegovim rečima postati njihovi direktni novi klijenti.

Predsednik Uprave NKBM kaže da će se u narednom periodu banka fokusirati i na klijente i na stanovništvo i na privredu. „Kragujevac kao grad je veoma interesantan privrednicima iz Slovenije koji žele da investiraju u Srbiju. Mislim da ćemo biti dobra spona između tih investitora i ovog grada u kome oni žele da podižu različite industrijske kapacitete“, rekao je Kovačič.

"U Srbiji je registrovano 1.400 slovenačkih firmi i većina su naši klijenti, a s druge strane, naš potencijal je i to što smo u mogućnosti da reformišemo banku, obezbedimo više novih klijenata, da ih servisiramo bolje i jeftinije i u obimu koji im je potreban", rekao je on.

Kovačič: NBS je stroga, ali mora tako

Predsednik Uprave NKBM Matjaš Kovačič smatra i da je politika NBS iako stroga, neophodna radi održanja stabilnosti bankarskog sistema. On dodaje i da tržište Srbije važi za jedno od najperspektivnijih finansijskih tržišta u Jugoistočnoj Evropi i da srpski bankarski sistem ima veliki potencijal za razvoj.

„Da niste imali tako strogu politiku NBS prošlu kriznu godinu biste završili sa mnogo lošim rezultatom od pada BDP-a od tri posto. Svesni smo da kao banka na ovom tržištu ne možemo ostvariti toliko visoke stope profita kako bismo želeli., ali s druge strane svesni smo da ćemo na ovaj način poslovati u stabilnom bankarskom sistemu“, objasnio je Kovačič.
 
NKBM smanjuje broj zaposlenih

„Trenutno radimo procenu potrebe za radnim mestima i želimo da svaki zaposleni, a ima ih trem+nutno oko 700, koji bude odlazio iz banke dobije adekvatni socijalni program. Najpre će otići oni koji su ispunili uslove za penziju, a potom uz socijalni program koji će biti u skladu sa kolektivnim ugovorima koji su već potpisani“, kaže Kovačič.
 
-----------------------------------------------------
 
Kredi banka ima tradiciju od 1871. godine, kada je osnovana kao Okružna štedionica, a danas broji 719 zaposlenih, ima oko 100 poslovnica i filijala u 50 mesta širom Srbije. Nova KBM iz Maribora, koja je u većinskom vlasništvu države Slovenije, druga je po veličini slovenačka banka sa tržišnim udelom od 9,6 odsto i deo je istoimene finansijske grupacije koja objedinjuje 13 kompanija


“Bezbolan“ izlazak NIS-a na berzu
Beograd -- Proces iznošenja akcija Naftne industrije Srbije (NIS) na berzu će biti "relativno bezbolan" za kompaniju, kaže generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.

On je dodao da je Vlada Srbije početkom ove godine ispunila sve obaveze proistekle iz sporazuma o prodaji NIS-a i predočio da ta komanija sada ima 4,7 miliona akcionara.

Kravčenko je rekao da je NIS počeo da se priprema za poslovanje u "novim okolnostima" još prošlog leta, u skladu s planom koji je odobrio Bord direktora kompanije. "NIS će u 2010. biti profitabilan, prvi put u nekoliko godina, a takva prognoza je zasnovana i na pozitivnim tendencijama u poslovanju kompanije tokom druge polovine 2009. godine", rekao je Kravčenko.

On je podsetio da je NIS od minule jeseni počeo da se priprema za otvaranje srpskog tržišta naftnih derivata, koje je planirano za iduću godinu i za smanjenje troškova poslovanja, izgradnju maloprodajne mreže u skladu s ekološkim standardima i modernizaciju svojih rafinerija nafte.

Posebna pažnja će biti posvećena razvoju maloprodajne mreže NIS-a i izgradnji novih benzinskih pumpi, u skladu sa novom marketniškom politikom kompanije, rekao je Kravčenko i dodao da će, kao rezultat te modernizacije, NIS imati najnoviji kompleks za preradu nafte i najveću mrežu benzinskih pumpi u Srbiji.

Kravčenko veruje da će NIS u sledećih nekoliko meseci uspeti da reši preostale probleme , kao što je neregulisano pitanje registracije kompanijine imovine koja ima značajan udeo u ukupnoj vrednosti NIS-a i da, istovremeno, okonča blizu četiri hiljade "starih" sudskih sporova.

"Mi smo sa vladom Srbije napravaili određeni plan i nadam se da će mo do ponude NIS-ovih akcija na berzi većinu tih problema s imovinom rešiti", rekao je Kravčenko.

NIS želi da obavi, prema rečima Kravčenka, ubrzanu modernizaciju i već je počeo da koristi naprednije tehnologije u proizvodnji, a uveo je i novu metodu za dobijanje evro-dizela u svojim rafinerijama. "Uvođenje savremenih tehnoloških postrojenja, na primer za hidrokreking, imaće značajan uticaj na tehnološki razvoj NIS-a", zaključio je Kravčenko.


Domestic currency continues slide
BELGRADE -- The dinar’s value against the euro decreased for the third day in a row hitting its lowest value since the euro’s introduction in 2002.

The exchange rate is currently one euro for RSD 99.7044, the National Bank of Serbia (NBS) stated after intervening again on the foreign exchange market with EUR 30mn on Thursday.

Including yesterday's sale of EUR 30mn, the NBS has sold a total of EUR 486.5mn to stabilize the domestic currency since the beginning of 2010

NBS Governor Radovan Jelašić said earlier in the week that an increase in the amount of dinars in Serbia's financial system will contribute to macroeconomic stability and relieve pressure on the foreign currency exchange rate.

The dinar recorded its highest value this year on January 4, when the official exchange rate was RSD 95.9679 for one euro.


Serbia-Bulgaria gas connection to be discussed
BELGRADE -- Serbian Energy Minister Petar Škundrić and Bulgarian Economy and Energy Minister Traicho Traikov will begin talks for gas cooperation between the countries.

The two will sign a statement in Brussels which will be the basis for the planned project of gas connections between Bulgaria and Serbia.

The statement will be signed in the presence of EU Energy Commissioner Guenther Oettinger in Brussels on Friday, the Serbian Energy and Mining Ministry stated.

The gas pipeline that goes through Niš and over the border crossing near Dimitrovgrad will be the first connection between the gas distribution systems of Serbia and Bulgaria and will be of great importance for gas distribution in both countries and the whole region, the ministry adds.

The project is part of the Energy Community Gas Ring concept promoted by the European Commission.


Cooperation with Algerian companies announced
BELGRADE -- Serbian and Algerian firms will apply in consortiums for construction work on infrastructure in Algeria, the Serbian Economy Ministry announced.

“Algeria is currently adopting a five-year plan and it will invest as much as USD 300mn in the development of infrastructure,” Economy Minister Mlađan Dinkić said after meeting with Algerian Prime Minister Ahmed Ouyahia.

He added that Serbian companies which have been working on smaller projects could get bigger jobs worth several hundred millions of euros in consortiums with Algerian firms.

Algeria’s health minister told Dinkić that Serbian pharmaceutical companies would get special status in Algeria, which would make business for the Serbian companies easier.

Algeria would also appropriate significant means for inviting Serbian doctors to come to Algeria and share their knowledge with Algerian colleagues.

“We have agreed on the final details of a large contract for the utility industry which should be carried out by our company SDPR, which SDPR director and Defense Minister Dragan Šutanovac negotiated. The banking details have been harmonized now and this will be the largest export business deal of our utilities industry this year,” he said.

During the three-day visit to Algeria, Dinkić has also held meetings with five other ministers and the country’s governor.

About 60 representatives of leading domestic companies in the field of utilities, construction, engineering, waterworks, pharmaceuticals, energy, food, and furniture production were also a part of the visit to Algeria.


Dinkić to insist on unfreezing of salaries
BELGRADE -- Economy Minister Mlađan Dinkić stated that the biggest problem in Serbia is the low buying power of the citizens.

He added that he will insist on the unfreezing of salaries by September this year at the latest.

"I will insist that salaries should be increased, because product demand cannot be restored without it, regardless of what the experts and analysts might say," Dinkić told journalists.

He pointed out that a program is being prepared, in cooperation with the National Bank of Serbia (NBS), to increase the buying power of the people, but he did not want to go into details, saying that he will talk about the program once it has been prepared and adopted.

Commenting on the decline of the dinar against the euro, Dinkić said that he is concerned about the issue, adding that low demand is one of the main reasons for it.

In order to substantiate his claims, Dinkić said that on the one hand, there has been an eight percent drop in trade turnover, a 12 percent decrease in the construction sector in January, and on the other hand, industrial production has seen a growth of 3.7 percent.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta