Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar pao zbog straha investitora
Beograd -- Nervoza domaćih i stranih investitora zbog Grčke i veća tražnja preduzeća za devizama da bi vratila kredite su evro poslednjih dana približili stotki.

Očekuje se da će posle stabilizacije evra u evrozoni i njenog pozitivnog uticaja na investitore doći i do stabilizacije domaće valute. O tome govori i sutrašnji zvanični srednji kurs od 99,9222 dinara za evro, što je za nešto više od dve pare manje nego danas.

Od početka prošle nedelje na međubankarskom deviznom tržištu, kako kaže Bojan Marković, viceguverner Narodne banke Srbije, tražnja za devizama bila je veća od uobičajene, a banke su kupovale devize za svoje klijente - i to osim za rezidente i za nerezidente.

"Prve reakcije na objavljivanje informacije da je EU usvojila hitan plan za stabilizaciju evrozone u slučaju potrebe za takvim intervencijama, doprinele su na početku ove nedelje jačanju nacionalnih valuta prema evru u zemljama regiona. Isti uticaj može se očekivati i na dinar, posle stabilizacije situacije u evrozoni i njenog pozitivnog uticaja na ponašanje investitora", kaže viceguverner Marković.

Da su preduzeća imale veću potrebu za devizama, potvrđuju i u bankama. Sonja Miladinovski, član Izvršnog odbora „Sosijete ženeral banke“, ističe da je krajem prošle nedelje bila izražena veća tražnja za devizama na domaćem tržištu.

Uzrok je pre svega nešto obimnija transakcija zatvaranja deviznih kredita, zbog čega je i intervenisala NBS uzastopnim prodajama u ukupnom iznosu od 20 miliona evra. Devizni kurs se inače već nedeljama unazad kreće u rasponu između 99 i 100 dinara i relativno niske oscilacije na nivou od 10-20 para bilo u pravcu apresijacije ili depresijacije dinara ukazuju da je tržište relativno izbalansirano na dnevnom nivou", naglašava Miladinovski.

Za razliku od petka, kada je evro ojačao za skoro 40 para, danas je početak trgovine na deviznom tržištu bio prilično miran. Naša sagovornica kaže da će aktivnosti banaka i klijenata u narednom periodu pokazati da li je novi ravnotežni nivo bliži vrednosti od 100 ili vrednosti od 99 dinara za evro.

Osim veće tražnje kompanija za devizama na rast evra uticaj su imali i pritisci regionalnog karaktera, a kao posledica nervoze investitora zbog krize na nekim evropskim tržištima.

"Poslednjih nekoliko dana beleži se smanjena spremnost investitora da preuzimaju rizik u zemljama u regionu, uz istovremeno povećanje opreznosti svih tržišnih učesnika, što se reflektovalo slabljenjem valuta. Od početka prošle nedelje, na primer, poljski zlot je depresirao u odnosu na evro za 6,6 odsto, a mađarska forinta za 5,6 odsto, dok je dinar u istom periodu izgubio svega 0,3 odsto svoje vrednosti", ističe Bojan Marković, viceguverner NBS.

Narodna banka juče nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu. Radovan Jelašić, guverner NBS u ostavci, rekao je da će centralna banaka morati više da interveniše samo ako kretanje kursa ugrozi stabilnost cena. To sada nije slučaj.


Vlada baca milione za lobiranje
Beograd -- Vlada Srbije plaća milion dolara godišnje za lobiranje agenciji sumnjivog kredibiliteta „Advanced Practical Solutions LLC”, ali krije kako je dodedila posao.

Milion dolara godišnje, koje Vlada Srbije plaća za lobiranje agenciji sumnjivog kredibiliteta „Advanced Practical Solutions LLC”, skoro je tri puta više novca nego što bi naplatila druga, znatno uglednija američka lobi agencija „Dutko worldwide”, koja je preko posrednika u Beogradu nudila svoje usluge za poboljšanje imidža i bila odbijena.

Najveći je problem što građani Srbije ne znaju ni zašto, ni kako je izabrana upravo lobi agencija Milana Petrovića, iz Čikaga, niti šta dobijaju za novac kojim ga plaćaju. U Vladi je sve obavijeno oznakom „poverljivo”.

Vlada je potpisala tajni ugovor sa Petrovićevom firmom 30. aprila prošle godine, šest meseci nakon što je, pod optužbom za korupciju, uhapšen bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, čiji je saradnik bio upravo Petrović.

I dok se među lobi grupama u Vašingtonu mnogi smeju odluci naših vlasti da angažuju firmu sumnjivog kredibiliteta i plate je papreno, u službi za informisanje Vlade Srbije tvrde da ne smeju ništa da kažu o tom aranžmanu jer je u pitanju „državna tajna”. Jasno je da lobi agencija nije izabrana ni na kakvom tenderu, a nezvanično se tvrdi da je „dovedena na privatnu preporuku”, bez mnogo provera i bez upoređivanja šta bi druge lobi agencije i po kojoj ceni mogle isporučiti.

Na zvaničnom sajtu američkog ministarstva pravde objavljen je u januaru ove godine poslednji izveštaj iz koga se može saznati za koga je tokom prošle godine lobirano u Americi. Na spisku je, pored Vlade Srbije, još i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA.

Direktorka Agencije Vesna Perić objašnjava da je prilikom izbora lobi agencije kontaktirano sa nekoliko ovakvih firmi u Americi i posle mnogih razgovora i popunjenih upitnika izbor je sveden prvo na tri, a zatim na jednu - „Rasky Baerlein Strategic Commucations Inc”, koja je mogla da obezbedi dobre kontakte sa američkim investitorima. Iz izveštaja se vidi da je za šest meseci rada SIEPA platila ukupno 310.000 dolara ovoj agenciji, odnosno 51.600 dolara mesečno.

"Bili smo veoma zadovoljni svime što su uradili za nas, organizovali su dolazak grupe američkih investitora u Beograd, posle koga je jedna kompanija investirala u Srbiju, a sa nekoliko smo u pregovorima, organizovali su nam predstavljanje na Harvardu gde je bilo prisutno oko 50 investitora, imali smo mnoštvo tekstova o Srbiji u uglednim novinama poput „Njujork tajmsa” i „Volstrit žurnala”, organizovali su nam brojne posete… Najviše smo radili na planiranju daljih poteza i targetiranju uticajnih ljudi u Americi vezano za promociju izvoza i privlačenje investicija. Izabrali smo lobi firmu iz Bostona upravo zbog privrednika koji su tamo koncentrisani i sa kojima naša agencija ima dobre veze", objašnjava Perićeva.

Iz Vlade Srbije se ne može dobiti objašnjenje zašto je angažovana upravo firma Milana Petrovića, niti se može dobiti izveštaj šta je do sada uradila lobirajući za Srbiju i popravljajući njen imidž u Americi.

"Svako ko bi vam dao informaciju o ovome bio bi kažnjen jer je u pitanju državna tajna", kaže Milivoje Mihajlović, šef informativne službe Vlade Srbije.

Lobiste biramo slučajno i pod znakom "poverljivo"

Igor Avžner, ekspert za komunikacije, koji je upoznat sa načinom rada lobi firmi, objašnjava da pri izboru lobističkih firmi u Americi treba kontaktirati sa nekoliko agencija i uz jasno definisan cilj, odnosno projektni zadatak koji bi se precizno definisao, tražiti od njih predloge šta mogu da urade za ciljeve koji se žele postići, u kom periodu i za koju svotu novca, a tek nakon toga odlučiti se za jednu od lobi agencija.

Naravno, nijedan dinar koji je potrošen za lobiranje nije bačen ukoliko je postignut cilj. Kako i kažu - cilj opravdava sredstva.

Međutim, u slučaju sklapanja posla od milion dolara Vlade Srbije sa „Advanced Practical Solutions LLC” to očigledno nije urađeno, kao ni kada je vlada Vojislava Koštunice sklopila ugovor sa „Barbur, Grifit i Rodžers” da bi sprečila proglašenje nezavisnosti Kosova.

Po ovom ugovoru Vlada je plaćala 60.000 dolara mesečno. Upućeni u lobiranje tvrde da je agencija izabrana zahvaljujući slučajnom susretu i poznanstvu jednog vladinog zvaničnika sa Robertom Blekvilom, jednim od čelnih ljudi američke agencije i bivšim saradnikom Kondolize Rajs, bivšeg državnog sekretara SAD. Najčešće se komentariše da je to bio „uzalud bačen novac”.

"Ne sećam se kako je izabrana baš ta agencija, ali oni su imali dobre kontakte sa tadašnjim kabinetom državnog sekretara SAD, kao i dobre kontakte sa obe stranke, i republikancima i demokratama. Odluku da se ugovor sklopi donela je Vlada Srbije pod oznakom „poverljivo”. Ugovor je sklopljen na tri godine, ali je raskinut ranije, posle dve godine, nakon što je proglašena nezavisnost Kosova. Cilj aranžmana bio je da se spreči proglašenje nezavisnosti. Kada smo sklapali ugovor, smatrali smo da treba učiniti sve da se spreči nezavisnost Kosova", kaže Dejan Mihajlov, tadašnjih generalni sekretar Vlade Srbije, i negira da je novac poreskih obveznika potrošen uzalud.
 
----------------------------------------------------------------------
 
Nemanja Nenadić, direktor „Transparentnosti Srbija”, tvrdi da posao ne bi smeo da bude tajna i da se rezultati rada agencije, a ni način njenog izbora kriju od javnosti. "Javna nabavka ne bi smela da bude tajna. Pretpostavljam da nabavka nije ni sprovedena. Tajna bi mogla da bude eventualno za firmu u Americi koja je dobila posao, ali u SAD postoji zakon koji obavezuje sve lobi firme da objavljuju tačne podatke o tome za koga rade i po kojoj ceni. Sem u slučaju nekih eventualno osetljivih podataka, vezanih za državne poslove lobiranja, što bi možda trebalo kriti, jako malo stvari u ovom poslu bi smelo da se krije pod oznakom „strogo poverljivo", kaže Nenadić.


Poslodavci traže manje firmarine
Beograd -- Unija poslodavaca Srbije traži da se komunalne takse za isticanje firme u Beogradu, koje su u proseku povećane za 114 odsto, vrate na prošlogodišnji nivo.

UPS navodi da bi se na taj način "omogućio opstanak značajnog broja privrednih subjekata na teritoriji Grada Beograda za koje ovo povećanje predstavlja veliko opterećenje u poslovanju".

Kako je navedeno u otvorenom pismu gradonačelniku Beograda Draganu Đilasu, kao posledica Odluke o novim komunalnim zonama na teritoriji Grada Beograda, svim privrednim subjektima na teritoriji Beograda lokalne samouprave su podigle komunalne takse za isticanje firme u rasponu od 47 do 265 odsto, odnosno u proseku za 114 odsto, a jedini izuzetak je opština Sopot gde su takse uvećane za 9,5 odsto.

Podizanje komunalne takse za isticanje firme izazvalo je do sada nezapamćeno ogorčenje direktora i vlasnika malih, srednjih i velikih preduzeća i preduzetničkih radnji, zbog toga što je odluka o povećanju doneta u trenutku kada je promet na malo u 16 gradskih opština u prvom kvartalu 2010. godine bio za 20,94 odsto manji nego u prvom kvartalu 2008. godine, pre izbijanja krize, navela je Unija poslodavaca.

Unija je podsetila da je u 2009. godini na teritoriji Grada Beograda preko 40.000 ljudi ostalo bez posla i da ovo povećanje opterećenja "tera privredne subjekte na teritoriji Grada Beograda u dalja otpuštanja, zatvaranja svojih preduzeća i radnji i prelazak u sivu zonu".

Kako se ističe, povećanje takse za isticanje firme značajno povećava troškove poslovanja, onemogućava preduzeća da u okviru biznis plana za tekuću godinu isplaniraju svoje troškove i predstavlja loš signal za domaća preduzeća, ali i strane investitore u čijim zemljama je povećanje komunalnih taksi predvidljivo i do pet i više godina unapred.

"Apelujemo na Vašu savest kao gradonačelnika, uspešnog privrednika i osobu koja personifikuje moderni Beograd i svakodnevno radi na tome da naš grad postane ugledna evropska metropola, da sprečite ovakvo neprimereno opterećivanje gradske privrede u trenutku kada svako treće preduzeće na teritoriji grada ima probleme sa likvidnošću i održivošću svog poslovanja, a Beogradjani masovno ostaju bez posla", navedeno je u pismu.


"Hipo banka" ostaje u Srbiji
Beč -- Hipo Alpe Adria će se posle reorganizacije, skoncentrisati na pet tržišta: Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i BIH, kaže direktor banke Gotvald Kranebiter.

On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Prese", istakao da je potrebno više vremena za reorganizaciju banke, koja je krajem prošle godine nacionalizovana pošto joj je pretilo bankrotstvo.

Predsednik Upravnog odbora "Hipoa" Johanes Dic ocenio je da će banka za tri godine biti dovedena do pozitivnog poslovanja i spremna za prodaju, ali Kranebiter smatra da je potrebno više vremena. Prema njegovim planovima, banka treba da za tri godine bude profitabilna, a tek posle pet godina spremna za prodaju.

Plan za sanaciju Kranebiter je predao Briselu na odobravanje, a za dve nedelje treba da počnu pregovori o detaljima, pa se očekuje da će krajem leta ili na jesen biti jasno da li će Evropska Unija odobriti njegov predlog.

Prema novom planu poslovanja, banka će se povući iz Ukrajine, Makedonije, Madjarske, Bugarske i Nemačke, gde ima velike gubitke.
Kranebiter očekuje da će EU zatražiti i prodaju sestrinskih firmi u Italiji i Crnoj Gori, ali ni taj korak ne bi trebalo da bude sproveden tako brzo kao što se pretpostavljalo, pošto trenutno nije povoljno vreme za prodaju učešća u bankama na istoku Evrope.

Prema njegovim rečima nova "Hipo banka" će se ograničiti na pet tržišta, što znači drastično smanjenje obima poslovanja. Od bilansa od 41,1 milijarde evra ostalo bi samo nešto više od polovine.

Ako sve bude išlo po planu, prodaja oporavljene "Hipo banke" za pet godina trebalo bi da donese 1,5 do 1,6 milijardi evra, koliko je država investirala u njeno spasavanje. U Austriji Kranebiter planira smanjenja broja filijala i spajanje manjih poslovnica.


Smanjena referentna kamatna stopa
Beograd -- Odlukom Monetarnog odbora NBS smanjena je referentna kamatna stopu za 0,5 procentnih poena, tako da ona sada iznosi osam odsto, saopšteno je iz NBS.

"Monetarni odbor je konstatovao da se inflacija i dalje nalazi ispod donje granice cilja i ocenio da će se takva kretanja zadržati i u narednom periodu", navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije i dodaje da će niska domaća tražnja i spori oporavak svetske i domaće privrede imati i u narednom periodu dezinflatorni efekat.

"Turbulencije na svetskim finansijskim tržištima pojačavaju mogućnost da oporavak ekonomske aktivnosti bude slabiji od očekivanog. Pomenuti faktori, po oceni Monetarnog odbora, pojačavaju rizik da se inflacija i na srednji rok zadrži ispod cilja", kaže se u saopštenju NBS.


IMF mission arrives in Belgrade
BELGRADE -- An International Monetary Fund (IMF) mission will arrive in Belgrade on Tuesday, it has been announced.

They will commence technical talks on the fourth review of its standby loan arrangement with Serbia, announced the National Bank of Serbia (NBS).

The NBS told Beta news agency that the technical consultations would last until the end of the week.

The plenary meeting of government and NBS representatives with IMF representatives is planned to take place on May 17, and it is envisaged that the mission will complete its two-week revision of the standby loan arrangement with Serbia, worth EUR 2.9bn, on May 25, said the NBS.

To date, Serbia has withdrawn around EUR 1.3bn.

Finance Minister Diana Dragutinović said earlier that the main topic of the talks with the IMF would be tax and pension reform in Serbia.

According to announcements, the key topics will be pension and tax system reforms, but nobody from the government was willing to talk about the promise given to the IMF regarding the laying off of about 3,000 civil servants.

B92 was unable to learn from the Finance Ministry, which is receiving the lists of surplus employees, how many have in fact been laid off so far, but the ministry promised to provide the information today.

Although the government has several times postponed the deadline for reducing of number of employees, member of the prime minister’s economic team Milojko Arsić admitsthat the obligation has only been partially fulfilled but says that he is not expecting any penalties.

“A country rarely fulfills all the elements. It usually happens that some element isn’t fulfilled or it’s partially done. I expect that it won’t be an element of dispute. The deadline will probably be extended again, it will be insisted on, the government will be pressured. Maybe some other saving measures will be proposed. I think that it won’t be so contentious,” he told B92, ahead of the meetings with IMF officials..

While Arsić thinks that the international financial institution will once again agree to the government breaching the deadline for downsizing the administration, he also expects its firm position on another issue.

“If there are some disputable things in the government’s economic policy, that will be proposals to increase wages and pensions this year. That won’t be approved until the signs of economic recovery get stronger and more secure, and until incomes resulting from it begin to rise. That could be one of the important points of discussion between the representatives of the Serbian government and the IMF,” he explained.


Central bank reduces key rate to 8 pct
BELGRADE -- The Monetary Policy Committee of the National Bank of Serbia (NBS) on Tuesday reduced the reference interest rate to 8 percent.

The rate was cut by 0.5 percent.

“The Monetary Committee concluded that the inflation is still below the lower limit of the inflation target and evaluated that such a trend will remain in the following period,” a statement said.

It also added that the low domestic demand and the slow recovery of world and domestic economy will leave a deflationary effect.

Outgoing Governor of the NBS Radovan Jelašić will address a news conference on Friday, May 14, at which he will speak about the less restrictive monetary policy and the inflation risks which still exist.


Record high foreign exchange reserves
BELGRADE -- Outgoing National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić said that the country's foreign exchange reserves are at a record high of EUR 11bn.

“In the talks with the International Monetary Fund, there will be no discussion of withdrawing additional funds, but of not withdrawing them, since Serbia obviously does not need them," he said in Belgrade this Tuesday.

Discussing NBS's monetary policy for 2010 before the Serbian parliament's Finance Committee, Jelašić said that he expects the inflation rate will continue to drop by mid year, reaching 3.5 percent in June.

According to him, the drop is a result of restrictive monetary policy, frozen salaries and pensions and the effects of the economic crisis.

Jelašić noted that the reference interest rate has been in continual decline and is currently at eight percent.

He had that the inflation rate at the end of March was 4.6 percent and that NBS forecasts have the April rate at 4.3 percent. He reminded that NBS has set the 2010 inflation rate at six plus-minus two percent. Year-end inflation was 6.6 percent in 2009.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta