Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poskupela pretplata za fiksnu telefoniju
Beograd -- Telekom Srbije je od danas povećao cenu pretplate u fiksnoj telefoniji sa 195 na 388 dinara, bez poreza na dodatu vrednost (PDV).

Ukoliko se uračuna PDV, preplata za fiksnu liniju od 1. aprila košta 458 dinara, umesto dosadašnjih 230 dinara. U pretplatu je uključeno i 150 besplatnih impulsa, saopštio je Telekom Srbije. Korisnici telefonskog priključka Telekoma Srbije tako od 1. aprila moraju godišnje da izdvoje samo za pretplatu fiksne telefonije 5.496 dinara.

Nova cena pretplate biće prikazana u martovskom računu koji korisnici dobijaju aprila. Pretplata za dvojničke linije ostaće nepromenjena - 56,06 dinara, bez PDV-a, a neće se menjati ni cene impulsa.

Najnovije povećanje cene telefonske pretplate od 100 odsto pokrenulo je niz pitanja, a, najpre, da li je opravdano povećanje cene u tom iznosu, ističu u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije. Jer, ova usluga je u poslednjih godinu i po dana poskupela čak 350 odsto!

"Zapanjeni smo što je RATEL dao saglasnost za ovo poskupljenje. Jer, šta mi zapravo plaćamo? Pod pojmom pretplata ne nudi se potrošačima ništa osim 150 'besplatnih' impulsa. Ako bismo dosledno primenili cenovnik Telekoma došli bismo do cifre od celih 70 dinara?! Deluje krajnje neozbiljno da se potrošačima naplaćuje gotovo šest puta više", kaže Zoran Nikolić, predsednik NOPS-a.

U Telekomu Srbija nedavno su podsetile da je pretplata za fiksnu telefonsku liniju promenjena u poslednjih pet godina samo jednom i to 1. novembra 2008. godine. „I posle korekcije u aprilu, cena mesečne pretplate u Srbiji od 388 dinara bez dodatog poreza biće niža u odnosu na zemlje u okruženju. Tako je u Hrvatskoj cena pretplate 10,13 evra, u Makedoniji ona iznosi 7,66 evra, a u Crnoj Gori 5,96 evra... Prosečna pretplata u Evropskoj uniji staje oko 15 evra“, navode u Telekomu.

Imajući u vidu najavljenu privatizaciju Telekoma i iskustva iz okolnih zemalja od novog vlasnika treba očekivati da će pretplata još više poskupeti. Naše komšije su bile u prednosti, jer su novog vlasnika dočekali sa nekoliko fiksnih operatera i mogućnosti da prenesu broj u drugu mrežu.

"U planu je priprema pravilnika o prenosivosti broja u fiksnim mrežama. Pravilnik do sada nije donet jer je bio prisutan samo jedan operater fiksne telefonije. U skladu s tim i nije postojala mogućnost da korisnici dobiju mogućnost prelaska kod drugog operatera", kažu u Republičkoj agenciji za telekomunikacije.

Dakle, bez obzira što je svaki korisnik platio uvođenje fiksnog broja nije i njegov vlasnik, pa ukoliko pretplata još više poskupi i korisnik više ne može da je plaća - nepovratno gubi broj. Takođe, čak i ako novi fiksni operateri ponude jeftinije usluge građani neće moći da promene mrežu sve dok se ne donese pravilnik.

U Ministarstvu telekomunikacija kažu da su RATEL-u još 19. januara 2008. godine naložili da donese takav pravilnik, kao i da su im prilikom donošenja Pravilnika o promeni mobilnog broja savetovali da pravilnik dopune - da se odnosi i na fiksnu telefoniju. Imajući u vidu da je Pravilnik promene mobilnog broja pisan mesecima, a da je RATEL za početak primene odredio rok od godinu dana - građani Srbije još dugo neće postati vlasnici fiksnih brojeva.


Rast industrijske proizvodnje 2,8%
Beograd -- Industrijska proizvodnja u Srbiji u februaru bila je 2,8 odsto veća nego u februaru 2009. godine, ali je u odnosu na prosek 2009. bila manja 8,5 odsto.

Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, u periodu januar-februar 2010, u odnosu na ista dva meseca prethodne godine, industrijska proizvodnja je porasla za tri odsto.

U februaru je, posmatrano po sektorima, na godišnjem nivou kod vađenja rude i kamena postignut rast od 10,2 odsto, u proizvodnji i distribuciji struje, gasa i vode od tri odsto, a u prerađivačkoj industriji od 1,9 odsto.

Gledano prema namenskim grupama, u februaru ove u poredjenju sa februarom prošle godine proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 17,4 odsto, intermedijarnih proizvoda osim energije osam odsto, energije 2,5 odsto, a kapitalnih proizvoda 2,3 odsto. Istovremeno je opala proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, od 2,2 odsto, piše u saopštenju Zavoda.

Povećanje obima industrijske proizvodnje u februaru 2010. u odnosu na februar 2009. je postignuto u 12 oblasti koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 50 odsto, a pad u 17 oblasti.

Februarskom rastu industrijske proizvodnje najviše su doprineli povećanje proizvodnje osnovnih metala, motornih vozila i prikolica, električne energije, vađenje sirove nafte i gasa, reciklaža i proizvodnja nameštaja.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za februar 2010. u odnosu na januar 2010. pokazuje da je u industriji ukupno ostvaren pad od 1,4 odsto, a u prerađivačkoj industriji od 2,1 odsto.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za februar 2010. u odnosu na prosek 2009. pokazuje da je u ukupnoj industriji ubeležen rast od 2,1 odsto, a u prerađivačkoj od 1,9 odsto.

Uključujući industrijsku proizvodnju malih preduzeća koja se prati na uzorku, u februaru 2010. je u odnosu na prosek 2009. Ukupna industrijska proizvodnja bila manja 10,2 odsto, a prerađivačka 15,3 odsto.


Nemački Falke ulaže u Leskovac
Beograd -- Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da bi nemačka kompanija za proizvodnju čarapa Falke trebalo da dođe u Leskovac u aprilu radi pokretanja investicije.

On je izjavio da ta kompanija planira da uloži u fabriku i zaposli oko 600 ljudi u tom kraju i dodao da je Leskovac primer kako treba da se ponašaju i druge opštine u Srbiji.

"Leskovac je primer kako se na lokalu mogu rešiti problem jer je za samo nekoliko meseci rešio toliko zapetljane imovinsko pravne probleme i omogućio da sledećeg meseca velika nemačka kompanija Falke investira u fabriku čarapa", rekao je Dinkić i dodao da je to jedna od najboljih evropskih kompanija.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja ranije je saopštilo da je nemačka kompanija tekstila Falke zainteresovana za investicije na jugu Srbije zbog dobro razvijene tekstilne industrije i kvalifikovane radne snage.

Država bi, kroz program podsticaja stranim investicijama koji sprovodi Agencija za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA), trebalo da investitoru omogući pomoć od dve do tri hiljade evra za svakog novozaposlenog radnika.

Nemačka kompanija Falke, osnovana 1894. godine, proizvodnjom tekstila, trikotaže i čarapa se bavi duže od jednog veka i zapošljava više od 2.500 radnika.


Metalac ubeležio veću neto dobit
Beograd -- Kompanija Metalac [MTLC] u 2009. godini je ubeležila neto dobit od 241,84 miliona dinara nakon 171,58 miliona godinu dana ranije.

Kako je objavio taj proizvođač posuđa iz Gornjeg Milanovca, prošlogodišnji neoporezovani dobitak kompanije bio je 243,33 miliona dinara u poređenju sa 166,6 miliona u 2008. godini.

Metalac je u prošloj godini imao poslovni prihod od 578 miliona dinara pri čemu je prihod od prodaje bio 310,39 miliona, pokazuju podaci iz bilansa uspeha. U 2008. poslovni prihod Metalca bio je 559,86 miliona dinara od čega 291,14 miliona od prodaje.

Poslovni rashodi preduzeća iz Gornjeg Milanovca u prethodnoj godini su dostigli 505,48 miliona dinara u poredjenju sa 554,29 miliona u 2008. godini.

Osnovna delatnost Metalca, holdinga sa 12 zavisnih društava, jeste proizvodnja emajliranog, inoks i tefloniziranog posuđa, koje se izvozi u EU, Rusiju, SAD i Australiju.

Tržišna kapitalizacija Metalca, prema trenutnoj ceni, dostiže 2,16 milijardi dinara.


Za investitore važna stabilnost
Beograd -- Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin kaže da nema razvoja Srbije bez ravnomernog regionalnog i lokalnog razvoja i direktnih stranih investicija.

Bugarin je naglasio da direktne strane investicije ne povećavaju dug Srbije prema inostranstvu, a doprinose rastu proizvodnje, izvoza, zapošljavanja, životnog standarda i konkurentnosti domaće privrede, kao i razvoju novih preduzeća.

Zato su strane investicije razvojna šansa koja mora da se prepozna na lokalnom nivou, rekao je Bugarin.

Da bi Srbija u postkriznom periodu nastavila da privlači strane direktne investicije neophodno je da uslovi poslovanja budu predvidljivi i stabilni, da nema iznenadnih podizanja poreza i taksi, a birokratske procedure morale bi biti jednostavnije.

Potpredsednica Privredne komore u Srbiji Vidosava Džagić kaže da se na nivou lokalnih samouprava mora uspostaviti sistemski proces podrške stranim investitorima jer bez stranih ulaganja nema ni ravnomernog lokalnog i regionalnog razvoja.

Prema njenim rečima, strani investitori se pre investiranja moraju upoznati sa domaćom regulativom i sporazumima o slobodnoj trgovini koje Srbija ima i pogodnostima koje oni omogućavaju.

Džagić je kao primer navela grinfild investiciju slovenačkog Gorenja u Valjevu, kojem je Regionalna privredna komora pružila pomoć u upoznavanju sa ekološkom propisima, radnim zakonodavstvom, pitanjima radnih i boravišnih dozvola, kao i izboru lokalnih dobavljača.

Prednost Srbije - sporazumi o slobodnoj trgovini

Glavne prednosti Srbije u privlačenju inostranih investitora su brojni sporazumi o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama i činjenica da je ona na putu pridruživanja Evropskoj uniji, ali je neophodno da i dalje unapredjuje poslovnu klimu, kažu ambasadori stranih zemalja u Srbiji.

Ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik istakla je da najveći cilj za Srbiju mora biti stvaranje poslovne klime koja budi interesovanje investitora jer će posle krize borba za inostrana ulaganja medju zemljama postati neumoljiva.

Strategija unapređenja investicione klime mora da uključi ključne reforme, kao što su sprovođenje restitucije i učlanjenje u Svetsku trgovinsku organizaciju, što će podići poverenje investitora, rekla je Vorlik.

Nemački ambasador u Srbiji Volfram Mas naveo je da je Srbija veoma interesantna za nemačke kompanije, ističući da bi krizu trebalo iskoristiti za otklanjanje slabih tačaka srpske privrede i sprovođenje strukturnih reformi.

Mas je ukazao da bi iznos investicija trebalo da se povećava kako Srbija bude napredovala u procesu pridruživanja EU, ali da će ona tokom tog procesa morati da se pripremi za priključenje zajedničkom evropskom tržištu.

Ambasador Austrije u Srbiji Klemens Koja istakao je da je Srbija najveće tržište od svih zemalja bivše Jugoslavije koje se odlikuje visokostručnom radnom snagom, niskim porezima u odnosu na druge zemlje i stabilnim bankarskim sektorom. Prema njegovim rečima, prepreke za investicije su i dalje nizak kreditni rejting Srbije, loš imidž, birokratija, teško dobijanje građevinskih dozvola i korupcija.


U Srbiji u martu inflacija 1,6%
Beograd -- U Srbiji je inflacija u martu bila 1,6 odsto, dok je rast cena u prvom kvartalu 2010. godine dostigao tri procenta

Kako se navodi u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku (RZS), cene na malo su u martu bile za 7,4 odsto veće nego u istom mesecu 2009. godine.

Prema podacima Zavoda za statistiku, troškovi života u Srbiji su u martu bili za 1,1 odsto veći nego u prethodnom mesecu, a od početka godine porast troškova života iznosio je dva odsto.

Troškovi života u martu ove godine bili su 4,4 odsto veći nego u istom mesecu 2009. godine, navodi se u saopštenju.

Razlika između inflacije i troškova života, ističe RSZ, posledica je različitog uticaja rasta cena pojedinih proizvoda na formiranje tih indeksa.


RTB Bor izgubio 45 mil. USD u 2009.
Bor -- Predsednik Odbora Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor Ivan Grbin izjavio je da je to preduzeće u 2009. godini zabeležilo gubitak od 45 miliona dolara.

"Preliminarni rezultati koje nam je prezentovalo poslovodstvo RTB-a Bor, ukazuju da je gubitak tog preduzeća u prošloj godini iznosio 45 miliona dolara", izjavio je Grbin i dodao da će poslovanje RTB-a biti tema razgovora između Ministarstva rudarstva i energetike i Vlada Srbije.

On je dodao da je na sednici Odbora RTB-a odžanoj 27. marta doneta odluka o uzimanju druge rate kredita od Fonda za razvoj za kupovinu rudarske mehanizacije, koji iznosi 440 miliona dinara.

Vlada Srbije je za kupovinu mehanizacije za potrebe borskih rudnika odobrila 2,5 milijardi dinara. Prva prva rata kredita od 770 miliona dinara, dobijena je krajem prošle godine.

Na sednici Odbora je odlučeno da vršilac dužnosti direktora RTB u naredne četiri godine bude Blagoje Spaskovski, koji trenutno obavlja tu funkciju.


Metalska industrija u teškom stanju
Beograd -- Vlada Srbije nema strategiju za izlazak metalskog sektora iz krize koji se nalazi u izuzetno teškoj situaciji.

Predsednik Granskog sindikata metalaca Nezavisnost Jovan Pirković kaže da su najveći problemi loša privatizacija i netransparentnost javnih nabavki jer preduzeća iz Srbije ne dobijaju poslove na tenderima.

"Potrebno je stvoriti povoljan privredni ambijent u Srbiji kako bi se privukle strane direktne investicije, ubrzati privatizaciju i utvrditi odgovornot za dosadašnje neuspešne privatizacije kojih ima mnogo u metalskom sektoru", kazao je Pirković.

Prema njegovim rečima, treba smanjiti javnu potrošnju kako bi se stvorili preduslovi za rasterećenje privrede. "Potrebno je izmeniti program aktivnih mera zapošljavanja jer je 100 evra otpremnine po godini radnog staža nedovoljno", rekao je Pirković.

On je ocenio da u Srbiji nema socijalnog dijaloga "osim na papiru". Vlada treba da preduzme aktivne mere i da podrži metalski sektor, kaže on i dodaje da "ako su strateški pravci razvoja poljoprivreda, energetika i infrastruktura, potrebno je pomoći metalski sektor u tom oblastima".

U metalskom sektoru u Srbiji je zaposleno oko 129 hiljada radnika u oko pet hiljada preduzeća.


Po izvozu od nas gora samo Albanija
Beograd -- Srbija najmanje izvozi od svih zemalja u Evropi i pored albanske ima najmanje izvoznu ekonomiju, a izvoz Srbije čini 18,9 odsto bruto domaćeg priozvoda.

Vodeće evropske sile po ovom parametru nam beže od dva do tri puta. Naša zemlja je tokom prošle godine najviše izvozila gvožđe i čelik, odeću, žitarice, razne gotove proizvode i voće i povrće, što ukupno iznosi 8,3 milijarde dolara, ali smo istovremeno uvezli robu vrednu 15,6 milijardi dolara.

“Osnovna zabluda naših političara, ali i dela ekonomista je da smo konkurentni u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Poljoprivreda nas je spasla tokom devedesetih, i tu imamo suficit, možemo povećati prinose i zaštititi seljaka, ali ne možemo dva ili četiri puta povećati površinu poljoprivredne zemlje”, smatra Miroslav Zdravković, urednik sajta “Ekonomija”.

On kaže da možemo postati konkurentni u bilo kojoj industrijskoj proizvodnji ako veliki proizvođači nađu interes da proizvode kod nas i kao primer navodi dolazak “Gorenja” u Valjevo.

Prošle godine smo izvezli opremu za domaćinstvo u vrednosti od 113 miliona dolara, a u 2004. za svega šest miliona dolara. Zato, veruje Zdravković, treba odblokirati svu moguću administraciju koja koči potencijalne investitore. U Srbiju se već seli industrija auto-delova.

“Povećanje izvoza je jedini izlaz za Srbiju, ali je o tome trebalo i ranije misliti”, kaže za Novosti Nikola Pavličić, generalni direktor “Sintelona”.

Prema njegovim rečima srpski izvoz je mali, jer nema proizvodnje, a i zato što smo praktično 20 godina u izolaciji. Niko o izvozu godinama nije pričao, već je glavna briga bio budžet.

Zdravković ističe da su potrebne investicije u prerađivačku industriju, prvenstveno u male i srednje kapacitete. On pominje i da za izgradnju novih fabrika treba vremena, kao i koncept koji sada nemamo. “Najvažnije je privući strateške partnere, ne moraju biti veliki, poput “Fijata”, već mala i srednja preduzeća iz zapadne Evrope”, ukazuje Pavičić.

U privlačenje takvih investitora treba da se uključe svi, od Vlade Srbije do lokalnih vlasti. Treba ubediti ulagače da je Srbija prava zemlja za njih.


Od MMF-a stiže 360 miliona evra
Vašington -- Međunarodni monetarni fond odobrio je treću reviziju stend baj aranžmana sa Srbijom, čime je omogućeno povlačenje treće rate kredita od oko 360 miliona evra.

Kako se navodi u saopštenju MMF-a, srpske vlasti planiraju da povuku polovinu rate, tako da će ukupan iznos do sada iskorišćenih sredstava iz kredita od 2,9 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi, biti oko 1,3 milijarde evra.

"Srbija je nastavila da ostvaruje dobre rezultate prema ekonomskom programu podržanom aranžmanom sa MMF-om", ocenio je zamenik
direktora MMF-a Muriljo Portugal nakon sednice Odbora Fonda na kojoj je odobrena treća revizija kredita.

Prema njegovoj oceni, mere Vlade Srbije uvedene zbog svetske finansijske krize pomogle su da se umanji uticaj krize na srpsku ekonomiju, pa je pad proizvodnje bio ograničen, a pad domaće tražnje je doveo do značajnog smanjenja trgovinskog deficita.

"Nastavak oporavka ekonomije trebalo bi da prate balansirani srednjoročni rast BDP - a. Potrebne su i jače strukturne i fiskalne mere, porast produktivnosti, izvoza i štednje", dodao je Portugal.

Zamenik direktora MMF-a je naveo da je cilj srategije srpskih vlasti smanjenje viskokog strukturalnog fiskalnog deficita kroz ograničavanje rasta penzija i plata u javnom sektoru, uz povećanje ulaganja u infrastrukturu.

Do sada sve u skladu sa programom MMF-a

Portugal je kazao da su budžet i fiskalni rezultati Srbije u 2009. godini ostvareni u skladu sa programom MMF-a, ali da su uglavnom bili
zasnovani na jednokratnim merama, koje bi trebalo zameniti trajnijim izmenama strukture potrošnje.

Te izmene, istakao je, trebalo bi da budu planirana reforma penzijskog sistema, strukturne izmena u sistemu obrazovanja, zdravstva i administracije, uz održvanje nivoa socijalne zaštite stanovništva.

Usvajanje zakona o fiskalnoj odgovornosti trebalo bi da pomogne povećanju discipline u trošenju budžetskih sredstava, naveo je Portugal.

Portugal: Neophodne strkturne reforme

Potugal je ocenio i da je dogovor u okviru Bečkog sporazuma o postepenom smanjenju obaveze o održavanju nivoa kredita na srpskom
tržištu sa bankama osnivačima banaka u Srbiji, odgovarajući i u skladu sa smanjenjem spoljnih finansijskih pritisaka.

"Srbija bi trebalo da sprovede strukturne reforme, posebno kroz reformu i privatizaciju javnih preduzeća da bi povećala ekonomski
rast", naglasio je Portugal.

MMF je 15. maja 2009. odobrio Srbiji kreditni stend baj aranžman od 2,9 milijardi evra, a Srbija je do sada za jačanje deviznih rezervi
povukla dve rate kredita u iznosu od 1,12 milijardi evra.

Odbor direkora MMF-a je istovremeno sa trećom revizijom aranžmana završio i procenu opšteg stanja u ekonomiji Srbije, a izveštaj o
tome, kako je navedeno, biće objavljen naknadno.

Prema ranijim najavama, četvrta revizija kreditnog aranžmana planirana je za maj.


Serbia's trade deficit USD 1.1bn
BELGRADE -- Serbia's trade deficit was USD 1.1bn in the first two months of 2010, which is 14.1 percent less than the same period last year.

This is according to the Statistical Office, which made the announcement on Wednesday.

Exports during this period were worth USD 1.2bn, which was a 20.9 percent increase compared to the previous year, while imports were 1.3 percent higher at USD 2.3bn.

The import was covered 52.6 percent by the export, which is an increase compared to the same period in 2009, when it was at 44 percent.

More than half of the trade was conducted with EU countries, while the biggest surplus was recorded in trading with Montenegro, Bosnia-Herzegovina and Macedonia.

The highest deficit was recorded with the Russian Federation, due to the import of oil and natural gas.


IMF approves third installment of loan
WASHINGTON -- The International Monetary Fund (IMF) has approved a third revision of a stand-by arrangement with Serbia.

This will allow for the withdrawal of the third tranche of the loan, worth about EUR 360mn.

The overall value of the stand-by is at EUR 2.9bn.

The IMF announcement today said that Serbian authorities are planning on withdrawing half of the installment, so the total amount taken out to date will reach some EUR 1.3bn.

The loan is used to strengthen the country's foreign currency reserves.

“Serbia has continued to achieve good results according to the economic program supported by the arrangement with the IMF,” stated IMF Deputy Director Murilo Portugal after the meeting of the IMF Executive Board in Washington, which approved the latest revision of the arrangement.

According to Portugal, the Serbian government austerity measures introduced due to the global crisis have helped reduce its effects on the Serbian economy, so the decrease in production was limited while the decline in domestic demand led to a significant decrease in the trade deficit.

“Continued recovery of the economy should be followed by a balanced mid-term growth of the GDP. Stronger structures and fiscal measures, growth of productivity, export and savings are also necessary,” the IMF deputy director added.

He pointed out that the goal of Serbian authorities’ strategy was to reduce the high structural fiscal deficit through the limiting of pensions and wages in the public sector and increased investments in infrastructure.

Portugal said that Serbia’s budget and fiscal results in 2009 had been achieved in accordance with the IMF program, but that those were mostly based on the short-term measures which should be replaced with more permanent changes in the consumption structure.

He emphasized that those changes should be a planned reform of the pension system, structural changes in the education, health and administration systems while keeping the current level of population’s social protection.

Adoption of the Law on Fiscal Responsibility should help improve discipline in the budget funds spending, Portugal stated.

An assessment of the financial sector conditions has shown that the banking sector in Serbia is well-capitalized and highly liquid and that is has successfully overcome the world financial crisis, but that it is necessary to continue monitoring this area, he said.

Portugal also stated that an agreement with banks and founders of the banks within the Vienna Agreement on a gradual reduction of obligations to maintain the credit level in the Serbian market was appropriate and in accordance with the reduction of foreign financial pressures.

“Serbia should carry out structural reforms, especially through reforming and privatizing of public enterprises in order to increase the economic growth,” he stressed.

The IMF approved the stand-by arrangement on May 15, 2009.

According to earlier announcements the fourth revision of the deal is planned for May.


Germans and Egyptians interested in Telekom
BELGRADE -- Deutsche Telekom and Egypt's Orascom Telecom are both interested in buying a stake in Serbia's state-owned telecommunications company Telekom Srbija.

This is according to a statement on Wednesday by Telecommunications Minster Jasna Matić, who also confirmed that unofficially, French, Spanish and Turkish companies had also shown interest.

The Serbian government last week decided to organize a tender and offer 40 percent of Telekom's shares for sale.

Matić also commented on a dispute between Telekom and Telenor over the second landline telephony license, and said that the state regulatory agency would come up with a solution, in case the two companies fail to reach one among themselves.

Matić also noted that in most countries these agencies step in to resolve such disputes, "because it's very difficult for former monopolies and new license holders to see eye to eye".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta