Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kapitalizacija berze 888 mlrd. RSD
Beograd -- Tržišna kapitalizacija Beogradske berze krajem aprila je bila 888 milijardi dinara, za 1,8 odsto veća nego na kraju marta, pokazuju podaci tržišta kapitala.

Tržišna kapitalizacija Beogradske berze krajem aprila je bila 888 milijardi dinara, za 1,8 odsto veća nego na kraju marta, pokazuju podaci tržišta kapitala.

Najzaslužnije za rast ukupne kapitalizacije su hartije iz korpe indeksa Belexline, s obzirom da je njihova kapitalizacija na mesečnom nivou u aprilu porasla skoro 11 procenata, na 197,67 milijardi dinara.

Znatan rast tržišne kapitalizacije zabeležen je i za akcije koje su u sastavu indeksa Beleks 15, od gotovo devet odosto, na 120,89 milijardi dinara.

Tržišna kapitalizacija hartija kojima se trguje kontinuiranom metodom porasla je nešto više od sedam odsto a hartije koje su u trgovini po metodu preovlađujuće cene beleže mesečni rast kapitalizacije od nepun procenat.

Kod obveznica Republike Srbije prošlog meseca je ubeležen rast tržišne kapitalizacije od 0,2 odsto u poređenju sa martom, navodi se u mesečnom biltenu Berze za maj. Aprilska kapitalizacija Beogradske berze bila je najviša mesečna zabeležena u 2010. godini.

Sektor koji je na tržištu Beogradske berze imao najvišu kapitalizaciju jeste preradjivačka industrija koji obuhvata 526 preduzeća sa kapitalizacijom od 310,7 milijardi dinara. Sledi sektor finansijskog posredovanja u koji je uključeno 28 kompanija sa kapitalizacijom od 219,8 milijardi dinara.


Grčka bez većih posledica na Srbiju
Beograd -- Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ne očekuje neke naročite finansijske i makroekonomske posledice od grčke krize na Srbiju.

On to objašnjava posebno time što je formiran jedan značajan fond sredstava, ne samo da se pomogne Grčkoj, već i da se brani evro u odnosu na druge glavne svetske valute.

"Domaće banke sa grčkim osnivačima, kao što znamo, su potpuno nezavisna pravna lica i oni imaju svoje bilanse u Srbiji. U tim bilansima se ne nalazi grčki javni dug i s te tačke gledišta nema razloga za očekivanje nekakvih neposrednih efekata", objasnio je Šoškić.

On napominje da je kapitalizacija u srpskom bankarskom sistemu znatno veća od međunarodnih standarda.

Slobodno možemo da kažemo, dodao je on, da su srpske banke dobro kapitalizovane, što se osetilo u ovim kriznim trenucima, u smislu da "nijedna banka u Srbiji nije, kao što znamo, došla u neku ozbiljnu krizu, i nijedan dinar novca poreskih obveznika nije korišćen za pokrivanje nesolventnosti u bankarskom sistemu Srbije".

Šoškić smatra da, sa te strane, nema nekih direktnih negativnih posledica grčke krize. Potencijalno, dodao je on, "možda bi neka od tih banaka odlučila da ne produži ugovor sa njihovom maticom iz Grčke, u smislu dodatnog kreditiranja".

"Ali to su, ja bih rekao relativno ograničeni iznosi i ta ekspozicija koja bi se desila, desila bi se potencijalno na deviznom držištu", naveo je Šoškić.

"Drugim rečima, ako dođe do nekog blagog povlačenja kapitala grčkih banaka, odnosno kredita, ili neobnavljanja kredita koje su dobili od svojih matica, to bi se onda, možda odrazilo na jedan pritisak na deviznom tržištu, u smislu više ponude u odnosu na tražnju za dinarima. Ali, kažem, u apsolutnom izrazu to su mali pritisci i ne očekujem neku naročitu nestabilnost", naglasio je Šoškić.

Važni "psihološki efekti"

Prema njegovim rečima, ono što se nikad ne može isključiti su psihološki efekti "jer ljudi nekada u situaciji kada se kriza dešava u jednoj banci, pomisle kako su sve banke loše, ili u jednoj zemlji, pa pomisle kako su sve zemlje u tom regionu loše, tako da i ovde imamo verovatno jedan rast neizvesnosti koji je karakterističan za zemlje koje se nalaze u tom regionu".

"Ja bih rekao da svi sada jugoistok Evrope malo drukčije posmatraju, ali ipak mi nismo deo toga neposredno, zato što se, uglavnom, sada analiziraju zemlje koje su unutar EU, a nalaze se u južnom delu Evrope i poznate su po relativno visokim nivoima budžetskog deficita, kao što su Španija i Portugal, pa i neke druge zemlje koje nisu deo južne i jugoistočne Evrope, a imaju slične makroekonomske pokazatelje", naveo je Šoškić.


Razgovori sa MMF-om počinju danas
Beograd -- Misija MMF-a počeće danas razgovore sa srpskim vlastima o četvrtoj reviziji stend baj aranžmana, navodi kancelarija MMF-a u Srbiji.

Kako se navodi, Misija MMF-a koju će predvoditi Albert Jeger, u Srbiji će boraviti dve nedelje, do 26. maja, a prema najavama iz srpska vlade glavne teme razgovora biće poreska i penzijska refoma.

MMF je 15. maja 2009. odobrio Srbiji kreditni stend-baj aranžman od 2,9 milijardi evra za jačanje deviznih rezervi, a Srbija je do sada povukla oko 1,3 milijarde evra. Tokom posete povodom revizije kreditnog aranžmana sa Srbijom, Misija MMF-a sastaće se sa visokim zvaničnicima Vlade i Narodne banke Srbije (NBS) i predstavnicima privatnog sektora i akademske zajednice.

Narodna banka je navela da će u razgovorima biti razmotrena najnovija fiskalna, monetarna i makroekonomska kretanja u Srbiji, ispunjenje utvrdjenih kriterijuma za mart 2010 i realizacija obaveza preuzetih sporazumom sa MMF.

Kako je istakla NBS, u okviru razmatranje realizacije preuzetih obaveza posebna pažnja biti posvećena uskladjivanju penzija i usvajanju propisa o fiskalnoj odgovornosti.

Zvanični razgovori predstavnika Srbije i misije MMF-a počeće plenarnim sastankom u Narodnoj banci Srbije 17. maja.

Đuričin: Očekujem uspeh pregovora

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Đuričin kaže da očekuje da će srpska strana uspešno proći četvrtu reviziju aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali da ne treba očekivati da bi predlog o odmrzavanju plata i penzija bio lako prihvatljiv za tu instituciju, koja vodi politiku "stezanja kaiša".

"Argumenti naše vlade su da je nivo plata i neradnih dohodaka veoma nizak, da je platežna sposobnost slaba, konjuktura niska i da selektivna tražnja može da se stimuliše povećavanjem plata u javnom sektoru i povećavanjem penzija", naveo je Đuričin.

"Koliko će ta argumentacija biti ubedljiva i koliko će iza toga stajati ubedljive tabele i ubedljive projekcije, to ostaje da se vidi, u zavisnosti od veštine pregovaračkog tima", istakao je on navodeći da bi se "amortizer" za povećanje plata i penzija možda mogao naći u najavljenoj fiskalnoj reformi.

Prema rečima Đuričina, ako se pogledaju zemlje u okruženju, onda predlog za odmrzavanje plata i penzija nije u skladu sa trendovima koji u njima vladaju. "Rumunija, da bi dobila novu tranšu sredstava od MMF-a i održala makroekonomsku stabilnost, smanjuje plate u javnom sektoru 25 procenata, a penzije 15 procenata", naveo je on.

Đuričin:Naša ekonomska politika je konzervativna

"S druge strane gledamo grčki primer, gde takođe dolazi do smanjivanja plata i penzija i povećavanja selektivno nekih poreza, s jedne strane, s druge strane do smanjivanja državnih prihoda ukidanjem nekih državnih monopola, recimo monopola duvana", podsetio je predsednik Saveza ekonomista.

Đuričin je istakao da će pored toga tokom pregovora biti reči i o tome da li će se planirana stopa privrednog rasta Srbije od dva procenta ostvariti, odnosno kakve su projekcije posle prvog kvartala ove godine.

Druga tema su pripreme u vezi sa zakonom o fiskalnoj odgovornosti, a treća tema fiskalne reforme, napomenuo je Đuričin ističući da srpska strana relativno relaksirano ulazi u te pregovore.

"Mi imamo jednu vrlo konzervativnu politiku koja vodi računa o socijalnoj stabilnosti. Meni je žao što ta politika nije malo ofanzivnija prema investicijama, nije proinvesticiona jer mislim da investicije mogu da nas dugoročno izvuku iz problema nedovoljnog nivoa privredne aktivnosti", rekao je on. "Što se tiče zahteva MMF-a, mislim da će vlada proći ovu kontrolnu tačku", zaključio je Đuričin.


Kragujevac tesan za sve investitore
Kragujevac -- Uz „Manjeti Mareli“, uz još 15 najvećih fabrika koje su u „Fijat grupi“ započeće do kraja jula gradnju pogona u Kragujevcu u kojima će praviti delove za Fijat.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Aleksandar Ljubić kaže da se „ovih dana bira lokacija za fabrike i završavaju se sve procedure od infrastrukture do najsavremenijih tehnologija“.

„Interesovanje za gradnju fabrika koje prave delove za automobilsku industriju širom sveta, ne samo za Fijat, jeste toliko da je u Kragujevcu već ponestalo mesta za sve investitore. Zato ćemo ponuditi nove industrijske zone u Nišu, Svilajncu, Šabcu i Zrenjaninu, gde ćemo dati određene beneficije svima koji budu hteli tamo da grade“, kaže Ljubić.

Industrijska zona koja je rezervisana za fabrike koje rade za auto-industriju, Korman polje u Kragujevcu, ima površinu od 67 hektara, a država će u nju investirati 10 miliona evra, dok će u putnu mrežu i vezu sa matičnom fabrikom Fijata u Kragujevcu utrošiti još 65 miliona evra.

Sve fabrike moraju da budu gotove do polovine sledeće godine, jer krajem 2011. Fijat pokreće proizvodnju novog modela u Kragujevcu. Kako saznajemo u menadžmentu ove kompanije, godišnja proizvodnja će dostići oko 300.000 automobila, i to modela B klase koji je namenjen tržištu Evrope i većeg modela u klasi C za američke kupce.

Predviđeno je da se 95 odsto vozila izveze iz Srbije, a da na svakog zaposlenog u fabrici automobila, kojih će biti ukupno 2.000, bude po četiri radnika u komponentaškim fabrikama. To znači da će u roku od dve godine Fijat u Kragujevcu i drugim opštinama uposliti više od 10.000 radnika.

“Manjeti Mareli” gradi više fabrika

„Manjeti Mareli“, najveći Fijatov dobavljač autodelova će umesto jedne u Šumadiji graditi više fabrika, gde će biti otvoreno oko hiljadu novih radnih mesta.

Ta italijanska kompanija koja slovi za jednog od najvećih proizvođača delova, elektrike i elektronike za automobile na svetu, i koja posluje u sastavu Fijat grupe, započela je pregovore sa rukovodstvom Kragujevca o izgradnji pogona te firme u centru Šumadije, u kojima će se proizvoditi komponente za ugradnju u Fijatova vozila, ali i za izvoz.

Za sada, jedino se zna da će Manjeti Mareli u Srbiji svim programima pratiti godišnju proizvodnju kragujevačkog Fijata. Takođe, izvesno je i da će Manjeti Mareli proizvodnju branika, stranica, instrument tabli i drugih delova od plastike locirati u pogonu Fabrike automobila - Mehanička obrada, koja se već rekonstruiše za potrebe italijanske kompanije.

Proizvodnja delova iz druga dva proizvodna programa biće organizovana u novoj fabrici (sa dve proizvodne linije), koja će se, najverovatnije, graditi na lokaciji od blizu pet hektara, u industrijskoj zoni Skladište, kraj auto - puta prema Batočini, gde će biti izgrađen i glavni magacin Manjeti Marelija za centralnu Evropu.

Ukoliko gradska vlast stvori uslove da italijanska kompanija, bez problerma vezanih za eventualno nerešene imovinske odnose na tom prostoru, uđe na predviđenu lokaciju, izgradnja nove fabrike trebalo bi da startuje već krajem narednog meseca ili početkom jula.

Probna proizvodnja morala bi, prema zahtevu iz Fijata, da startuje do kraja naredne godine, kada će početi i probna produkcija prvog novog Fijatovog modela automobila u ovdašnjoj fabrici.


Sporan tender za savetnika Telekoma
Beograd -- “Siti Grupa” koja je jedini kandidat za privatizacionog savetnika za “Telekom” je u sukobu interesa jer već radi za “Dojče telekom”.

Američki konzorcijum „Sitigrup global markets“ koji se jedini javio na tender za savetnika za prodaju 40 odsto akcija „Telekoma“ je u sukobu interesa jer već radi za potencijalnog kupca „Dojče telekom“, smatraju stručnjaci.

Ukoliko ponuda ovog konzorcijuma bude odbijena što zavisi od nadležne komisije, tender će morati da se ponovi. Ipak, konačnu reč daće Komisija za javne nabavke.

Tehnički deo ponude za konsultanta u prodaji „Telekoma“, otvoren je u ponedeljak, kada je utvrđeno da se javio samo američki konzorcijum. Tehnički uslovi koje je postavila Vlada podrazumevaju da savetnik može biti investiciona banka koja je u poslednje tri godine obavila najmanje jednu transakciju telekomunikacionih preduzeća iz Evrope, sa Bliskog istoka ili iz Zajednice nezavisnih država, vrednosti veće od 500 miliona evra.

U izvodu iz konkursne dokumentacije koje je „Blicu“ dostavio Slobodan Ilić, državni sekretar ministarstva finansija koje je nadležno za sprovođenje tendera, ne može se pronaći ni jedan detalj koji bi naveo na zaključak da američki konzorcijum ne ispunjava uslove iz konkursa. Stručnjaci se, međutim, ne osvrću mnogo na konkurs.

Opasnost od otkrivanja poslovnih tajni

Dragan Kostić, konsultant za poslovne rizike i krize, kaže da konflikt interesa postoji bez obzira što je konkursna dokumentacija ovako definisana.

“Posebno je problematičan prvi stav gde se kaže da izabrani konsultant ne može biti angažovan za vreme trajanja ugovora na poslovima u zemlji naručioca koji je u sukobu sa obavezama koje je konsultant preuzeo”, objašnjava Kostić.

On kaže da postoji opasnost da konsultanti “Siti grupe” mogu potencijalnom kupcu otkriti i slabe tačke, sve to na kupce deluje negativno.

“U svakom slučaju, tender može da se ponovi samo što će uslovi biti promenjeni. To jeste gubljenje vremena, ali je bolje nego ulaženje u nesigurne transakcije “, smatra Kostić.

Smiljanić: Ovo je direktni sukob interesa

Informaciju da je „Sitigrup“ nedavno dobio posao brokera za “Dojče telekom” prva je obelodanila Aleksandra Smiljanić, bivša ministarka za telekomunikacije. U izjavi za “Blic” ona navodi da je još 24. marta Rojters objavio da je „Sitigrup“ izabran za korporativnog brokera “Dojče Telekoma”.

“Ovo je direktan sukob interesa. Ako to tender nije predvideo onda je to loš tender koji je protivan državnom interesu”, izjavila je Smiljanić.

Ona navodi da je “Siti grupa” prošle godine su takođe radila jednu veliku transakciju za „Dojče Telekom“.

“Sve je pod znakom pitanja i zato što se javio samo jedan ponuđač. Po zakonu o javnim nabavkama, kada se prijavi samo jedan kandidat, tender obično propada. Ipak, ne znam šta će se dalje desiti, pošto su događaji u našoj zemlji teško predvidivi”, kaže ona.

Ilić: Obavestićemo vas da li ima sukoba interesa

Ipak, državni sekretar Slobodan Ilić, koji je predsednik Radne grupe za prodaju dela akcija „Telekoma“, kaže da je Komisija za javne nabavke od početka bila svesna činjenice da postoji mogućnost da se potencijalni ponuđači mogu naći u sukobu interesa.

“Zbog toga je konkursnom dokumentacijom regulisala na tri mesta ovo pitanje”, navodi on i dodaje da će se Komisija izjasniti i to će biti jedina njena zvanična ocena u vezi sa predmetnom javnom nabavkom.

Ilić je objasnio da će Komisija, ako utvrdi da se u ovoj ponudi radi o sukobu interesa, to i konstatovati id a će o tome javnost biti obaveštena.


Zakon o bankama za "ne daj Bože"
Beograd -- Vlada Srbije priprema paket izmena i dopuna zakona o bankama da bi u slučaju proglašenja sistemske krize država sprečila da stradaju poreski obveznici.

Antikrizne intervencije biće omogućene izmenama i dopunama Zakona o bankama, stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, Zakona o osiguranju depozita, o Agenciji za osiguranje depozita i Zakona o hipoteci, kaže ministarka finansija.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu finansija, na ovom setu zakona radi se već duže i oni se donose kao preventivne mere koje će omogućiti stabilnost finansijskog sektora.

“Državna pomoć finansijskim institucijama odobravaće se samo ukoliko se time ne remete postojeći konkurentski odnosi, odnosno ako se ne daje prednost korisnicima pomoći u odnosu na one koji je ne koriste. Pri tome, državna pomoć bankama i drugim finansijskim institucijama neće biti besplatna i korisnici pomoći pozajmice će plaćati kroz kamate ili neke druge nadoknade”, ističu u Ministarstvu finansija.

U Ministarstvu finansija napominju, da će se antikriznim paketom zakona sprečiti ispostavljanje računa državi ukoliko, na primer, neka banka zapadne u problem.

“Imaćemo mogućnost kontrole, odnosno sprečavanja da se deo tereta prelije na poreske obveznike”, napominju u nadležnom ministarstvu.

Država će birati između banki i građana

Šta će to u praksi značiti? Po sadašnjim zakonima država garantuje za štednju građanima do 50.000 evra. To znači da bi ukoliko neka banka zapadne u finansijske probleme, država mogla da bira da li će taj novac isplatiti stanovništvu ili će likvidirati posrnulu finansijsku instituciju.

“Sada se banci nudi državna pomoć. Međutim, kao osnovni kriterijum za odluku da li će država isplatiti novac iz fonda osiguranih depozita ili će podržati finansijsku instituciju biće to šta je veći trošak za poreske obveznike”, objašnjavaju u Ministarstvu finansija kako će se sprečiti da na kraju bude skuplja dara nego mera.

Kako bi se sprečile zloupotrebe, odnosno da se ne bi svaka finansijska institucija javljala za državnu pomoć, predlagači izmena i dopuna ovih zakona uvešće i neke destimulativne mere.

“Korisnici državne pomoći neće moći, kao što je to bio slučaj u svetu, da isplaćuju dividende zaposlenima i bonuse menadžerima, ali ni da povećavaju plate”, objašnjavaju u nadležnom ministarstvu.

Zakon pred poslanicima već u junu

U ovom minstarstvu ističu da se set zakona donosi za neka buduća vremena, samo u slučaju sistemske krize, i da Srbija nikako nije reagovala sa zakašnjenjem. Dodaju i to da naš finansijski sistem nije bio ugrožen ovom krizom.

“Počeli smo u pravo vreme, jer su u obzir uzeta najbolja svetska iskustva u uslovima krize, kao i preporuke Evropske komisije”, navode u nadležnom ministarstvu i dodaju da će paket zakona biti pred poslanicima na leto, tokom junskog i julskom zasedanja.

Osim Ministarstva finansija u kreiranju kriznog paketa zakona učestvovali su i Narodna banka Srbije i Agencija za osiguranje depozita.

Inače, odlazeći guverner Radovan Jelašić isticao je u nekoliko navrata kako štediše grčkih banaka mogu mirno da spavaju, jer su one u Srbiji stabilne. Sa druge strane međunarodne finansijske agencije u poslednjih nekoliko meseci upozoravale su kako postoji opasnost da se kriza iz Grčke prelije na srpski bankarski sektor, jer tamošnje banke u našoj zemlji imaju oko 16 odsto tržišnog kolača.


Sve više raskinutih privatizacija
Beograd -- Nagomilani dugovi, računi u blokadi, radnici bez posla, a i plata, glavni su problemi velikog broja privatizovanih preduzeća.

Sve je duži spisak poslodavaca koji i posle nekoliko godina nisu uspeli da ispune obećanja i ožive kupljene firme. Među njima su i imena koja su se često javljala u privatizaciji.

Vlasnik “Irva investicija”, Đorđije Nicović, ambiciozno je kupovao srpske firme. Teško je pobrojati sva preduzeća u kojima ima udela - 27 firmi sa oko 13.000 radnika. Među njima su “Pik Bečej”, preko koga je postao jedan od najvećih zemljoposednika u Vojvodini, tekstilne kompanije “Prvi maj” iz Pirota, “Niteks” iz Niša, “Rudnik” iz Gornjeg Milanovca, “Kluz” iz Rume, ali i “Mačkatica” iz Surdulice.

Dobar deo njih trenutno je u blokadi, a pošto je u petak Agencija raskinula kupoprodajne ugovore ostao je bez dve firme - “Niteksa” i “Rudnika”. Nije više gazda niške fabrike, jer nije ispunio investicioni plan i konktinuitet poslovanja. Isto važi i za “Rudnik”, čijom je i imovinom raspolagao bez odobrenja Agencije za privatizaciju.

Do 11. maja Industrija tekstila “Niteks” je bila u blokadi zbog duga od 289,3 miliona dinara, “Niteks komerc” zbog duga od 16,7 miliona dinara. Od “Rudnika” iz Gornjeg Milanovca se do 11. maja potraživalo 267,8 miliona dinara. Njihovi računi sada su uključeni u promet.

“Pirotski “Prvi maj” je u blokadi, a ukupno zaduženje je 358 miliona dinara”, kažu podaci Narodne banke Srbije.

“Pik Bečej” je u blokadi od 25. juna prošle godine, a ukupna dugovanja sada iznose 612 miliona dinara. a ovo preduzeće kupljeno je za 12,3 miliona evra pre tri godine.

Sve slabije poslovanje većeg broja firmi, nekada vodećih biznismena u Srbiji, koje pored blokade računa, sada tavore i u stečaju, ekonomisti tumače velikom prezaduženošću tih privrednika, koji su se, kako kažu “finansijski preforsirali”.

Saša Đogović, ekonomista, smatra da su mnogi precenili svoje snage u pogledu finansijskih mogućnosti. Očigledno nisu sagledali dubinu ekonomske krize u kojoj se zemlja nalazi i sada teško svoje pristigle obaveze mogu da pokriju.

“Uz kreditno zaduženje, verovatno sa deviznom klauzulom, padom privredne aktivnosti u celini, i pomeranjem deviznog kursa, što je uslovilo i smanjenje prometa, došli su u situaciju u kojoj se nalaze”, dodaje Đogović.

I biznismen Petar Matić, koji prema podacima Agencije za privatizaciju, nije učestvovao u kupovini srpskih firmi, a javnost ga povezuje sa luksuznim naseljem Oaza koje je nastalo na ruševinama fabrike čarapa “Partizanka”, polako diže ruke od nekih poslova.

Beogradu je vratio lokaciju na Autokomandi, za koju je krajem 2008. bio spreman da da 23 miliona evra.
Prodao je i poslovnu zgradu u Bulevaru Zorana Đinđića za devet miliona evra, kao i dva placa kod novobeogradskog buvljaka. Već dugo se čeka i na otvaranje tržnog centra na lokaciji “Tri lista duvana”, koju je sagradio Matićev “MPC propertis”.

Cene nekretnina su zamrle, nema novih investicija, pa stoga i ne čudi, što su biznismeni prinuđeni da sada prodaju svoje placeve i nekretnine, kako bi izmirili nagomilane račune. Jednostavno, ulagali su, zaduživali se, i sada su nelikvidni.


Talks with IMF begin on Thursday
BELGRADE -- The mission of the International Monetary Fund (IMF) will begin talks today with the Serbian authorities, Beta has reported.

The talks will concern the fourth revision of the stand-by arrangement, the IMF's office in Serbia has announced.

According to the announcements, the IMF mission, which will be headed by Albert Jaeger, will stay in Serbia for two weeks, until May 26 and, according to announcements from the Serbian government, the main topics of the talks will be the tax and pension reforms.

During the visit regarding the revision of the credit arrangement with Serbia, worth EUR 2.9bn, the IMF mission will meet with top officials of the government and of the National Bank of Serbia, with representatives of the private sector and of the academic community.

The central bank has said that the talks will also consider the latest fiscal, monetary and macroeconomic trends in Serbia, the fulfilling of the set criteria for March 2010 and the realization of obligations assumed through the agreement with the IMF.

According to the Serbian central bank, special attention will be paid to the harmonizing of pensions and to the adoption of regulations about fiscal responsibility.

Official talks between the representatives of Serbia and of the IMF mission will begin with a plenary meeting at the National Bank of Serbia on May 17.

On May 15, 2009, the IMF approved a stand-by credit arrangement for Serbia, worth EUR 2.9bn, for strengthening foreign currency reserves, and Serbia has so far withdrawn around 1.3bn.


Conflict of interest explored in Telekom advisor tender
BELGRADE -- A commission set up to secure services of an advisor in the sale of Telekom Srbija shares will determine whether the is potential conflicts of interest.

Reports said it was possible that American Citigroup Global Markets, the lone bidder in the tender to choose the advisor, might be in conflict of interest if awarded the job.

The tender's technical results were announced earlier this week in Belgrade and it is expected that it will be appraised within the next 15 days.

“The commission has been aware of the fact from the beginning that there is a chance that there would be a potential conflict of interest with a bidder and therefore regulated in three areas conflict of interest in the competition documentation,” Finance Ministry State Secretary Slobodan Ilić said.

“If the commission confirms that there is a conflict of interest in the offer, the public will be informed immediately,” Ilić said.

The tender documentation states that the “selected consultant will give professional, objective advice, and will protect the interest of the client at all times, regardless of future work, and will strictly avoid conflicts with other clients or their own business interest.”

Former Telecommunications Minister Aleksandra Smiljanic stated earlier that Citigroup was the corporate broker for German Deutsche Telekom, a company that is seen as a serious potential buyer in the privatization of Telekom Srbija.

The state is expected to sell 40 percent of its stake in the company in a tender later this year.


PM: Telekom won’t be sold at any cost
BELGRADE -- Prime Minister Mirko Cvetković said that the state's stake in Telekom Srbija will be sold only if the price and potential buyer are right.

“We will only sell Telekom if these two conditions are met,” Cvetković told Belgrade weekly NIN, adding that the company cannot stay in state control and remain efficient.

The prime minister added that these were the "last moments in which the ownership structure of the company can be changed, in order for it to be able to compete at a later time".

Cvetković noted that Norwegian company Telenor, which in 2006 entered the Serbian mobile telephony market, has also received a license for landline services and that it will become “a strong player we will not be able to match in a year or two”.

“It would be wrong to wait for Telekom to begin losing its market position and value and then decide to sell it. Such a sale scenario would be condemned to failure,” Cvetković said.

Speaking on how the money from the sale of the state's 40 percent stake would be spent, he said that regional roads that are important to Serbia strategically would be a priority, and that the money "must be spent in a transparent manner".

The tender for the sale is expected later this year.

Cvetković today expressed optimism that the economic crisis was ending and that "better days await Serbia in the coming months".

He said that the average wage increased by almost ten percent in March, compared to February, and that the GDP figure had started to grow, along with exports.

Cvetković said that unemployment still remains a major problem, while that, if the economic conditions exist for doing so, wages and pensions would be increased according to the inflation rate, "plus-minus one percent".


“Serbia has reason for optimism”
BELGRADE -- Trade Minister Slobodan Milosavljević said that even though the economic crisis is not over, Serbia has a reason to be optimistic.

“The average citizen does not feel it yet, but the trends are positive and, finally, at the end of 2010, we can expect the first improvements in standard and buying power,” Milosavljević told Belgade daily Večernje novosti.

He said that a decrease in prices can be expected, but not in seasonal food at markets, adding that it is important that the prices of electricity and communal services are stable after the March increases.

As far as the price of fuel is concerned, he said that they are expected to decrease in the summer in order to avoid budget losses, since up to a million vehicles will pass through Serbia in the vacation season, and most avoid filling up in Serbia because the gas prices are the highest in the region.

He said that if VAT were increased, all positive trends would be nullified, adding that buying power would be decreased.

Milosavljević added that opinions are split within the government regarding an unfreezing of wages in the public sector and pensions. He believes that the time is not right yet.

The minister also said that he does not believe that the crisis in Greece will have any major effects on Serbia.

“One potential danger comes from Greek banks in Serbia, though they are stable and have a more quality placement on the market than they do in Greece and Bulgaria. NBS and the government have plans in case of problems with the banks, in order to secure liquidity and to avoid citizens from having problems,” he said.


A od “Tigra“ gotovo jelo
NEMOJTE se iznenaditi, ako u vašem marketu ili samoposluzi u kojoj se svakodnevno snabdevate, uskoro vidite gotova jela skuvana u pirotskom „Tigru“. Tim rečima Jelene Petković, izvršnog direktora komapnije poznate po proizvodnji guma i obuće, praktično je najavljen pohod Piroćanaca u još jednoj oblasti privređivanja - proizvodnje i prodaje gotovih jela širom Srbije. U „Tigru“ se inače ništa slučajno ne dešava, što znači da je ovoj odluci, da se gumarski gigant
oproba i u proizvodnji i prodaji gotovih jela, prethodila ozbiljna priprema.
- Do pre nekoliko godina pripremali smo po 5.000 obroka dnevno uglavnom za vlastite potrebe. Kapaciteti su nam, međutim, mnogo veći, pa smo odlučili da počnemo sa pripremom porodičnih paketa gotovih jela, koja se mogu naručivati dnevno. Ova ideja je dobro primljena u celom okrugu, pa smo počeli pripremljenu hranu da isporučujemo na kućne adrese. Sa skromnim cenama, koje su prihvatljive čak i u ovom kraju, privukli smo dosta kupaca, pa smo počeli da spremamo hranu za porodična veselja, zvaniče prijeme i druga masovna okupljanja. To je praktično bio početak rada našeg keteringa, koji je sada dostupan zainteresovanima iz cele Srbije - kaže Radiša Cvetković, direktor Poslovnog servisa, pod čijim okriljem radi kuhinja.
Prema njegovim rečima, gotova jela spremljena u Pirotu već se mogu kupiti u velikim marketima i samoposlugama u Beogradu, a uskoro će to moći i u drugim gradovima Srbije. Prilikom kuvanja i pripreme poštuju se svi standardi iz ove oblasti, a hrana se pakuje u termootpornoj ambalaži.

JELOVNIK
UZ jela iz nacionalne kuhinje, od gotovih jela se mogu kupiti meso sa roštilja, specijaliteti italijanske kuhinje, posna, masna, vegetarijanska jela, kao i jela koja se koriste na verskim slavama. Trenuto se proizvodi odnosno kuva par desetina hiljada obroka mesečno, ali narudžbine svakodnevno rastu - ističu u „Tigru“.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta