Berzanski operater "Nasdaq" napušta evropsku platformu Berzanski operater "Nasdaq OMX Goup" je odlučio da idućeg meseca zatvori evropsku trgovinsku platformu kojom upravlja kompanija "Nasdaq OMX Europe" ( NEURO) posle 18 meseci bezuspešnih pokušaja da se učvrsti na evropskom tržištu kapitala, piše Fajnenšel Tajms.
Odluka "Nasdaq" o obustavljanju poslovanja u Evropi svedoči o još uvek niskom obimu trgovanja na tržištu kapitala posle krize, uz sve oštriju konkurenciju.
Udeo NEURO, koja je jedan od šest takozvanih mnogostranih trgovinskih berzi u Evropi nikada nije prelazio dva odsto trgovanja evropskim akcijama, a prosečni udeo je bio svega jedan odsto.
"Nasdaq" međutim neće sasvim napustiti Evropu, grupacija će i dalje ostati vodeći berzanski operater u Skandinaviji zahvaljujući kupljenoj OMX koja je locirana u Švedskoj.
Sem toga grupa "Nasdaq OMX" će i dalje biti prisutna u Londonu i pružaće usluge o informacijma o trgovanju i tržištima i upravljati britanskom energetskom berzom N2EX preko londonskog biroa.
Poslednji dan trgovanja na NEURO biće 21. maj 2010. godine.
"Dunav osiguranje" u državnom vlasništvu do 2013. godine Milenka Mila Jezdimirović, generalna direktorka "Dunav osiguranja" izjavila je danas (30. april 2010. godine), na konferenciji za novinare da će ta kompanija biti najpre podržavljena i da najverovatnije neće biti privatizovana pre 2013.
- U Memorandumu o budžetu stoji odredba po kojoj će "Dunav osiguranje" ostati državna kompanija do 2013. godine - kazala je Jezdimirović.
Po njenim rečima, predloženim izmena i dopuna Zakona o osiguranju, koji je Vlada utvrdila i uputila parlamentu na usvajanje, planirano je da se postojeći društveni kapital pretvori u državni i da se kompanija korporativizuje. Jezdimirović je naglasila da je brine što je za to određen rok do 30. juna ove godine, izražavajući uverenje da bi taj rok mogao biti i produžen.
- Mi smo zadovoljni rezlutatima poslovanja u prošloj godini imajući u vidu teške uslove, da nije bilo rasta u industriji osiguranja, a "Dunav" je uspeo da zadrži svoju poziciju na tržištu - kazala je Mila Jezdimirović.
Ona je ocenila da treba ukinuti zakonsko rešenje koje utvrđuje obavezu razdvajanja poslova životnog od neživotnog osiguranje, jer bi takav postupak prouzrokovao nepotrebne troškove. Takav predlog, po njenim rečima, podržalo je Udruženje osiguravača.
Direktorka "Dunav osiguranja" je kazala i da je Ministarstvo finansija "dobro prihvatilo" predlog industrije osiguranja da se svima koji uplate životno osiguranje na rok duži od pet godina obezbede poreske olakšice od 25%. Ona je procenila da bi na taj način moglo da se skupi milijardu evra, koje bi osiguravajuće kuće mogle da usmere za kupovinu državnih hartija od vrednosti.
- Na taj način bi država mogla da obezbedi novac za finansiranje infrastrukturnih projekata po boljim uslovima od onih po kojima se sada zadužuje u inostranstvu - precizirala je ona.
Kompanija "Dunav", koja drži 7,54% tržišta životnog osiguranja, najavila je da će od 1. maja pokrenuti kampanju sa ciljem da se edukuju građani o značaju ove vrste osiguranja kao alternativnog vida štednje. U Srbiji, naime, prosečna polisa životnog osiguranja po stanovniku je svega 10 EUR i najniža je u regionu.
Prodaja Telekoma u interesu građana Beograd -- Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da je prodaja Telekoma Srbije u interesu građana i zaposlenih u tom preduzeću.
Telekom Srbije je preduzeće "od prvoklasnog značaja" i da su potrebne dodatne investicije i strateški partneri da bi moglo da nastavi širenje u regionu, kaže Đelić.
On je naglasio da će se, kada je reč o prodaji Telekomove infrastrukture, voditi računa o strateškim interesima države. Đelić dodaje da će Vlada voditi računa da svojinsku transformaciju ovog preduzeća obavi na odgovoran način i u skladu sa strateškim ciljevima Srbije.
"Ne postoji namera da se državni zameni privatnim monopolom. Ta kompanija ulazi u fazu razvoja, gde će joj biti potrebne dodatne investicije i strateski partneri da bi nastavila širenje u regionu", rekao je Đelić.
Đelić je rekao da je Vlada Srbije uzela u obzir situaciju na našem tržištu, odnosno koliki je bio rast u prethodnih nekoliko godina, koliki se rast može očekivati, kakve su investicije nužne da bi se Telekom razvijao na novim tržištima.
Prema Đelićevim rečima, Vlada Srbije je donoseći odluku o prodaji Telekoma procenila da je optimalni trenutak za prodaju upravo sada. On je dodao da je cilj da se i nakon takvog jednog regionalnog širenja "bitne odluke o budućnosti Telekoma Srbije donose u Beogradu".
On je naglasio da je Telekom u uslovima oštre konkurencije uspeo da zadrži dobru poslovnu poziciju na tržištu Srbije i pohvalio menadžment kompanije.
Đelić je zahvalio i na aktivnostima Telekoma na Kosovu i Metohiji navodeći da je, uz sve teškoće, ponovo uspostavljen signal za korisnike usluga tog operatera u južnoj srpskoj pokrajini.
Matić: Niko nema pravo preče kupovine
Ministarka telekomunikacija Jasna Matić kaže da niko nema pravo preče kupovine Telekoma i dodaje da će pobediti onaj ko ponudi najviše novca i najbolje uslove za dalji razvoj telekomunikacionog sektora u Srbiji.
Govoreći o zainteresovanima, ministarka navodi da su se "javljali iz raznih kompanija iz Turske, Egipta, Nemačke i nekih drugih. Verujem da će ih biti više kada budemo raspisali tender". Matić dodaje da se sve telekomunikacione kompanije mogu prijaviti i učestvovati na tenderu.
Ona dodaje da misli da su se stvorili svi uslovi da se Telekom Srbija privatizuje, ukidanjem monopola na fiksnu telefoniju. "Ne mislim da je vreme loše i jasno je da će uvek biti onih koji će se tome protiviti, bilo da je odluka doneta sada ili za pet godina", kaže Jasna Matić i navodi da će moguća cena moći da se da "tek kada privatizacioni savetnik utvrdi šta ćemo tačno prodavati i kakvo je imovinsko stanje kompanije".
"Ne treba zaboraviti da Telekom dugo nije ulagao u fiksnu telefoniju i da dosta delova Srbije nije pokriveno, tako da se nadam da će doći neko ko će biti spreman da ovo stanje promeni, kao i da odgovarajućim investicijama obezbedi pristup širokopojasnom Internetu u svim delovima Srbije", kaže ona.
Tajkuni firme i novac drže na Kipru Beograd -- Čak šest od sedam biznismena koji su nedavno predstavljali domaću privredu u pregovorima sa Vladom, svoje matične firme vode na Kipru, a ne u Srbiji.
Preduzeća iza kojih stoje Miroslav Mišković, Milan Beko, Miodrag Kostić, Toplica Spasojević, Zoran Drakulić i Slobodan Petrović odreda se vode u poreskim rajevima. Na tim teritorijama plaćaju se manji porezi, a pravila su takva da je moguće i prikriti ko su pravi vlasnici kapitala.
Uz par izuzetaka, očigledno je reč o najmoćnijim domaćim privrednicima koji, prema evidenciji Agencije za privredne registre, u svom vlasništvu u Srbiji nemaju gotovo ništa.
Pored imena Miroslava Miškovića stalno piše vlasnik „Delta holdinga”, ali se u zvaničnim dokumentima srpskih agencija to ne vidi. U Agenciji za privredne registre piše da je „Delta holding” u vlasništvu firme „Hemslejd” sa Kipra, a Mišković je naveden kao predsednik Upravnog odbora kompanije. I vlasnik „Delta Maksija”, u čijim trgovinama se snabdevaju hiljade građana, nije najpoznatiji srpski biznismen, već ista kiparska firma.
Uz ime Toplice Spasojevića se stalno spominje ITM grupa, ali se kao njen vlasnik vodi kiparski „Dagenam” koji je u registru upisan i kao gazda poznatih lokala iz lanca „Sport kafe”. Spasojević se na sajtu Agencije za privredne registre pominje samo kao zastupnik ITM grupe.
Zoran Drakulić i Miodrag Kostić se razlikuju od prethodnih privrednika jer se zvanično vode kao vlasnici određenih firmi u Srbiji. Drakulić je tako vlasnik 1,23 odsto „Ju pointa” pored kiparskog „Ist ponta” sa 97 odsto, a Kostić sa 3,88 odsto pravi društvo švajcarskoj firmi „Agri”, koja ima 87 odsto u MK grupi. Njegova majka Roksanda Kostić vlasnik je devet odsto kapitala.
Milan Beko i Slobodan Petrović iza sebe imaju samo predstavništva. Beko se nigde ne pominje u podacima Agencije za privredne registre, dok je Petrović zastupnik „Salford kapital partnersa” sa Britanskih Devičanskih Ostrva.
Ko je vlasnik navedenih firmi na Kipru, skoro je nemoguće saznati jer je anonimnost, uz skoro nikakvu kontrolu njihovog poslovanja, pa i odnosa između matice i preduzeća u drugim zemljama, prednost poreskih rajeva.
Mahmud Bušatlija, konsultant za strana ulaganja, kaže da je država na ovaj način oštećena jer bi biznismeni da imaju nešto na svoje ime morali da plate porez na imovinu. Andrija Jovičić, viši savetnik stručnog časopisa „Privredni savetnik”, kaže da će uskoro stupiti na snagu novi propisi koji će ukinuti i poslednje povlastice koje su imale firme u vlasništvu preduzeća iz poreskih rajeva. „U trenutku kada su te firme osnovane, pogodnosti su bile mnogo veće i one su godinama smanjivane”, upozorava Jovičić.
Ekonomista Milojko Arsić ističe da domaćim privrednicima of-šor firme verovatno omogućavaju da plate manje poreze na dobit i na isplatu dividendi iz profita. "Nije u redu to što rade, ali im se ne može zabraniti. Svi bogataši hoće da plate manje poreze, pa i ovi naši nisu izuzetak", dodaje Arsić.
Božidar Cerović, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da je legitimno postaviti pitanje zašto je dobar deo srpske privrede u vlasništvu kiparskih preduzeća. "Svedoci smo da naši privrednici u poslednje vreme žele da neposredno utiču na vođenje ekonomske politike i da im čak država aktivnije pomogne. Zbog toga bi trebalo da kažu šta im to smeta u domaćem ekonomskom sistemu, pa se 'sele' na Kipar", navodi Cerović.
On podseća da je ovakva praksa posledica devedesetih godina, kada se novac iznosio iz zemlje jer je tamo bio sigurniji, a ima i onih biznismena koji su prvo tamo otvarali firme, pa počeli da posluju u Srbiji. Cerović ističe i da je korišćenje firmi iz poreskih rajeva uzrok što ne znamo poreklo novca u privatizaciji, da li je to stvarno strani kapital ili domaći.
Na pitanje kakva se poruka šalje stranim investitorima kada najveći domaći igrači nemaju ništa na svoje ime, Mahmud Bušatlija kaže da je to očajna poruka. "Firme iz poreskih rajeva nisu novina i ima ih i u mnogo uređenijim zemljama, ali kod nas ih ima previše, a obilato ih koriste i najviđeniji privrednici. Sve to utiče na rizik Srbije za ulaganje koji je ogroman i teško da ga možemo još pokvariti", ističe Bušatlija.
Drakulić: Uložili smo 60 miliona evra
Od najvećih biznismena komentar smo dobili jedino od Zorana Drakulića. Drakulić kaže da je u slučaju njegove firme veza sa Kiprom rezultat prošlosti.
„Početkom devedesetih prestali smo da radimo u Srbiji i osnovali firmu na Kipru zbog uslova poslovanja. S obzirom na to da je ta firma do 2000. godine, kada smo prešli na poslovanje u Srbiju, postala poznata kompanija koja je osnovala firme i uložila kapital u još desetak zemalja, nije bilo mogućnosti da se to promeni zbog odnosa sa akcionarima i bankama", kaže on.
"Naša kiparska firma je od 2000. godine uložila u Srbiju oko 60 miliona evra, a ni jedan jedini evro u vidu dividende nije iznela na Kipar, što je dovoljan odgovor na to koliko uopšte značaja ima to što se firma vodi na ovom ostrvu”, navodi on i dodaje da su ekonomske povoljnosti minimalne", dodaje Drakulić.
Prodaje se fabrika šećera u Kovinu Beograd -- Agencija za privatizaciju objavila je prodaju Fabrike šećera u Kovinu u stečaju čija je procenjena vrednost 1,2 milijarde dinara.
Fabrika u blizini Dunava ima infrastrukturu, a prodaje se kao pravno lice, prikupljanjem ponuda.
U njenom vlasništvu su upravna zgrada od oko 900 kvadratnih metara, silos za šećer od 42.000 tona, rezervori za mazut i melasu, skladišta i magacini.
Rok za dostavljanje ponuda je 8. jun kada će ponude biti i otvorene. Zainteresovani kupci su obavezni da uplate depozit od 249,5 miliona dinara.
RZS: Srbija izašla iz recesije Beograd -- Rast BDP-a u prvom tromesečju ove godine povećan je za jedan odsto. što znači da je Srbija izašla iz recesije, kažu u Republičkom zavodu za statistiku.
U prvom tromesečju ove godine realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u odnosu na isti period prošle godine bio je jedan odsto, iz čega se moze zaključiti da je Srbija izašla iz recesije, rekao je je direktor Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Dragan Vukmirović.
Vukmirović je naglasio da je to prvi rast BDP-a posle pada u četiri uzastopna tromesečja 2009. godine i dodao da je po definiciji, za ulazak u recesiju potrebno da BDP ima pad u dva uzastopna tromesečja, a za izlazak je dovoljno samo jedno pozitivno tromesečje.
RZS je danas prvi put objavio "fleš ocenu" kvartalnog BDP-a Srbije, što je standard EU. Kako je objašnjeno, "fleš ocena" je uvedena u EU zbog svetske ekonomske krize i daje preliminarne rezultate, pošto se objavljuje 30 do 45 dana po završetku kvartala, ali je mogućnost greške minimalna.
Prava ocena kretanja BDP-a objavljuje se 60 do 90 dana po završetku kvartala.
Đogovoić: Izlazak iz recesije ne znači da smo izašli iz krize
Ekonomski saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović, kaže da u pozivtivnom rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine nema ničeg spornog, ali da to nije znak da smo izašli iz krize.
"Sasvim je očekivano da u prvom kvartalu ove godine BDP bude veći nego u istom periodu prošle godine, zato što ste prošle godine u prva tri meseca, a očigledno je i tokom celog prvog polugođa imali izuzetno nisku statitističku bazu, jedan značajan pad ukupne privrede. Početkom ove godine usled otopljavanja dinamike domaće i inostrane tražnje i prevashodno reaktiviranja zamrlih industrijskih kapaciteta koji nisu radili, neka čak ni u prvom polugođu prošle godine poput Staklare Paraćin, Petrohemije Pančevo. Sasvim je logično da je njihovim reaktiviranjem došlo do određenog pomaka. No, to ne treba da zavarava. Kada izađemo iz recesije, mi ne izlazimo iz krize jer se suštinski ništa nije promenilo u privrednoj strukturi ove zemlje", objašnjava Đogović.
On napominje i da statistički izlazak iz recesije ne znači da će građani odmah živeti bolje.
"U ovoj godini građani zaista neće živeti bolje. Realna kupovna moć će biti niža nego što je bila prošle godine. Ako gledate prema stopi nezaposlenosti onda se mi i dalje nalazimo u recesiji. Jer ako bi došlo do smanjivanja broja nezaposlenih onda bismo stvarno mogli reći da smo izašli iz recesije i da izlazimo iz krize. Jer zaista kada imate nizak intenzitet privrednih aktivnosti, hroničnu nelikvidnost i ovako lošu privrednu sturkuturu vi ne možete ni da računate na bolji standard domaćinstava u Srbiji", ocenjuje Đogović.
Prema njegovoj proceni izlazak iz recesije, makar i statistički biće alibi za odmrzavanje plata i penzija koje traže ministar ekonomije Mlađan Dinkić i vicepremijer Jovan Krkobabić.
"Naravno da će to da bude jedan od alibija za odmrzavanje plata i penzija, ali treba staviti prst na čelo i zapitati se odakle dolaze te plate i penzije. Kad imate ovako slabu privredu bilo kakav minimalni procenat povećanja prvo neće puno značiti građanima, a s druge strane samo će podsticati javnu potrošnju i može imati negativne reprekusije na inflacione tenzije što će na kraju neutralisati to povećanje plata i penzija", tvrdi Đogović.
On dodaje i da se u 2010. može očekivati pozitivan privredni rast, ali najviše 1,5 odsto.
"Bruto društveni proizvod može biti u plusu oko 1,5 odsto ovoj godini i to je maksimalan rast po mojoj proceni. Bilo bi dobro držati se dogovora sa MMF-om da ostanu zamrznute plate i penzije jer koliko god da bih voleo da dođe do povećanja, to prosto postojeća produktivnost rada u privredi ne dozovljava", smatra Đogović.
Vlada kreditima jača domaću valutu Beograd -- Namera Vlade Srbije da sprovede takozvanu deevroizaciju privrede i društva, lagano dobija svoje obrise uvođenjem dinarskih subvencionisanih kredita.
Posle davanja subvencionisanih keš i namenskih dinarskih kredita građanima, Vlada je donela novu uredbu kojom se od sutra odobravaju isključivo dinarski subvencionisani krediti. Na taj način, svi dosadašnji programi subencionisanja građana i privrede iz evra prelaze u dinare.
Krediti za likvidnost privrede, trajna obrtna sredstva, keš i namenski krediti za građane koji su subvencionisani iz budžeta Srbije posle prvomajskih praznika biće davani isključivo u dinarima. Kamatna stopa na likvidnost odobrenih kredita će biti sedam posto godišnje.
Analitičari ocenjuju da je cilj te promene da se dinar nametne kao najvažnija valuta u našem finansijskom sistemu. Član Izvršnog odbora Hipo Alpe Adria banke Mirko Španović novu uredbu vidi kao dobru za osnaženje prometa u nacionalnoj valuti.
“Ostaje problem rizika jer svaki plasman klijentu nosi određen rizik naplate i verovatno je to jedan od problema sa kojima će se banke boriti. Pretpostavljam da će i druge banke kao i Hipo banka vršiti detaljnu analizu kreditne sposobnosti svakog klijenta i da će oni koji zadovolje analizu kreditne sposobnosti moći da dobiju i ovaj kredit“, kaže on.
I za predsednika ITM grupe Toplicu Spasojevića subvencionisanje isključivo dinarskih kredita je dobra odluka, jer je 95 odsto kredita koji su podignuti indeksirano u evrima. Spasojević kaže da bi njegova kompanija vrlo rado prešla na dinarske kredite ukoliko banke budu spremne da konvertuju postojeće devizne kredite u dinarske.
„Mislim da bi i Fond za razvoj i Agencija za osiguranje i finansiranje izvoza morali hitno da se okrenu isključivo dinarskim kreditima. Na taj način bi se zavisnost od kredita indeksiranih u evrima smanjila i država bi mogla da kontroliše devalvaciju i na taj način“, kaže on.
Mirko Španović iz Hipo banke kaže da će privreda, a i same banke imati benefite od ovakvih kredita jer će se, kako kaže, stabilizovati naplata potraživanja.
„Naravno, ne bi valjalo da posledica svega toga bude veća količina dinara koja će se ponovo upotrebljavati za kupovinu evra i da se odvojeno od procesa stabilizacije redovne naplate kredita paralelno i bez jasne kontrole diže kurs evra. To u svakom slučaju ne bi bila dobra posledica i mislim da bi NBS i vlada zajedno sa čitavim bankarskim sistemom morali da vode računa da ne izazovu kontraefekat ovim merama i da ne podignu kurs na viši nivo“, dodaje Španović.
I saradnik ekonomskog instituta Vladimir Vučković upozorava da bi špekulanti mogli da dobro profitiraju iz ovakve situacije. Zbog toga, kaže Vučković izuzetno je važno da u Srbiji ne bude uveden fiksni kurs evra i da ekonomski sistem bude postavljen tako da ne postoje izvesnosti.
„Uvek kada postoji sistem sa dve valute kao što je naš uvek postoji mogućnost za špekulaciju i razmišljanje o tome da se sada kupe devize da bi se kasnije skuplje prodale ili obrnuto. To važi za banke i preduzeća. Upravo zbog toga je bitno da režim kursa bude fluktuirajući u punom smislu“, kaže on.
Vučković naglašava da „niko ne sme da zna da će NBS da interveniše na određenoj visini i da će upravljati tom putanjom deviznog kursa, jer je to idealno tle za špekulacije“.
U prva tri meseca ove godine pola milijardi evra subvencionisanih kredita odobreno je privredi i građanima. To je skoro polovina prošlogodišnjeg iznosa. Naime, 2009. banke su odobrile milijardu i sto miliona evra subvencionisanih kredita, pokazuju podaci Ministarstva ekonomije.
Only dinar loans to be subsidized BELGRADE -- Starting May 1, Serbia will subsidize only the Serbian dinar (RSD) indexed loans, it has been announced in Belgrade today.
Interest rate against the liquidity of approved loans will be seven percent annually.
Economy Minister Mlađan Dinkić said that the government adopted a decree that will regulate this decision.
One billion dinars will also be set aside from the budget to finance dinar liquidity loans.
Dinkić also stated that “half a billion euros” has already been approved to citizens and companies in the first three months of implementing this year's decree.
“That's almost half of last year's figure. Last year banks approved EUR 1.1bn in subsidized loans, and in the first three months of this year we already had half a billion,” Dinkić was quoted as saying.
“Serbia to invest EUR 9bn in energy” BELGRADE -- Minister of Energy and Mining Petar Škundrić said in Niš on Friday that EUR 9bn would be invested in energy over the next five to seven years.
“This will make for the busiest period of development in the last 30 years,” said the minister.
"EUR 5mn will be invested in building new capacities and EUR 4bn in overhauling of existing ones," Škundrić specified at the opening of a 110/10 kV substation Niš 8 in the Ledena Stena neighborhood.
He noted that the amount does not include investments in renewable energy, reminding that a mini hydroelectric power plant opened in Crna Trava, southern Serbia, and that two more will open in the same undeveloped municipality in the next few months.
Škundrić assessed that the Electric Power Industry of Serbia's performance has been excellent, as it recorded a growth of three percent last year and two percent in the first quarter of 2010.
"I expect that this year we will beat last year's growth rate of three percent and be a net exporter of electric energy," Škundrić said.
“GDP growth indicates recovery” BELGRADE -- The real growth of Serbia's GDP in the first quarter of 2010, compared to the same period in 2009, was one percent.
This indicates that Serbia has recovered from the financial crisis, Director of the Statistical Office of Serbia Dragan Vukmirović stated on Friday.
During a news conference at the Serbian government, Vukmirović said that this was the first recorded GDP growth after the decline in four successive quarters in 2009.
|