Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Banke opet traže žirante
Beograd -- Banke su znatno rigoroznije prilikom odobravanja kredita jer strahuju da neće u potpunosti uspeti da naplate svoje pozajmice.

Banke se hvale da “leže na parama” i žale se da nemaju kome da odobre kredite, a, sa druge strane, sve više zatežu sa uslovima za uzimanje zajmova i povećavaju kamate.

Kašnjenja u vraćanju odobrenih kredita ima, ali ona nisu dramatična. Ipak, bankari su izuzetno oprezni. Tako se od budućeg korisnika gotovinskog i potrošačkog zajma, ili kreditne kartice, zahteva niz potvrda i podataka. Kao posebna dodatna mera zaštite ponovo se vraćaju žiranti, ukoliko tražena pozajmica prelazi granicu od 7.000 ili 8.000 evra. Neke banke zahtevaju žirante i ako klijent već ima kredit koji sa ratom opterećuje zaradu sa više od 19,90 odsto.

A, zakon dozvoljava da se kreditom optereti trećina plate, pa tako, ako neko želi da, pored gotovinskog kredita na čiju otplatu odlazi oko 20 odsto zarade, uzme i potrošački zajam da bi kupio veš-mašinu ili nešto drugo, mora da pribavi - žirante. Međutim, u Srbiji, gde zaduženost po zaposlenom prelazi 2.000 evra, žiranta je gotovo nemoguće naći.

Mnoge banke kada odobravaju zajmove vezane za evre, zahtevaju i depozit od - 30 odsto, iako je Narodna banka Srbije ukinula ovakav vid osiguranja. Neki bankari na ime obezbeđenja kredita za kupovinu vozila traže i da korisnik bude osiguran od posledica nesrećnog slučaja, odnosno smrti usled bolesti, nesrećnog slučaja, trajnog gubitka radne sposobnosti, invaliditeta preko 50 odsto... Naravno, obaveza je da se polisa stavi u korist banke.

"Banke se sve više štite, jer rastu nenaplativa potraživanja, odnosno rate kredita", smatra Goran Nikolić, ekonomista. -

On kaže da mnogi građani imaju problema, jer su uzeli zajmove vezane za evro, koji je značajno porastao u posledih pet meseci i mesečne obaveze bankama su uvećane, a plate su ili na istom ili na nižem nivou. Da i ne pominjemo one koji su ostali bez posla i samim tim dužni bankama.

S druge strane, banke za rizične plasmane moraju da rezervišu novac. To su razlozi zbog kojih se banke dodatno štite od gubitka.

Nije kriva samo država

Ni poslodavci ne svaljuju svu odgovornost na državu. Priznaju da su neki morali da odustanu od posla zbog velike konkurencije i nedovoljnog poznavanja tržišta. To su greške početnika u biznisu.

Nacionalna agencija za regionalni razvoj takođe je sprovela anketu među vlasnicima malih i srednjih preduzeća. Na listi problema njihovih ispitanika prvo mesto drži - nedostatak sredstava.

Administrativne prepreke zauzimaju drugo mesto. Teškoće u poslovanju im pravi i nedostatak kvalifikovane radne snage, neusaglašenost sa standardima, nedostatak informacija o tržištu, i na kraju - nedostatak informacija u tehnologiji.

Sa sporom naplatom potraživanja suočavaju se skoro svi. Čak 58,4 odsto privrednika novac za svoje proizvode čeka duže od mesec dana. PDV, naravno, uplaćuju unapred.

Preduzetnici su prilično optimistični kad je u pitanju budućnost. Skoro polovina, 45,1 odsto, misli da će proširiti delatnost. Isti nivo posla očekuje da zadrži 40,7 odsto njih. Svega 4,1 odsto veruje da će morati da zatvori firmu, a 2,7 odsto planira da je prepusti nekom drugom.


Berze u regionu u "crvenom"
Beograd -- Indeksi akcija na tržištima kapitala u okruženju prvu martovsku nedelju završili su uglavnom u padu.

Na Zagrebačkoj berzi indeks Crobex ostao je na nivou iz poslednje februarske sedmice. Najlikvidniji je, kao i obično, bio Hrvatski telekom sa prometom od 26,6 miliona kuna (7,3 kune za evro) a cena te akcije povećana je procenat i po.

Medju dobitnicima su Jadroplov sa rastom od sedam i po procenta, Uljanik plovidba sa četiri i po, Janaf sa nešto više od tri i Erikson Nikola Tesla sa gotovo tri procenta. Gubitnike predvode gradjevinske kompanije, nakon neuspeha hrvatskog konzorcijuma u Crnoj Gori. Institut IGH je pojevtinio nešto više od 13 odsto a Tehnika, drugi član konzoricjuma koji je trebalo da u Crnoj Gori gradi put, deset i po procenata.

Indeks Birs na Banjalučkoj berzi u prethodnoj nedelji oslabio je nepun procenat a ostvaren je promet od 1,27 miliona KM (1,95 KM za evro), od čega petina u trgovini obveznicama. Najviše se na Listingu B trgovalo akcijama banjalučke Nove banke, za 137.455 KM, a cena im je smanjena gotovo dva procenta na sedmičnom nivou.

Na slobodnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren u trgovini akcijama gradjevinskog preduzeća Put, od 490.386 KM, po stabilnoj ceni.

Indeks SASX-10 Sarajevske berze oslabio je pola procenta a nedeljni promet vredeo je 1,65 miliona KM.

U prvoj nedelji marta najviše se trgovalo akcijama JP Elektroprivrede BIH, za 462.506 KM, a slede hartije Vemala iz Tešnja sa prometom od 193.740 KM i Bosnalijeka sa 51.493 KM.

Na crnogorskim berzama u protekloj nedjelji ubeležen je promet od 780.000 evra, indeks Montenegroberze MOSTE oslabio je četvrt procenta
a indeks Neks Montenegro berze NEX20 je izgubio gotovo procenat na vrednosti.

Ponovo se najviše trgovalo akcijama Telekoma Crne Gore (TECG), za 194.000 evra, a slede hartije Kontejnerskih terminala i generalnih tereta kojima je realizovano 68.000 evra uz blagi pad cene, od četvrt procenta na nedeljnom nivou. Akcijama barske Primorke trgovalo se za 51.000 evra a hartijama Prenosa za 47.000. evra.


Konverzijom zemljišta do stotine miliona evra
Beograd -- Procena je da će se od konverzije zemljišta stotine miliona evra u narednim godinama sliti u budžete države, lokalnih samouprava i Fond za restituciju.

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić, povodom vladine uredbe o konverziji prava korišćenja građevinskog zemljišta koju je Savet za borbu protiv korupcije ocenio protivustavnom, kaže da će se u budžet sliti značajna sredstva posle donošenja uredbe o konverziji prava korišćenja zemljišta u pravo svojine.

"Oni koji su mislili da će kroz privatizaciju jeftino doći do građevinskog zemljišta će morati da plate", rekao je Dulić i dodao da će naknadu morati da plate vlasnici preduzeća koji su privatizacijom zemljišta, stečajnim ili izvršnim postupkom došli do zemljišta kupujući fabrike, a nisu nastavili proizvodnju, već žele da ih pretvore u građevinsko zemljište.

Pošto je svojina nad zemljištem uslov za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, vlasnici preduzeća koji žele da grade poslovna i stambena zdanja na parcelama na kojima su fabričke hale i proizvodna postrojenja moraju da plate konverziju.

On je istakao da je ideja da se uredbom pokuša da se da građevinsko zemljište u svojinu fizičkim i pravnim licima i da se na taj način stvori tržište građevinskog zemljišta u Srbiji. "Na taj način bi pojeftinila cena kvadrata u perspektivi, a ohrabrili bi se i investitori da ulažu u sektor građevine", rekao je Dulić.

Dulić je rekao da je Savet za borbu protiv korupcije krenuo od pogrešne pretpostavke da će važiti procena tržišne vrednosti u trenutku privatizacije i to objasnio na primeru Luke Beograd.

Biće rađene ponovne procene tržišne vrednosti jer je u međuvremenu Luka Beograd postala interesantna kao građevisnko zemljište, kaže Dulić. Ministar je rekao da ima osećaj da će Luka Beograd vredeti nekoliko stotina miliona evra, "da će od toga biti oduzeto ono što je uloženo u Luku, odnosno 40 miliona, i da će razliku taj vlasnik koji hoće da gradi morati da plati".

Dulić je rekao da ona preduzeća koja ne nameravaju da grade na mestu fabrika koje su kupili neće plaćati konverziju. n je rekao da Poreska uprava treba da odredi metodologiju utvrđivanja tržišne cene i dodao da je uredba pokušaj da se stvori tržište građevinskog zemljišta kako bi u perspektivi cena kvadrata u Srbiji bila jeftinija i kako bi se ohrabrili investitori da krenu u gradnju.

Dulić je rekao da se očekivalo da će najveći problem i izazov biti pitanje kako da se definiše konverzija prava korišćenja zemljišta u pravo svojine kada je u pitanju privatizacija, odnosno stečaj.

Prema njegovim rečima, 90 odsto građevinskog zemljišta biće konvertovano bez naknade i svako ko živi u zgradi moći će da postane vlasnik zemljišta bez naknade.

"Namera je da onima koji su kupili firme da bi imali jeftino građevinsko zemljište, u firmu su uložili nula sredstava, otpustili su radnike i čekaju da se desi nešto da na tom zemljištu niknu neke zgrade, da upravo njima država naplati punu cenu zemljišta", rekao je Dulić i dodao da zna da će ta uredba i dalje biti kontroverzna.


Svaki građanin dužan 750 evra
Beograd -- Zaduženost građana Srbije po kreditima, ako se uključe i čekovi, kartice i lizing ugovori, iznosi 750 evra po stanovniku, kaže za B92 Veroljub Dugalić.

Sekretar Udruženja banaka Srbije, gostujući u vestima B92, rekao je da se građani uglavnom i dalje odlučuju na kredite indeksirane u stranim valutama, jer su dinarski krediti skupi. Jedan od uslova za jačanje nacionalne valute, kaže Dugalić, jesu pozitivna kretanja u privredi, odnosno povećanje izvoza i smanjenje uvoza.

"Još uvek je to previše skupo i naravno, građani se racionalno ponašaju. Još uvek su ti krediti koji su vezani za evro, ponekad i za švajcarski franak, jeftiniji u ovom trenutku i vrlo je teško promeniti neka shvatanja, navike, svest, poverenje", kaže Dugalić.

"To je jedan dugotrajan proces, nije to lako promeniti. Nnaravno to je nama lako reći, šta je potrebno, evo ovih nekoliko uslova, ali pitanje je kako da poboljšamo performanse naše privrede. Naša industrijska proizvodnja je 42 odsto onoga što smo imali 1989. godine. I to verovatno samo po sebi govori kakav je kvalitet naše industrijske proizvodnje“, objašnjava on.


Delta Generali BG Car Show opens
BELGRADE -- Some 180 foreign and 190 domestic exhibitors will take part in the Delta Generali BG Car Show in Belgrade, organizers say.

The fair opened on Monday, and is set to last until March 14 at the Belgrade Fair.

The organizers announced that 47 new car and 38 motorcycle models will be promoted.

Serbian Minister of Trade and Services Slobodan Milosavljević officially opened the fair.


Protesting workers block factory
KRAGUJEVAC -- Workers in Kragujevac have been blocking privatized companies Metal Sistemi and Metal Sistemi Tehnika for six days.

They are demanding payment of wages owed to them for the past ten months.

Their protest is preventing workers of Austrian-German company Wacker Neuson from entering the leased factory halls.

A loan worth EUR 2mn, which has not been approved until today due to failure to secure bank guarantees, was promised last week to a delegation of the protestors, owner Dragoljub Radulović at the Development Fund.

President of Metal Sistemi Tehnika Independent Union Ivan Savić expressed hope that the owner "will get the bank guarantees during the day, that the money will be paid to the firm’s account, and that unblocking of the entrance to the factory will follow after that”.

The workers of the two companies have been on strike since February 22 and they have been blocking the factory since March 3, after several protests in front of the Privatization Agency in Kragujevac.

On the first day of the blockade, the striking workers clashed with security of Wacker Neuson and a more serious incident was prevented only when police intervened.

The owner of the two firms bought the factories two years ago for EUR 1.7mn.


Loan debt EUR 750 per citizen
BELGRADE -- Serbians owe EUR 750 per citizen, including loans, credit cards and leasing contracts, Secretary of Association of Banks of Serbia Veroljub Dugalić told B92.

He explained that citizens mostly chose loans indexed in foreign currencies because the dinar loans were expensive.

One of conditions for strengthening the national currency would be positive movements in economy, meaning increase of exports and decrease of imports, Dugalić says.

“It is still too expensive and citizens, of course, are acting rationally. There are still loans connected to the euro, sometimes to Swiss franks, which are at the moment cheaper and it is very hard to change some habits, awareness, confidence,” he said.

“This is a long-lasting process, it’s not easy to change. Of course, it’s easy for us to say what is necessary, here are several conditions, but the question is how to improve our economy's performance. Our industrial production is 42 percent of what we had in 1989. That probably speaks for itself about the quality of our industrial production,” he explained.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta