Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država i Turci prave “Er Srbiju“?
Beograd -- “Turkiš erlajnz" želi da sa državom Srbijom oformi zajedničku aviokompaniju „Er Srbija“, koja bi od posrnulog domaćeg avioprevoznika preuzela osoblje i linije.

Predstavnici „Turkiš erlajnza" predložili su srpskoj vladi da umesto posrnulog „Jat ervejza" zajedno osnuju aviokompaniju pod imenom „Er Srbija", navodi list Pres i dodaje da su Turci spremni da za 51 odsto vlasništva u ovom preduzeću ulože deset novih aviona.

Prema ovoj ideji, Turci bi od Jata preuzeli pilote i sve potrebno osoblje, a država bi novoj kompaniji obezbedila tretman domaćeg avioprevoznika. „Jat ervejz" bi u stečaj sa svojim velikim dugovima i vlasništvom koje firma poseduje u nekretninama, a iz stečajne mase bi se zatim namirili dugovi koji, prema nezvaničnim procenama, iznose oko 150 miliona evra.

Sagovornik beogradskog lista upućen u razgovore dveju strana naglašava da bi u novoformiranom preduzeću podela vlasništva bila 51 prema 49 odsto u korist Turaka.

Iako u Vladi Srbije nisu mogli da potvrde ove navode, Miodrag Miljković, pomoćnik ministra infrastrukture i član radne grupe koja se bavi prodajom Jata, kaže da je turska aviokompanija sa sličnom ponudom izašla još prošle godine.

“U kojoj meri bi turska kompanija imala udela u novom preduzeću, stvar je dogovora. ’Turkiš erlajnz’ je nabavio veliki broj aviona, tako da je bio plan da iskoriste tu svoju flotu, a da preuzmu radnu snagu i linije Jata. Sigurno je i da upotrebljive avione neće baciti“, navodi Miljković i ističe da je Vlada upoznata sa najnovijim razgovorima između turske i srpske aviokompanije, ali da detalje ne može da iznosi u javnost.

On najavljuje da će srpska vlada sledeće nedelje usvojiti konačan predlog o načinu privatizacije Jata.

„Vlada je budžetom za 2010. godinu predvidela državne garancije za Jat, da od komercijalnih banaka uzme kredit od 40 miliona evra za revitalizaciju kompanije. Takođe i 9,5 miliona evra za obnovu postojeće flote i tri miliona evra za uzimanje aviona na lizing. Ova odluka treba da prođe skupštinsku proceduru i očekujemo da se u toku aprila ili početkom maja krediti realizuju. Ovim novcem obezbedićemo zdravu flotu za Jat. Dugovi kompanije stoje, a predlog je da se pitanje privatizacije i problem dugova reši u paketu“, naglašava Miljković.

Ekonomista Mahmud Bušatlija kaže da država nema jasnu strategiju o tome šta treba uraditi sa nacionalnom aviokompanijom. „Najveći problem Jata, od koga svi beže, jesu dugovi koji su se gomilali tokom devedesetih godina, i teško je reći koliko tačno iznose. Osnivanje nove firme nije loš potez, ali jeste to da dugove treba da plati država. To znači da će ih platiti građani Srbije“, smatra Bušatlija.

On kaže i da je važno da država, i ako proda deo Jata, ne izgubi pravo da kontroliše ključne stvari.

“Ne treba se lako odreći nacionalne aviokompanije. Dobar primer za to je Italija, koja se suprotstavila standardima EU i iz budžeta izdvojila 200 do 300 miliona evra pomoći Alitaliji", navodi Bušatlija.
 
Turcima dostavljena dokumenatacija Jata

Za uspostavljanje strateškog partnerstva sa "Jat ervejzom" zainteresovano je više svetskih kompanija, a "Turkiš erlajnzu" je već dostavljena tražena dokumentacija, kažu u srpskoj nacionalnoj avokompaniji. "Jat ervejz" je nedavno u Beogradu vodio pregovore sa visokom delegacijom predstavnika "Turkiš erlajnza" i njihova delegacija će na osnovu tih razgovora dostaviti procenu upravnom odboru kompanije, koji će doneti odluku o daljim koracima. Sve informacije koje se pojavljuju van tog okvira su nezvanične, rečeno je u Službi za informisanje "Jat ervejza".


Hipo banka napušta polovinu tržišta
Beč -- Austrijska Hipo Alpe-Adrija grupa povući će se sa polovine tržišta do 2014. i nastaviti da posluje u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Austriji.


Kako piše bečki nedeljnik Format pozivajući se na uvid u plan oporavka banke, autrijska bankarska grupacija, koju je u decembru preuzela država, namerava da proda banke u Crnoj Gori, Mađarskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Ukrajini.

Unutar Austrije, ta banka sa sedištem u koruškoj prestonici Klagenfurtu povućiće se iz Beča, Salcburga, Linca i Insbruka i broj poslovnica u Koruškoj sa 22 smanjiti na 13, navodi Format.

Ističe se i da će Hipo Alpe-Adrija banka morati da proda sve što ne spada u osnovnu delatnost grupe, a to uključuje prodaju hotela i svih udela u turističkoj delatnosti. Planom za oporavak predviđeno je i da se obim kredita na području Evropske unije smanji za 57 odsto, na 14 milijardi evra.

Bečki časopis Medijanet je naveo da je u okviru banarskog segmenta Hipo Alpe-Adrija grupe u 2009. banka u Srbiji imala najbolje rezultate sa 13,6 miliona evra profita.

Medijanet je naveo da je Hipo grupa 2009. godinu završila sa gubitkom od 1,58 milijardi evra, a u bankarskom segmentu gubitak u Austriji bio je 272 miliona evra, u Hrvatskoj 137 miliona evra i Sloveniji 24 miliona evra, dok je dobit imala banka u BiH i to 1,2 miliona evra.

Časopis Format piše i da se predviđa se da će banka ove godine poslovati s gubitkom od 411 miliona evra, u 2011. gubitak bi trebalo da se smanji na 173 miliona, u 2012. godini na 44 miliona evra, dok bi u 2013. godini poslovanje trebalo da bude profitabilno.


MMF: Ubrzani rast BDP-a Srbije
Vašington -- Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da će se Srbija postepeno vratiti na visoke stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2012. i 2013. godini.

U novom izveštaju MMF-a o Srbiji procenjuje se da će se rast BDP-a ubrzati na pet odsto u 2012. godini, odnosno 5,5 odsto u 2013. godini. Uslovi za ostvarenje tog rasta su snažna fiskalna prilagođavanja i strukturne reforme koje će omogućiti održivi model rasta ekonomije, sa izvozničkim sektorom kao pokretačem, naveo je MMF.

Ta međunarodna finansijska institucija navela je da se značajniji rast izvoza Srbije očekuje u 2011. godini i ponovila procenu da se u 2010. godini očekuje rast BDP-a Srbije od dva odsto. Prema MMF-u rast BDP-a Srbije u 2011. godini trebalo bi da bude tri odsto.

Prema proceni MMF-a, u Srbiji će se nastaviti pad inflacije, koja će se stabilizovati na oko četiri odsto godišnje, uz obazrivu monetarnu i fiskalnu politiku. Ublažavanje monetarne politike koju sprovodi Narodna banka Srbije, istakao je Fond, u skladu je sa padom inflacije i dogovorenim programom.

Novi izveštaj MMF-a objavljen je nakon završetka treće revizije tekućeg stendbaj aranžmana sa Srbijom i analize stanja ekonomije na osnovu konsultacija prema članu četiri.

Srbija je na osnovu pozitivne ocene treće revizije povukla još 180 miliona evra iz kredita od 2,9 milijardi evra, čime je ukupan iznos iskorišćenih sredstava za jačanje deviznih rezervi dostigao 1,2 milijarde evra. Naredna revizija stendbaj aranžmana zakazana je za maj ove godine, a konsultacije prema članu četiri trebalo bi da se obave za dve godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta