Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EU: Grčkoj 30 milijardi evra pomoći
Zemlje evro zone odlučile su da pruže kreditnu podršku Grčkoj od 30 milijardi evra, ako to zatraži vlada u Atini da bi se izborila s budžetskom krizom. Potez zemalja EU usledio je u trenutku kad je međunarodno finansijsko tržište velikim kamatama na moguće grčke pozajmice, sve nepovoljnije reagovalo na mere grčke vlade za smanjivanje budžetskog deficita koji je prošle godine dostigao 12 odsto bruto domaćeg proizvoda i daleko premašio obaveze budžetsko-finansijske stabilnosti koje nalaže mehanizam evra.

Dodatnu podršku od oko 15 milijardi evra bi Grčkoj trebalo da odobri i Međunarodni monetarni fond (MMF), na temelju programa osetnog smanjivanja grčkog budžetskog deficita i mera makoekonomske

stabilizacije, saopštili su predsednik Evrogrupa Žan-Klod Junker i evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren.

Vlade "zone evra" su se dogovorile da usaglašeni bilateralni krediti zemalja jedinstvene valute EU budu dati Grčkoj po kamatnoj stopi od pet odsto godišnje, što je uočljivo više nego što je kamatna stopa koju za takve kredite odobrava MMF.

Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF bi već danas trebalo da utvrde sve pojedinosti zajedničkog mehanizma o podršci Grčkoj, čim i ako to zatraži vlada u Atini.

Junker i Ren su saopštili da su od Atine dobili "ohrabrujuće povoljne" najnovije opipljive rezultate u merama koje grčka vlada sprovodi s ciljem da za četiri odsto u ovoj godini smanji budžetski deficit.


Srbija blizu zone visokozaduženih država
Ukupni spoljni dug Srbije dostigao je skoro 23 milijarde evra. Za nepunih deset godina dugovanja su duplirana, ali se i pored opasnog približavanja zoni visokozaduženih država uopšte ne razmišlja o tome da se tempo zaduživanja uspori.Gruba računica pokazuje da se Srbija od 2000. do danas u proseku godišnje zaduživala po milijardu evra i tako sa 11,65 milijardi evra spoljnog duga koji čini javni i privatni sektor došla do 22,93. Prema poslednjim raspoloživim podacima Narodne banke, ukupan spoljni dug javnog sektora Republike Srbije na kraju februara 2010. godine iznosio je 7,5 milijardi evra, od čega državni dug iznosi 6,9 milijardi evra, dok dug za koji je izdata državna garancija 603,5 miliona evra. U poređenju sa javnim sektorom, dug privatnog je skoro duplo veći - 13,1 milijardu evra, od čega su ubedljivo najveća dugovanja preduzeća 10,3 milijardi, dok dugovanja banaka iznose 2,7 milijardi evra.


- Prosečna ponderisana kamatna stopa za kredite, koje je država zaključila u 2009. godini, ne uključujući korišćenje novca u okviru stendbaj aranžmana sa MMF-om, iznosila je 2,16 odsto. Prosečan rok otplate je 18 godina, a prosečan period počeka od četiri godine i 10 meseci - kaže Branko Hinić, direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja. Upravo u ovaj prosek skoro da se uklapa i ruski kredit od 200 miliona dolara potpisan nedavno u Moskvi, namenjen za pokrivanje ovogodišnjeg budžetskog deficita. Iako će se potrošiti u ovoj godini, obaveza početka vraćanja je od 2012. dok poslednja rata dospeva 2021. godine. U ovom trenutku se ne zna sa sigurnošću šta je sa ostalih 800 miliona dolara, kojima bi trebalo da se finansiraju železnička i putna infrastruktura. Projekti su predloženi, a o tome će biti vođeni pregovori za mesec dana.


Da više brine ubrzani tempo zaduživanja, od visine duga prema bruto domaćem proizvodu, upozorio je odlazeći guverner Radovan Jelašić.


- Dodatno zaduživanje ima smisla ako se koristi za investicije. Prošle godine ulaganja su bila mnogo manja od vrednosti novog zaduživanja i upravo je i zbog toga postignut dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom da se smanji tekuća potrošnja i da se otvori jedan dodatni prostor za investicije, pošto one treba da povuku razvoj Srbije - kaže Jelašić.


Dobar znak je i što je umesto 360 miliona evra, kolika je treća tranša MMF, Srbija nedavno povukla polovinu 180 miliona.


U toku 2009. i u prva dva meseca 2010. godine Srbija je povećala spoljni dug za 1,1 milijardu evra, odnosno upravo onoliko koliko se i zadužila prema Fondu.
- Javni spoljni dug je u međuvremenu bio na istom nivou 6,4 milijarde evra, dok je zaduženost privrede smanjena, a banaka povećana za po 900 miliona evra. Dakle, povećanje spoljnog duga iznosi nešto preko pet odsto. Međutim, njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu je povećano za 10 procentnih poena i krajem februara iznosi oko 75 odsto BDP. Razlog je pad ekonomske aktivnosti, ali i slabljenje dinara. Time se Srbija približava granici visokozaduženih zemalja po kriterijumu Svetske banke, a što iznosi 80 odsto BDP - kaže Hinić.


Očigledno je da će održivost duga zavisiti od brojnih okolnosti. Sa internog stanovišta, kaže naš sagovornik, bitno je da se privreda, stanovništo i država ponašaju obazrivo pri donošenju odluka o potrošnji i investicijama, pogotovo ako se za ove namene planira korišćenje kreditnih izvora.


- Sa eksternog stanovišta, činjenica je da će nam, i posle ekonomske krize, na raspolaganju biti relativno mala sredstva, odnosno da se ne može računati na njihovu obilnost kao pre tri ili četiri godine. Naravno u ovoj konstelaciji neće postojati mogućnost da se znatnije poveća ekonomski rast, sem pod pretpostavkom da relativno oskudna sredstva iskoristimo za investicije. Dodatni problem koji ovim putem treba rešiti jeste povećanje izvoznih priliva. Naime, za dugoročnu održivost spoljnog duga bitno je da se gotovo četiri petine ekonomskog rasta bazira na povećanju izvozne ponude - ukazuje Hinić.
Da smo država koja odavno ima ključnu slabost da funkcioniše na bazi ugrađenog deficita, ukazuje i dr Miodrag Zec, profesor Filozofskog fakulteta. Oduvek se više trošilo nego proizvodilo, uvozilo nego izvozilo.


- Svi naši dugovi, zapravo ne služe da se na duži rok stabilizujemo, već da odložimo neophodne reforme. Od 2000. godine govorimo da ćemo se ponašati drugačije. Reprogramirali smo dug prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, počela je privatizacija kojom smo nadomeštali nedostajući novac. Dugo godina unazad imamo matricu da jaz između proizvodnje i potrošnje, izvoza i uvoza zatvaramo kreditima. Kad se matrica bude promenila, možemo reći da je tranzicija u Srbiji završena - zaključuje dr Zec.





Otplata
U ovoj godini planirana je otplata javnog spoljnog duga od 496 miliona evra. Od toga za otplatu glavnice odnosi se 250,4 miliona evra, a kamate 245,6 miliona evra.
Mnogo veće su dospele obaveze preduzeća i banaka koje iznose nekoliko milijardi.



Kome dugujemo?
Međunarodne finansijske institucije


(MMF, IBRD, IDA, IFC, EBRD, EU…) 5,23 milijarde evra
Pariski klub 1,82 milijarde evra
Londonski klub 791 milion evra
Ostali kreditori 12,22 milijarde evra
Kliring 77,9 miliona evra
Kratkoročni dug 2,25 milijardi evra Kako je rastao spoljni dug do 2010. godine
Godina/Iznos

2000./11,65; 2001./12,6; 2002./10,76; 2003./10,85; 2004./10,35; 2005./13,06; 2006./14,88; 2007./17,78; 2008./21,8; 2009./22,78; 28.02.2010./22,93.


MMF: Ubrzan rast BDP-a Srbije
Međunarodni monetarni fond je ocenio da će se Srbija postepeno vratiti na visoke stope rasta bruto domaćeg proizvoda u 2012. i 2013. godini.U novom izveštaju MMF-a o Srbiji objavljenom na sajtu procenjuje se da će se rast BDP-a ubrzati na pet odsto u 2012. godini, odnosno na 5,5 odsto u 2013. Uslovi za ostvarenje tog rasta su snažna fiskalna prilagođavanja i strukturne reforme koje će omogućiti održivi model rasta ekonomije, sa izvozničkim sektorom kao pokretačem, naveo je MMF.



Ta međunarodna finansijska institucija je navela da se značajniji rast izvoza Srbije očekuje u 2011. godini i ponovila procenu da se u 2010. godini očekuje rast BDP-a Srbije od dva odsto.



Prema MMF-u, rast BDP-a Srbije u 2011. godini trebalo bi da bude tri odsto. Prema proceni MMF-a, u Srbiji će se nastaviti pad inflacije, koja će se stabilizovati na oko četiri odsto godišnje, uz obazrivu monetarnu i fiskalnu politiku.



Ublažavanje monetarne politike koju sprovodi Narodna banka Srbije, istakao je Fond, u skladu je sa padom inflacije i dogovorenim programom.



Novi izveštaj MMF-a je objavljen nakon završetka treće revizije tekućeg stendbaj aranžmana sa Srbijom i analize stanja ekonomije na osnovu konsultacija prema članu četiri.



Srbija je na osnovu pozitivne ocene treće revizije povukla još 180 miliona evra iz kredita od 2,9 milijardi evra, čime je ukupan iznos iskorišćenih sredstava za jačanje deviznih rezervi dostigao 1,2 milijarde evra.



Naredna revizija stendbaj aranžmana je zakazana za maj ove godine, a konsultacije prema članu četiri trebalo bi da se obave za dve godine.


New decree on derivatives in works
Energy Minister Petar Škundrić said that a new decree on the price of fuel derivatives would be passed by the end of the month.

However, he said that the prices in the end would depend on the Finance Ministry.

Škundrić said that the Energy Ministry would, along with the demand for changes to excise taxes, pass a decree by the end of the month on the price of fuel derivatives.

However, it would depend on the Finance Ministry as far as whether or not gas prices would decrease.

“The proposal is to balance the prices of all derivatives in order to not show any favoritism for one type of derivative over the other, and for prices on the Serbian market to be closer to the prices in the region. The final work on changes to excise policies would be made by the Finance Ministry,” Škundrić told daily Politika.

He said that he expects the new decree to be completed by the end of the month at the latest.

“The expert services in the ministry have been working for a long time on various models of the decree. Whatever the solution is in the end, it would have to contain three elements—the price of fuel on the world market, the relation between the dollar and dinar, and the expenses of producing derivatives,” Škundrić told daily Politika.

He said that an important element of the decree would be the protection of domestic production until it becomes competitive in the region.

“The strategic interest of the state is to have production of derivatives on its own territory and we will not give up on that. The majority partners in NIS have started fulfilling their obligations through the reconstruction of refineries in which more than EUR 700mn must be invested. I believe that once the investment cycle up to 2012 is finished, NIS will be able to take a leadership position in the region,” Škundrić said.


How indebted is Serbia?
While the government claims that the state is not too far in debt, some experts are warning that Serbia has reached the level of a seriously indebted country.

During last year and the first two months of 2010, Serbia’s foreign debt was increased by five percent.

The last credit Serbia took out was from Russia, worth EUR 200mn, for covering budget expenses.

The Bor mining company is expected to take a loan out from a Canadian bank, and the state will be giving guarantees for paying back this loan.

“I personally believe that Serbia has room for more debt until the level of the debt reaches 40 percent in relation to the gross domestic product. It is now at 32 percent,” Economy Minister Mlađan Dinkić said.

Even though Dinkić says that the government is being very thrifty, some economists believe otherwise, adding that a country is severely in debt if the debt is 2.2 times greater than the total export of products and services.

Last year, the debt was 2.75 times great than exports.

The average interest for credit taken out last year was 2.16 percent, and the average period for paying the loans back is 18 years. In this year, Serbia will have to pay back EUR 496mn based only on state credit taken out.

Official of the Academy of Economic Studies Mlađan Kovačević said that Serbia is certainly in the ranks of countries with high levels of indebtedness.

Economic analysts believe that Serbia’s capabilities for returning the money depend most on the strength of the industry and the ability of Serbian companies to export goods and secure foreign currency in that way.


Businesspeople expect price increases
More than half of Serbia’s businesspeople expect the prices of their products to increase in the next six months, recent surveys show.

According to a survey by the Institute for Market Research (IZIT), 49 percent of producers expect their product prices to increase within the next six months and none of them expect prices to fall.

IZIT performed the survey in late February and early March, adding that such expectations are a result of inflatory risks that begin with prices regulated by the state—energy prices and the uncertainty surrounding the exchange rate and value of the domestic currency.

Businesspeople are optimistic in the sense that future business conditions are expected to improve on the Serbian market, the survey stated.

The optimism is based on the expectations that the state would begin serious investments in traffic, communications and energy infrastructure, IZIT stated.

Businesspeople are counting on economic recovery from the crisis and expect that industrial production would see a slight improvement as well. the survey states.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta