Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NBS prihvatio ostavku Jelašića

Savet Narodne banke usvojio ostavku guvernera Radovana Jelašića koji ostaje na toj funkciji do izbora novog guvernera.


Savet Narodne banke Srbije posle dvočasovne sednice usvojio je ostavku guvernera Radovana Jelašića, koji se iznenada povukao pre 15-ak dana i svoj potez objasnio ličnim razlozima.

Predsednik Saveta Narodne banke Dejan Šoškić rekao je za B92 da postojećim zakonom nije definisan rok za izbor novog prvog čoveka centralne banke, pa ta procedura, kako procenjuje, može trajati duže.

Na sednicu na kojoj je usvojiena ostavka guvernera Radovana Jelašića skoro svi članovi

Saveta Narodne banke Srbije stigli su mnogo ranije.

Ko će biti novi guverner još nema zvaničnih potvrda, ali u vladajućoj koaliciji saznajemo da najveće šanse ima dosadašnji predsednik saveta NBS-a Dejan Šoškić. I on sam za b92 priznaje da je imao razgovore o toj funkciji.

"Nekih neformalnih kontakata jeste bilo, međutim, ja bih zaista u ovom trenutku prepustio demokratskom procesu da ide svojim tokom. Sigurno je da treba da se obavi još dosta tih preliminarnih konsultacija da bi se izašlo sa nekim konkretnim predlogom za to važno mesto“, kaže on.

"U pitanju je jedan složen proces međusobnog dogovaranja i teško bi bilo pretpostaviti da to može da se završi u nekom kratkom roku“, kaže Šoškić.

I kada se zvanično usvoji ostavka starog guvernera on će ostati na funkciji do izbora novog. A ta procedura, po rečima Šoškića, može da traje i do dva mseca.

Kakva će biti politika novog guvernera najviše će zavisiti, smatraju stručnjaci, od toga kakva je on ličnost.

Profesor na Ekonomskom fakultetu, Miodrag Zec, smatra da treba promeniti monetarnu politiku kako bi se poboljšao izvoz.

“Ja mislim da postoji pritisak uvozničkog lobija da se drži stabilan kurs, a takav kurs bi doveo do pada deviznih rezervi. Naš problem je potpuno drugi. To je izvoz, a da bi se to promenilo treba da se promeni politika deviznog kursa i poltika kreditiranje privrede”, ocenjuje on,

Biljana Stepanović iz Biznis info grupe očekuje da će odluka o novom guverneru biti na DS-u, odnosno na predsedniku Tadiću.

“Činjenica je da je odluka na onome ko ima većinu, to je DS. Ko vodi Demokratsku stranku, a i državu - predsednik Tadić. Tako da je krajnja odluka na njemu i u jednom i u drugom slučaju”, smatra ona.

“Ovo je samo formalno, što se mene tiče, pitanje. Ali ta stvar mora da se reši sistemski, da znamo ko ubuduće predlaže guvernera. Kad bude neki drugi presednik. Jer oni se menjaju, kao i guverneri. Bitno je da uspostavimo pravila”, kaže Stepanovićeva.

Upravo danas Srbija bi trebalo da povuče 180 miliona evra od MMF-a za jačanje deviznih rezervi, što je polovina od raspoložive treće tranše "stend baj" aranžmana sa tom finansijskom institucijom.

Iako se taj novac formalno pravno ne može koristiti za pomoć privredi, već samo za stabilnost domaće valute i servisiranje spoljnih dugova, Biljana Stepanović kaže da su moguće razne akrobatike kako bi se izašlo u susret privrednicima, koji sve glasnije traže da im država u drugoj kriznoj godini priskoči u pomoć.



Srbija odustaje od izlaska na more?

Beograd -- Na tender za kupovinu 54,05 odsto državnih akcija "Kontejnerskih terminala i generalnih tereta", najvrednijeg dela Luke Bar nije se javio niko, pa ni Srbija.

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić najavljuje da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu, a stručnjaci za investicije kažu da je odluka da se ne učestvuje na tenderu očekivana, jer Srbija za to nema ekonomski interes.

Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija za Dojče Vele kaže da je “jasno da Luka Bar zavisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa prugom Beograd - Bar, a ni Srbija ni Crna Gora ne obraćaju pažnju na to da prugu treba dovesti u red, da bi Luka mogla da funkcioniše“.

„Bojao sam se da politika ne bude odlučila, ali očigledno zahvaljujući krizi nije se ušlo u još jednu avanturu da državnim parama prave još jedan nerentabilan posao”, kaže Bušatlija.

I ekonomista Milan Kovačević ocenjuje da je potrebno puno uraditi da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere. “Teško je reći šta je to u ovom slučaju srpski interes, a sigurno nije da se uzimaju državne pare i da se kupuje Luka. Mrkonjić je rekao da to nije namera, pitanje je da li su poslovni ljudi iz Srbije mogli naći interes da je to za njih profitabilno. Očigledno je da nisu“, smatra je Kovačević.

Tender prekratko trajao

Iz Bara samo 7-8 odsto srpskog izvoza

Preko gatova barske luke se sada izvozi svega oko sedam do osam odsto izvoza iz Srbije, dok su saobraćajne veze te luke sa Srbijom loše. Srbija mnogo više koristi luke Kopar i Konstancu, do kojih se, iako su dalje, znatno brže stiže.

Jedan od koordinatora srpskog konzorcijuma koji je trebalo da učestvuje na tenderu, vlasnik MK Grupe, Miodrag Kostić je saopštio da je tender prekratko trajao. On delom problem vidi u ekonomskoj krizi, ali i u tome da su kompanije okupljene unutar konzorcijuma imale različita očekivanja od tendera.

Kostić je zaključio da je izuzetno ekonomski opravdano da Srbija ima izlaz na more, odnosno da sebi obezbedi alternativne pravce izlaska na more. I ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonjić je ocenio da je tender bio ishitreno raspisan i najavio da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu.

Čudno da se niko nije prijavio?

Sa druge strane, za profesora Predraga Ivanovića, predsednika borda direktora AD Luke Bar, neučešće kompanija i konzorcijuma koji su pokazali interesovanje za kupovnu najvrednije celine Luke Bar predstavlja iznenađenje koje tumači kao posledicu ekonomske krize, koja je pogodila upravo pomorski saobraćaj.



On očekuje da će u narednoj fazi, odnosno nakon raspisivanja novog tendera biti obezbeđen strateški partner. Pored privredne krize, Ivanović navodi i druge probleme sa kojim se Luka Bar suočava.

Luka Bar, navodi Dojče Vele, posluje sa gubicima, tehnički i tehnološki znatno zaostaje za konkurencijom na Jadranu, ima bar trećinu viška zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 odsto. Godišnje se pretovari nešto preko dva miliona tona tereta, što iznosi sedam puta manje nego u Luci Kopar ili dva puta manje nego u lukama Rijeka i Ploče.

Prilikom podele preduzeća, oko 800 zaposlenih je prebačeno u novu kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti, a to je bar tri puta više nego što je zaista potrebno.

Analitičari ocenjuju da je to veliko opterećenje za proces privatizacije i da će svaki ozbiljni strateški partner dobro razmisliti da li da dolazi u luku i rešava socijalne i političke probleme koji će mu kao „vruć krompir" biti predati u ruke. Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom i da će se Luka teško vratiti na evropsku mapu.



Gorivo poskupljuje za 1,16 dinara
Gorivo u Srbiji trebalo bi da poskupi krajem sedmice u proseku za 1,16 dinara po litru, odnosno 1,06 odsto, saopštilo je Ministarstvo energetike Srbije.

Maksimalne dozvoljene cene za motorne benzine biće veće u proseku za 1,05 dinara po litru, odnosno 0,9 odsto, a za dizel goriva 1,24 dinara po litru, što je poskupljenje od 1,2 odsto. Maksimalna cena za litar motornog benzina i bezolovnog motornog benzina od 95 oktana biće veća za 1,01 dinar i iznosiće 115,73 dinara.

Litar dizel goriva D-2 moći će da poskupi za 1,11i dinara i nova cena će biti 104,56 dinara. Cena bezolovnog motornog benzina od 92 oktana biće povećana za 0,98 dinara, tako da će litar tog goriva koštati 113,75 dinara. Litar evro premijum benzina koštaće 125,4 dinara, što je poskupljenje od 1,18 dinara.

Nova cena litra dizel goriva eko 350 biće veća za 1,18 dinara i iznosiće 108,52 dinara. Cena litra eko 50 dizela povećaće se za 1.26 dinara, na 113,2 dinara, a evro dizel će poskupeti za 1,31 dinar i litar će koštati 116,05 dinara. Litar lož ulja poskupeće za 1,42 dinara i koštaće 85,69 dinara.

Prema navodima Ministarstva energetike, uslovi za promenu cene goriva stekli su se pošto je cena nafte na svetskom tržištu izražena u dinarima u proseku porasla za 1,8 odsto od prethodnog poskupljenja.

Prethodna promena cena goriva na pumpama u Srbiji bila je 20. marta, kada je gorivo poskupelo u proseku za 4,11 dinara po litru, odnosno za 3,93 odsto.


Bajatović: Gas već može da poskupi

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović kaže da bi gas već sada mogao da poskupi, ali dodaje da sve zavisi od Vlade Srbije i Agencije za energetiku.


On ističe da je ova zimska sezona "progurana" bez isključenja neplatiša i bez poskupljenja i dodaje da je „najvažnije da tokom sezone niko nije ostao bez gasa“.

"Zahtev za povećanje cene još nismo poslali, u skladu sa političkim dogovorom", rekao je Bajatović i dodao da je glavni letnji zadatak za Srbijagas biti naplata zaostalih dugova.

On kaže da ukupni dugovi potrošača za gas iznose oko 12 milijardi dinara, od čega toplane i industrija duguju oko devet. Bajatović je naveo da najviše novca, pet milijardi dinara, duguju Beogradske elektrane.

Bajatović kaže i da je u planu izmena načina obračuna cene gasa i uvođenje kvartalnog obračuna. „Ideja je da rizik deviznog kursa svedemo na minimum i da tačno odredimo kolika je za koji mesec potrošnja i da se sa bankama dogovorimo o kupovini dolara. Tako bi bili smanjeni gubici na kursnim razlikama. To ćemo postići sistemom hedžovanja na kvartalnom nivou“, kaže on.

„Ako na vreme montiramo kompresor i preko leta utisnemo dovoljne količine gasa u skladište u Banatskom Dvoru, neće biti potrebe da zakupljujemo dodatno skladište gasa u Mađarskoj kao prethodne zime“, kaže generalni direktor Srbijagasa, govoreći o narednoj zimskoj sezoni.



Država garant za kredite privredi?

Sve je više vlasnika preduzeća koji bi uzeli subvencionisani kredit, ali da, umesto hipotekom na njihovu imovinu, vraćanje zajma garantuje država.

Predstavnici krupnog kapitala sve su glasniji u zahtevima da im država pomogne u poslovanju. Umesto direktne finansijske pomoći, vlasnici preduzeća sada pristaju i na subvencionisane kredite, ali uz da država garantuje vraćanje tih kredita. Takav zahtev obrazlažu činjenicom da zbog loših bilansa najugroženija preduzeća uopšte od banaka ne mogu da dobiju zajam.

Nenad Popović, vlasnika ABS holdinga kaže da je većina preduzeća u Srbiji nelikvidna i da nemaju šta više od imovine da založe, zbog čega ne mogu da ispune ulove za kredite koje subvencioniše država.

"Zato ove zajmove mora da odobrava Fond za razvoj, kako bi bili dostupni većem broju preduzeća, ali i da preko Garancijskog fonda garantuje za preduzeća koja uzimaju te zajmove. Srpskoj privredi je u ovoj godini potrebno milijardu do dve milijarde evra. Sredstva treba tražiti u inostranstvu, kroz zajmove i strateška partnerstva. Pri pozajmljivanju novca država treba da se drži principa da nijedan kredit nije skup ako se ulaže u privredu, a da nijedan zajam nije povoljan ako se koristi za potrošnju", smatra Popović.

Država ipak treba da ima neke kriterijume kada garantuje kredite

Profesorka Ekonomskog fakulteta Danica Popović se pita da li subvencionisani krediti za likvidnost imaju za cilj da pomognu najbogatijima ili da zaštite i pomognu zaposlene koji rade u njihovim firmama. "Ako je namera države da pomogne radnicima zašto onda direktno ne subvencioniše njih. Jer, na ovaj način se pomažu oni koji su se prezadužili, ne žele ništa da prodaju da dugove vrate, a pritom se hvale kako će investirati u nove pogone. Od njihovog profita kad su ga sticali nismo videli neku vajdu, ne znam zašto bi sad, kao poreski obveznici, učestvovali u vraćanju njihovih dugova", upozorava profesorka Popović.

Iako je novac privredi potreban, neki vlasnici kompanija ističu da bi krediti koje država garantuje morali da imaju neki ekonomski osnov.

Nikola Pavičić, prvi čovek „Sintelona” iz Bačke Palanke, ističe da se, čak iako bi država pristala da garantuje za zajmove preduzećima, ti krediti ne bi smeli da se dele bez ekonomskog osnova.

"Država bi u tom slučaju morala da se ponaša i kao banka i da se kao jemac pojavljuje samo u onim preduzećima za koje veruje da će vratiti zajam. Da ne rasipa sredstva tamo gde neće dati efekat. Jer, ako daje zajmove onima koji ih neće vratiti država tako uzima od onih koji rade da bi pomogla onima koji ne rade", upozorava Pavičić.

Nemanja Popov, generalni direktor „Centroproizvoda”, takođe, smatra da se ne može očekivati da neko ko je bio neracionalan sa svojim parama pokaže racionalnost s državnim novcem.

"Zato ne mislim da je to dobra ideja. To je štetan predlog jer traži od svih nas, kao građana koji plaćamo porez, da preuzmemo odgovornost za tuđe neracionalnosti. Time bi se ostalim privrednicima praktično poručilo da mogu da naprave grešku i prezaduže se jer će neko drugi to da plati. Verujem da bi pojedini vlasnici preduzeća i pristali, da u slučaju da ne mogu da vrate zajam država preuzme udeo u firmi, ali bi to samo dodatno zakomplikovalo problem. Šta bi onda država s tim", pita se naš sagovornik.



Oživeti tržište nekretnina u Srbiji

Novim merama vlade, poput subvencionisanih kredita za stanove i programa za masovnu stanogradnju, trebalo bi da se stabilizuje tržište nekretnina. 


Ako to nije uspela kriza i pad tražnje, na cene stanova u Srbiji, a pre svega u Beogradu - prestonici skupih nekretnina, mogao bi da utiče projekat masovne stanogradnje.

Najveći građevinski poduhvat svakako je izgradnja pet hiljada stanova na lokaciji kasarne “4. juli” u Beogradu gde će se kvadrat prodavati za maksimalno 1.290 evra. “Na pet hiljada stanova sigurno će biti angažovano, u raznim periodima, u proseku od 1.500 do dve hiljade radnika raznih profila i zanimanja u građevinskoj industriji”, kaže Goran Rodić, sekretar građevinskog sektora PKS-a.

U poslednjih godinu i po dana pale su cene na tržištu nekretnina. Tako se kvadrat u recimo u užem gradskom jezgru prodaje po ceni nižoj i za 20 posto, dok se na obodima grada stan može kupiti po ceni kvadrata nizoj i do 40 posto.

"Nije bilo realno da pojedini investitori zbog lokacije a na uštrb kvaliteta formiraju cene koje su im omogućavale ekstra profit, koji je znatno iznad onog univerzalnog recepta da dobar posao, dobra investicija donosi investitoru 30 odsto zarede. Pojedinci su se bogatili pa su na uložen evro ili dinar dobijali još jedan. To više ne može“, kaže Rodić.

Iako neki investitori prodaju stanove na vračarskom platou po ceni od preko tri hiljade evra po kvadratu, u ovom trenutku maksimalna cena po kojoj se u ovom delu grada prodaju stanovi iznosi od dve do 2.500 evra po kvadratu. Na Voždovcu, u zavisnosti od lokacij, stan se može kupiti po ceni od 1.350 do 2.100 evra po kvadratu. Stanovi su jeftiniji i u Zemunu gde se kvadrat plaća od 1.800 do 2.200 evra.



Agencije za prodaju nekretnina kažu da se stvari pomeraju na bolje. U Udruženju posrednika u prometu nekretnina kažu da je dosadašnja podrška investitorima i investicijama, konačno podigla tržište nekretnina na noge.

Predsednik Udruženja Tomislav Sekulić ocenio je da je tržište nekretnina u Srbiji oživelo, nakon početka državnog subvencionisanja kreditiranja stanogradnje. "Zahvaljujući merama vlade, posebno odluci u subvencionisanju masovne stanogradnje, tržište je živnulo", kazao je Sekulić navodeći da je prošla godina bila jedna od najgorijih i da su se tada nekretnine prodavale "sporadično".

Sekulić je ocenio da će odluka vlade o subvencioniranju masovne stanogradnje dovesti do stabilizacije cena, jer će se znati cene po zonama. Od početka ove godine u centru Beograda, kao je rekao, najskuplje prodat stan je bio 2.500 evra po kvadratnom metru, dok se na periferiji prodaju između 900 i 1.100 evra. "Na Voždovcu se prodaje metar kvadratni za 1.800 evra, a u naselju 'Braće Jerković' za 1.600 evra za metar kvadratni", kazao je on.



Đelić: Dunav može doneti Srbiji značajna sredstva

Potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije Božidar Đelić najavio je danas da će 24. septembra u Beogradu biti održan evropski skup na kome će se raspravljati o finansiranju Dunavske strategije, istakavšu da ta reka u narednom periodu može da donese Srbiji značajna sredstva.

Dunav je razvojna šansa Srbije: Božidar Đelić
"To je veliki potencijal za našu zemlju i treba to da iskoristimo na pravi način", istakao je Đelić na konferenciji "Dunavska strategija i ekonomija znanja" u Institutu za međunarodnu politiku i privredu.

On je rekao da Srbija od Evropska Unija (EU) može da dobije značajna finansijska sredstva za prečišćavanje vode i infrastrukturne projekte odnosno izgradnju mostova.

Đelić je kazao da će EU za Dunavsku strategiju izdvojiti ukupno više od 50 miliona evra i da reka Dunav odnosno evropski Koridor 7 predstavlja "razvojnu šansu Srbije".

Samo u toku iduće godine biće usmereno između 20 i 30 miliona evra, u okviru IPA fondova, za realizaciju projekata na Dunavu, naglasio je Đelić.

"Srbija može dobiti značajnu podršku da postane velika turistička destinacija, jer raspolažemo sa nekim od najatraktivnijih mesta na Dunavu, čiji potencijal nije dovoljno iskorišćen", istakao je on.

Potpredsednik vlade je kazao da će od 19. do 21. aprila biti održana konferencija u Bratislavi i Beču na kojoj će biti predstavljeni najvažniji nacionalni projekti iz oblasti ekologije i infrastrukture u Dunavskom slivu.

Đelić je najavio i da će tokom održavanja muzičkog festivala "Egzit" biti održan 8. jula u Novom Sadu Dunavski samit mladih.

Direktor Instituta "Jaroslav Černi" Milan Dimkić je kazao da je Srbiji godišnje potrebno oko 500 miliona evra za održavanje Dunava i još skoro toliko za investiranje u tu reku.

Na konferenciji su promovisane ideje za jačanje naučne saradnje među zemljama Dunavskog regiona i veće angažovanje naučne zajednice u afirmaciji zajedničkih evropskih vrednosti, održivog korišćenja prirodnih resursa, prečišćavanja otpadnih voda i zaštitu životne sredine.

Konferenciju je organizovao Kabinet potpredsednika Đelića, u saradnji sa Međunarodnim naučnim forumum "Dunav-reka saradnje", Institutom "Jaroslav Černi" i Institutom za međunarodnu politiku i privredu.



Danube strategy conference opens
Serbia's Deputy PM Božidar Đelić has opened the Danube Strategy and Economy of Knowledge conference in Belgrade on Tuesday.

The goal of the conference, it was announced ahead of the gathering at Belgrade Institute of International Politics and Economics, is to promote ways in which Serbia can enhance its capacity to successfully create a general strategy for the Danube in cooperation with the EU.

The conference, according to the organizers, will promote ideas for strengthening scientific cooperation between the countries of the Danube region and will try to intensify the activities of scientific communities in their support for common European values, sustainable use of natural resources, waste water treatment and environment protection.

The conference is being organized by the deputy prime minister's Cabinet in cooperation with the International Scientific Forum Danube – River of Cooperation, the Jaroslav Cerni Institute and the Institute for International Politics and Economics.


EUR 180mn of IMF loan available

The International Monetary Fund's (IMF) will allow for EUR 180mn of its loan to Serbia to be disbursed on April 6.

This is half of the loan's third tranche and will be used to strengthen the country's foreign exchange reserves, the National Bank of Serbia (NBS) has stated.

The move came after a positive evaluation of Serbia's performance under a Stand-By Arrangement (SBA).

This will bring the total amount of funds provided via the deal to EUR 1.3bn, which is 253 percent of the country's IMF quota.

In 2009, Serbia received the previous two tranches totaling EUR 1.13bn, while the total figure approved was EUR 2.87bn.



"Economic growth of 7-8 pct. needed"

Association of Economists President Dragan Đuričin says the growth of 2.8 pct. in the first two months is a “good indicator towards an encouraging direction".

But he added that Serbia needs a growth of economic activities of between seven and eight percent in order to maintain social stability, because the country still spends more that it produces and covers its budget deficit with loans.


“Everything above seven or eight percent is welcome, but this may not be achieved using the current economic model of strong currency inside a weak economy, because the resources of such an economic model have linked with spending the privatization income to maintain social stability and exchange rate stability have been exhausted,” Đuričin said in a statement for Tanjug.

According to Đuričin, one should bear in mind that the industrial production dropped by 16 pct. in 2009, which is why the information about a growth of 2.8 pct. is a good indicator but it is still insufficient.

He underscored that Serbia needs a considerable investment influx, particularly into strategic sectors, primarily into the energy sector, telecommunications, certain parts of agriculture and infrastructure.



Central bank accepts governor's resignation

The Council of the National Bank of Serbia (NBS) today in Belgrade accepted Governor Radovan Jelašić’s resignation.

Jelašić announced his resignation last month, and said the decision came due to personal reasons. He will continue as governor until his replacement has been selected.

Ahead of the meeting today, president of NBS Council Dejan Šoškić told B92 that the current law did not envisage a deadline for electing a new head of the central bank, and said he therefore expected that the procedure "could take a while".

The current law says that the Parliamentary Finance Committee formally nominates a candidate for governor, but the PM has recently announced a new law on the NBS, with one of the envisaged changes related to the institution that makes nominations.

According to reports, it is "being considered" that the president of the republic should choose candidates.

Šoškić explained that the selection of a new governor is not expected soon precisely because of the expected changes to the law.

"Adoption of a new law requires a long-term procedure, primarily drafting the bill itself and after that the bill should become an official proposal, then it must go to the parliament agenda, so it’s a process which will take some time. I would be surprised if it took less than two, or three months,” he said.

Unofficially, the ruling Democratic Party (DS) will nominate a candidate instead of G17 Plus, which has so far produced central bank chiefs from its ranks.

Precisely Šoškić, who is also one of the members of the prime minister's economic team and professor at the Faculty of Economy, is being mentioned one of the most serious candidates.

Šoškić confirmed for B92 for the first time that he held informal talks on the subject.

“There were some informal contacts, however, I would let the democratic process take its course at this point. It is certain that many more of these preliminary consultations should be carried out in order to come up with a concrete proposal for this important position,” he explained.

“This is a complicated process of mutual agreement and it would be hard to assume that it can be finished in a short time,” Šoškić concluded.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta