Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ništa od promene poreza ove godine
U Srbiji ove godine neće biti ni povećanja ni smanjenja poreza, iako se svi u Vladi slažu da je Srbiji na srednji rok neophodna poreska reforma.Suština reforme poreskog sistema na srednji rok je da se neki porezi smanje, a neki povećaju. Međutim, u trenutku krize, to sigurno neće biti primenjeno. Otuda se može tvrditi da u ovoj godini nema govora o povećanju poreza i svi u Vladi se zalažu da se vodi takva poreska politika, preciziraju u kabinetu premijera Cvetkovića.

Sagovornik Blica dodaje da je u ovom trenutku nemoguće precizno reći u kom će pravcu krenuti poreska reforma, jer to „zavisi isključivo od privrednog oporavka”. U kabinetu prvog čoveka Vlade ne isključuju mogućnost da tokom naredne godine može doći i do snižavanja poreskih stopa.

Tako će pobornici različitih opcija reforme poreza - od povećanja obe stope PDV, preko izjednačavanja niže i više stope i smanjenja poreza na dohodak, sačekati poslednji kvartal i početak razgovora o budžetu za narednu godinu. U kabinetu ministarke Dragutinović potvrđeno je da će se u Vladi o svim predlozima razgovarati tek kada na dnevni red dođe budžet za 2011.

"Nama je bitan pravac reforme poreskog sistema. Oko toga je potreban konsenzus cele Vlade, sindikata, radnika i građana. Tek kada se utvrdi smer potrebnih reformi, pričaćemo o detaljima, odnosno promenama poreskih stopa", kažu u kabinetu ministarke.


Banke „bogatije” za 200 miliona evra
Na plasiranih 100 dinara, umesto dosadašnjih 10, banke će na čuvanje Narodnoj banci Srbije ostaviti pet dinara. – Privrednici se nadaju da će novac „oslobođen” iz obavezne rezerve biti kroz bankarski sistem usmeren privredi.Likvidnost banaka u Srbiji za proteklih nešto više od mesec dana, otkako je na snazi odluka Narodne banke Srbije o smanjenju obavezne rezerve, povećana je za oko 200 miliona evra. To je upravo saopštila i centralna banka. Toliko su, naime, poslovne banke izdvojile manje novca na ime obaveznih rezervi na nove plasmane i depozite.

„Primenom nove odluke o obaveznoj rezervi, kojom je predviđeno postupno smanjenje i unificiranje stope obavezne rezerve i na dinarsku i na deviznu osnovicu, NBS je do danas vratila bankama 21,3 milijarde dinara. Po osnovu smanjenja stope obavezne rezerve na dinarsku osnovicu sa 10 na pet odsto oslobođeno je i vraćeno bankama 12,1 milijarda dinara, na osnovu prirasta plasmana dodatnih 3,8 milijardi dinara, a izmenom strukture devizne obavezne rezerve u pravcu smanjenja dinarskog dela i povećanja deviznog bankama je vraćeno još 5,4 milijarde dinara. NBS će nastaviti sa postupnim smanjivanjem stope obavezne rezerve i izmenom njene strukture, kako bi banke postupno uskladile deviznu stopu obavezne rezerve i do aprila 2011. godine svele je na 25 odsto”, saopštila je juče centralna bankarska institucija.

Kako je pre nešto više od mesec dana najavljivano smanjenje obavezne rezerve, koje je dogovoreno s MMF-om, trebalo bi, sem bolje likvidnosti banaka, da doprinese rastu obima, ali i snižavanju cene kredita.

S obzirom na to da se ova odluka odnosi na nove plasmane i depozite banaka, veći efekti na tržištu trebalo bi da se vide tokom 2011. godine. Stambeni krediti nisu uključeni u obavezne rezerve pa se posledično njihovo pojeftinjenje zbog ove mere ne očekuje.

„Spektakularne promene ne treba očekivati u toku ove godine”, ocenjuje Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije. Predstavnici ove asocijacije su u poslednjih godinu dana bili žestoki zagovornici ideje smanjenja obaveznih rezervi, kako bi se „zarobljen” novac u centralnoj banci „oslobodio” i plasirao privredi.

– To što će sada bankari na plasiranih 100 dinara, umesto dosadašnjih 10, na čuvanje Narodnoj banci Srbije ostaviti pet dobra je vest jer privredi i stanovništvu može da donese jeftinije kredite. Isto važi i za devizne zajmove, jer je obavezna rezerva smanjena sa 45 na 25 odsto. Efekti ne mogu da se osete preko noći, već tek od januara 2011. godine – objašnjava Bugarin.

Dragoljub Vukadinović, predsednik Uprave gornjomilanovačkog „Metalca”, takođe očekuje da će, posle oslobađanja 200 miliona evra bankama, privreda i stanovništvo moći da se nadaju jeftinijim zajmovima.

– Dosad su banke umesto da posluju s privredom i stanovništvom najviše poslovale s državom jer im se to više isplatilo. Nadam se da će sa daljim smanjenjem referentne kamatne stope NBS ovaj posao biti manje atraktivan, a da će više novca plasirati nama – kaže Vukadinović.

U Banci Intezi kažu da sredstva vraćena na osnovu odluke o obaveznoj rezervi planiraju da plasiraju svojim klijentima kako kroz programe subvencionisanog kreditiranja privrede i građana, tako i putem redovnih bankarskih kredita.

Banka Inteza je tokom 2009. godine bila veoma aktivna u programima subvencionisanog kreditiranja, a isti trend je nastavljen i u tekućoj godini u kojoj je samo u okviru kredita za likvidnost i investicionih kredita plasirala skoro 100 miliona evra, ističu u ovoj banci.


Investicija vredna pet miliona evra
Svečanim presecanjem vrpce premijer Srbije Mirko Cvetković i ministar životne sredine Oliver Dulić pustili su u rad novi pogon za prečišćavanje otpadnih voda u pivari Karlsberg u Čelarevu. Cvetković je istakao da Vlada Srbije daje veliki značaj zaštiti životne sredine, pre svega zbog zdravlja ljudi. „U protekle dve godine usvojili smo veliki broj zakona i podzakonskih akata iz oblasti životne sredine, čime smo naše zakonodavstvo uskladili sa propisima EU“, naglasio je Cvetković.

Ministar životne sredine Oliver Dulić najavio je da će u narednom periodu u našoj zemlji bili uloženo više od 100 miliona evra u prečišćavanje otpadnih voda. „Poražavajuća je činjenica da se u Srbiji prečišćava svega četiri odsto otpadnih voda, a da 96 odsto odlazi u reke, odakle kasnije crpimo vodu za piće“, rekao je Dulić. Aleksandar Radosavljević, generalni direktor Karlsberg Srbija, istakao je da je vrednost prečistača za otpadne vode, koji je pušten u rad, pet miliona evra. On je najavio da će ovo preduzeće u maju otvoriti pogon koji će iz procesa prečišćavanja voda proizvoditi i gas, čime će biti zadovoljeno 15 odsto potreba fabrike za ovom sirovinom. Radosavljević je podsetio i da je Karlsberg u pivaru uložio 175 miliona evra što je doprinelo utrostručenju proizvodnje, a sada je zaposleno 540 radnika što je više nego u periodu pre privatizacije. Ministar poljoprivrede i šumarstva Saša Dragin ukazao je da je Srbija jedina zemlja u jugoistočnoj Evropi koja ima zakone koji definišu proizvodnju piva. „Ove nedelje u toku je rasprava o amandmanima o Zakonu o pivu, a njegovo usvajanje se očekuje u najskorijem periodu“, rekao je Dragin.


Državi Jatovi gubici, novoj firmi partner
U novo preduzeće biće preneta imovina, flota, deo zaposlenih, ali i avio-linije. – Klasični stečaj bio bi politički bolan postupak. – Šta će biti ako ni nova avio-kompanija koju vlada osniva ne nađe strateškog partnera.Vladi Srbije u nekoliko navrata nije pošlo za rukom da „udomi” „Jat”, zato je prošle nedelje odlučila da osnuje novo preduzeće kako bi lakše pronašla strateškog partnera. Ideja je da „Jatov” naslednik od nacionalne avio-kompanije uzme sve ono što je dobro, a državi ostaje da poravna račune i namiri poverioce. Minimalni osnivački ulog iznosi 400.000 dolara, a strateški partner imaće obavezu da dokapitalizuje firmu, odnosno da „upumpa” novac u preduzeće.

Kako objašnjava Miodrag Miljković, državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu, nova kompanija, koja će uskoro biti osnovana, preuzeće avio-linije i dozvole za sletanje po bilatelarnim sporazumima.

– Biće preneta i imovina, flota, deo zaposlenih. Još se ne zna kako će sa potencijalnim strateškim partnerom biti podeljen kapital u novoformiranom preduzeću, ali verovatno je da država neće imati većinski deo – navodi Miljković.

Istovremeno sa osnivanjem novog preduzeća radna grupa Vlade Srbije će raspisati tender za konsultanta koji će ovaj posao sprovesti po takozvanom grčkom modelu. Letove tamošnjeg „Olimpik era” prošle godine preuzeo je grčki investicioni fond „Marfin”.

Šta će se desiti sa radnicima „Jata”, koje strateški partner u novom preduzeću neće želeti da preuzme i ko će namiriti dugove avio-kompanije, pitali smo našeg sagovornika.

– Stari „Jat” ostaje u vlasništvu države do vraćanja dugova i sprovođenja socijalnog programa – objašnjava Miljković.

Koliki broj radnika je neophodan novom preduzeću, naš sagovornik nije znao da kaže. Zasad se zna da će sa starim partnerima („Jat tehnika” i „Jat ketering”) biti potpisani novi ugovori.

Odgovor zašto se vlada odlučila na ovakav potez leži u poražavajućim finansijskim rezultatima starog preduzeća. Jer, niko nije hteo kompaniju sa najmanje 15 miliona evra duga na papiru, i još toliko dodatnih potraživanja „Jat tehnike”, Aerodroma, Agencije za kontrolu letenja i drugih poverilaca. Pri tom se poslovanje na veresiju tu ne završava, jer da bi ovu godinu završili u plusu, menadžeri „Jata” od države su tražili pozajmicu od 40 miliona evra. Osim dugova, „Jat” ima i 15 aviona, starih više od 20 godina, od kojih trenutno leti samo osam.

Stručnjaci za privredno pravo objašnjavaju da starom preduzeću stečaj svakako ne gine. Zašto se vlada odmah nije odlučila za takav potez, pitali smo stručnjake.

– To bi bilo politički bolno, jer je reč o kompaniji od nacionalnog interesa. Takvih primera je bilo i u svetu. Uglavnom su iskustva bila takva da se u novu kompaniju prenese ono što je zdravo, a od stare ostane samo školjka. To znači da država na sebe preuzima obavezu da preostalim radnicima ponudi socijalni program, da verovatno prodajom imovine namiri dužnike. Kad se taj proces završi, onda će od stare firme ostati samo ljuštura i moći će da se likvidira – objašnjava pravnik iz jedne prestoničke advokatske kancelarije.

Milan Kovačević, stručnjak za strana ulaganja, ističe da bi prvo morao da zna koliko će državu taj posao da košta da mi mogao da kaže da li je ideja isplativa.

– Pitanje je koliki će trošak za poreske obveznike biti obezbeđivanje otpremnine za zaposlene, a koliko vraćanje „Jatovih” dugova. Ne zna se precizno šta nova kompanija preuzima, a šta ostaje staroj. Tek kada ti detalji budu poznati, znaće se i da li je ta ideja dobra ili je građanima Srbije bilo jeftinije da „Jat” ode u stečaj. I šta ako ni takva zdrava kompanija ne nađe strateškog partnera? Ko će onda platiti grešku? Naravno, poreski obveznici. Zato je možda najpametnije da „Jat” odmah ode u stečaj – smatra Kovačević

Pitanje je i kako će se građanima podeliti 15 akcija vrednosti kompanije. Po svemu sudeći, kaže Kovačević, građani ih neće dobiti. Vlast bi tu morala da nađe neko rešenje jer nije u redu da se krši zakon, zaključuje.


Grah Automotive invests 12m EUR in new production hall in Batočina
Slovenian factory of electronic sets and plastic parts for automobiles Grah Automotive is going to start construction of another production hall in Batočina this summer. Once completed, it will employ 400 people - said Aleksandar Zlatić, the Director of Grah Automotive's Batočina-based unit. As he explained, the value of investment is about 12m EUR, 7m of which will be invested in equipment, while the rest will cover the costs of construction.

The hall at about 5,000 square meters will be built in the location next to the existing one at 2,500 square meters.

- According to the plan, the new production hall should be finished already on October 1, 2010, when the first people will get jobs. The number of workers is planned to reach 400 within next two years - said Zlatić and added that the new hall would be equipped with the cutting-edge technology, based on which it would be manufacturing the products for up-to-date automobiles such as Mercedes, Golf and other vehicles of medium and S class.

Grah Automotive in Batočina, with the 100% foreign capital, exports complete production of automotive electric installations and it currently has 200 employees.

It exported 6.5m EUR worth of products in 2009, which put it among top six exporters in the region of Šumadija and Pomoravlje.

- Having in mind the existing volume of export, we in company expect the new production hall to increase our export to the western market of Europe to 40m EUR in 2013 - said Zlatić and pointed out that the interest in employment in that company at the recently held Employment and Education Fair in Kragujevac had been very good, as well as that several very good CVs had been submitted on that occasion, primarily by electrical engineers and programmers.

The first production unit of Slovenian factory Grah Automotive was opened in Batočina on October 5, 2006.


Water treatment unit opened in brewer in Čelarevo - Carlsberg invested 5m EUR
Carlsberg put in operation 5m EUR worth of new waste water treatment system in the brewer in Čelarevo today (April 19, 2010).

The unit was opened by Serbian Prime Minister Mirko Cvetković and Oliver Dulić, the Minister of Environment of Serbia.

On that occasion, Cvetković expressed the expectation that the work of that waste water treatment unit is going to improve the quality of environment.

The Minister of Environment, Oliver Dulić, said that the Government of Serbia would invest hundreds of millions of euros in waste water treatment and that only 4% of waste waters were being treated in Serbia at the moment.

Dulić said that the state and companies should improve the cooperation in that area.

The Director General of Carlsberg in Serbia, Aleksandar Radosavljević, announced that that company would enable gas production by making additional investment in the waste-water treatment system in May, so that it would manage to satisfy 15% of the brewer's needs for that fuel.

He said that the new water treatment unit was built in accordance with the highest standards and that it made it possible for all technical water from the brewer to be returned to the nature.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta