Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fijat ulaže 150 mil. EUR ove godine
Kragujevac -- U kragujevačkoj fabrici automobila u toku je rekonstrukcija hala kako bi do kraja naredne godine u njima počela proizvodnja novog modela.

Pored proizvodnje “punta”, u Fijatovoj fabrici automobila u Kragujevcu u toku su veliki građevinski radovi. Uklanja se stara oprema, postavljaju se novi podovi, krovovi i instalacija kao priprema za novu tehnologiju proizvodnje koja bi trebalo da počne krajem 2011. Samo u hale i fabrička postrojenja ove godine biće uloženo preko 100, a prema nekim izvorima i 150 miliona evra.

Gradnja nove fabrike Fijata u Kragujevcu najveći je građevinski poduhvat u Srbiji tokom proteklih 20 godina jer je stara Zastavina fabrika bila potpuno neupotrebljiva za instaliranje novih mašina i tehnologija. Nova oprema u kragujevačku fabriku automobila stiže polovinom sledeće godine. Do tada, fabrika mora biti spremna, a menja se sve.

Aleksandar Ljubić iz Ministarstva ekonomije kaže da je fabrika u Kragujevcu mnogo stara i da joj je zato potrebna kompletna rekonstrukcija. “Na kraju kad su ušli, zaključili su da mora da se menja sve i ono što je ostalo od stare ‘Zastave’ su samo zidovi”, kaže on.

Prva faza pripreme je završena. Osim zamene kompletnih instalacija, u krugu fabrike biće zamenjeni podovi i krovovi na svim objektima u krugu. U međuvremenu završeno je i postrojenje za preradu otpadnih voda.

“Dvesta hiljada kvadrata, 200 hektara - toliko veliki operativni poduhvat ja mislim skoro nije rađen u Srbiji, pogotovo što su nama rokovi kratki jer fabrika mora da proradi krajem sledeće godine”, kaže Ljubić.

Italijanska kompanija još krije informaciju o automobilu koji će se proizvoditi u kragujevačkoj fabrici, ali ne i planirane kapacitete proizvodnje. Kako Fijat očekuje, iz ove fabrike godišnje bi trebalo da izađe oko 300.000 vozila. Sa početkom proizvodnje, očekuju se i nova zapošljavanja u preduzeću “Fijat automobili Srbija”.

U Ministarstvu ekonomije kažu da je izvesno da će osnovni model biti automobil B klase i dodaju da Fijat neće do zadnjeg momenta otkriti kako će taj potpuno novi automobil izgledati, niti kako će se zvati. Zna se jedino to da će taj novi automobil, koji će biti namenjen pre svega evropskom tržištu, biti naslednik „punta“, „grande punta“ i „punta evo“.


Vlada oživljava područja po Srbiji
Beograd -- Vlada Srbije je utvrdila program za oživljavanje velikih industrijskih centara i područja čiji je stepen razvijenosti ispod 50 odsto republičkog proseka.

Kako je saopštilo Ministarstvo ekonomije, u okviru tog programa Vlada je, na predlog Ministarstva ekonomije, odlučila da se sedište Fonda za razvoj preseli u Niš, a Nacionalne agencije za regionalni razvoj u Zaječar. Time se započinje proces dekoncentracije i izmeštanja državnih institucija.

Predviđeno da se filijale Fonda za razvoj formiraju u Zaječaru, Kraljevu, Novom Pazaru, Užicu i Zrenjaninu.

"Cilj državnog Programa za oživljavanje velikih industrijskih centara je smanjenje regionalnih razlika kroz oživljavanje proizvodnje, otvarenje novih fabrika i radnih mesta", piše u saopštenju.

Vlada je, na predlog Ministarstva ekonomije, donela i Uredbu o uslovima i načinu privlačenja direktnih investicija da bi se potencijalnih investitori zainteresovali da ulažu u Niš, Zaječar, Kraljevo i Novi Pazar, kao i u "devastirana područja" poput Merošine, Bojnika, Trgovišta, Tutina, Žabara, Golubca, Kuršumlije, Osečine, Žitoradja, Prijepolja.

Za investicije i otvaranje novih radnih mesta u tim gradovima i opštinama biće dati dvostruko veći podsticaji nego u drugim područjima, i to u iznosu od 4.000 do 10.000 evra po novom radnom mestu.

Da bi investitor dobio ta sredstva, mora da uloži najmanje 500.000 evra i otvori najmanje 50 novih radnih mesta.


Manja aktivnost stranaca na Berzi
Beograd -- Na Beogradskoj berzi u aprilu je, za razliku od prethodnih godina, izostalo očekivano povećanje aktivnosti stranih investitora.

Veća aktivnost stranaca u trgovini akcijama karakteristična je za početak drugog kvartala, podseća se u biltenu Berze za maj i dodaje da pojačana aktivnost stranih ulagača uglavnom za rezultat ima i povećanje vrednosti prometa.

Podaci Berze pokazuju da je aprilski promet bio 1,66 milijardi dinara, pri čemu je promet iz trgovine akcijama bio 1,45 milijardi, odnosno 87,5 odsto ukupnog.

Učešće stranih investitora u ukupnoj trgovini akcijama prošlog meseca bilo je prosečno dnevno 51,9 odsto, za četiri odsto manje nego u martu.

Strani investitori su tokom celog aprila bili aktivniji na kupovnoj nego na prodajnoj strani i više od 69 odsto svih kupovina akcija obavili su stranci, dok su u prodaji učestvovali sa 34,5 odsto.

Učešće stranih investitora u trgovini obveznicama devizne štednje tokom aprila je smanjeno za 65,6 odsto u odnosu na mart, na nepuna četiri procenta prosečno dnevno.

Taj podatak ukazuje na činjenicu da je gotovo celokupna aprilska trgovina dužničkim hartijama na Beogradskoj berzi realizovana od strane domaćih investitora.


Šoškić: Debata za plate i penzije
Beograd -- Predsednik Saveta Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da očekuje otvorenu debatu Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda o odmrzavanju plata i penzija.

"Jedna od akutnih tema kod nas je koja će tražnja generisati privredni rast ako nemamo izvozno sposobnu privredu u dovoljnoj meri, pa se zbog toga postavlja pitanje može li se iz domaćih izvora generisati ta tražnja, što je u koliziji sa nekim drugim postulatima makro ekonomske stabilnosti zemlje", rekao je Šoškić.

On je ocenio da je "recesija za nama" ističući da se već ove godine prognozira privredni rast, a da će od 2012. godine nastupiti period bržeg privrednog rasta i razvoja zemlje.

Šoškić je rekao da je za brži privredni razvoj Srbije neophodan drugačiji model razvoja koji bi trebalo da bude zasnovan na izvoznoj orijentisanosti privrede, investicijama u infrostrukturu i na racionalizaciji javnog sektora.

On je istakao da je za privredni rast u Srbiji važno da investicije budu usmeravane u infrastrukturne projekte, u afirmaciji izvozne sposobnosti zemlje i ponovio da je neophodna racionalizacija javnog sektora i nastavak procesa evropskih integracija zemlje.

Šoškić je rekao da trenutno ne vidi razlog za dalje jačanje deviznih rezervi Srbije.

On je podsetio da su devizne rezerve u ovom periodu ojačane iz kredita MMF-a, koji je odobren po uslovima koji su ispod tržišnih i dodao da su devizne rezerve na rekordnom nivou.

"Stopa prinosa koju možemo da ostvarimo od deviznih rezervi u ovom trenutku je niža od onog što se mora platiti kod MMF-a", rekao je Šoškić i dodao da zbog toga postoji interes Srbije da se prekomerno ne zadužuje.

On je ukazao da devizne rezerve treba trošiti na otklanjanje nestabilnosti na deviznom tržištu, a ne za borbu protiv "trenda pomeranja ponude i tražnje".

Usmeriti investicije ka infrastrukturi

Šoškić je takođe rekao da je za brži privredni razvoj Srbije potrebno usmeriti investicije ka infrastrukturi i izvoznom sektoru uz racionalizaciju javnog sektora. "Istrajnost u tome je jedina alternativa ako se želi obezbediti dugoročna i održiva makroekonomska stabilnost u zemlji", izjavio je Šoškić.

On je rekao da će u pregovorima srpskih vlasti sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda biti otvorene debate o tome kada odmrznuti plate i penzije u Srbiji, što je najveći deo ukupne tražnje na domaćem tržištu.

"Ako nemamo izvoznu sposobnu privredu u dovoljnoj meri postavlja se pitanje možemo li iz domaćih izvora generisati tražnju, a onda je to u suprotnosti sa nekim drugim postulatima makroekonomske stabilnosti", rekao je Šoškić.

On je ukazao da se ove godine u Srbiji očekuje privredni rast koji je već u prvom kvartalu bio jedan odsto, što znači, kako je rekao, da je "recesija za nama".

Šoškić je naveo da se očekuje da bi od 2011. godine moglo da dođe do bržeg privrednog rasta u Srbiji. "Trebalo bi da se naredne godine povećava izvoz, jer je to jedini realan put ka dugoročnoj makroekonomskoj stabilnosti", rekao je Šoškić.


Kinezi grade elektranu u Kostolcu
Peking, Harbin -- Ministar energetike Petar Škundrić i potpredsednik Uprave za energiju Kine Ciao Džimen potpisali su Memorandum koji treba da podrži gradnju nove elektrane.

Memorandum o razumevanju u oblasti energetike, obuhvata projekat modernizacije kapaciteta i gradnji nove elektrane u Kostolcu od 350 megavata, kao i inteziviranje saradnje javnih energetskih preduzeća Srbije i Kine.

Potpisani dokument je podrška projektu Kostolac, kojim će se modernizovati dva postojeća bloka, završiti odsumporavanje, povećati proizvodnja na kopu „Drmno” sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje.

"Memorandum je opšteg karaktera i predviđa principe i načine saradnje u svim oblastima energetike, koji će se realizovati kroz neposredna dogovaranja Srbije i Kine", potvrdio je ministar Škundrić.

Upitan da li je potpisivanjem ovog dokumenta Srbija bliža realizaciji projekata u Kostolcu, Škundrić je rekao da je razrešeno niz važnih tehničkih pitanja, ali da je ostalo da se radi na utvrđivanju kreditne podrške, što je i najvažniji deo ovog posla.

Prema rečima Škundrića, kada je reč o projektu Kostolac razgovori su poodmakli, a radna grupa koja treba da formiraju dve zemlje pratiće realizaciju ovog projekta i ulazak u finiš pregovora. Škudrić je naglasio da se s kineskom delegacijom razgovaralo i o drugim energetskim projektima, neiskorišćenim hidro i termo potencijalima, pre svega u Štavlju, kao i o obnovljivim izvorima energije za koje je Kina pokazala veliko interesovanje. On je potvrdio da bi do kraja juna trebalo da se završi komercijalni ugovor vezan za Kostolac, a na osnovu njega kreditni aranžman.

Ciao Džimen, potpredsednik Uprave za energiju Kine, istakao je da će potpisivanje ovog memoranduma učvrstiti saradnju Srbije i Kine, te da dve zemlje treba da isprate sve detalje koji će dovesti do realizacije projekta Kostolac.

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dragomir Marković naglasio je da bi se izgradnjom novog bloka u Termoelektrani Kostolac stvorili uslovi za ispunjavanje Zakona o zaštiti životne sredine i evropskih propisa o odsumporavanju. Srbija, dodao je on, mora da gasi stare kotlove termoelektrana koje su izgrađene pre više decenija, koji emituju štetne gasove i troše više uglja, zamenjujući ih novim, za koje su kineske kompanije pokazale da imaju savremenu tehnologiju.


Skupština uskoro o ruskom kreditu
Beograd -- U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između srpske i ruske vlade o odobrenju kredita Srbiji od 200 miliona dolara.

Rusija će, kako je navedeno u tom zakonskom predlogu, u roku od sedam radnih dana od dana stupanja na snagu zakona kojim se potvrđuje sporazum, prebaciti sredstva na račun Ministarstva finansija kod Narodne banke Srbije (NBS), a koja će biti korišćena za finansiranje budžetskog deficita Srbije.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije - Međunarodni ugovori", a kao datum korišćenja kredita smatraće se datum odobrenja kreditnih sredstava na korespodentski račun NBS.

Srbija će kredit izmirivati u američkim dolarima u 40 jednakih rata, počev od 15. marta 2012. godine, pa do 15. decembra 2021. godine.
Srpska strana ima pravo da izvrši prevremenu otplatu u nominalnom iznosu ostatka duga prema ovom sporazumu, uz plaćanje kamata obračunatih do datuma prevremene otplate, a dužna je da u pismenoj formi o takvoj odluci obavesti rusku stranu najkasnije 30 dana pre datuma plaćanja.

Srbija će Rusiji plaćati kamatu na korišćenje kredita po stopi LIBOR za šestomesečne depozite u dolarima, uvećanoj za maržu u visini od 2,95 odsto godišnje.

Pod stopom LIBOR za šestomesečne depozite u američkim dolarima podrazumeva se stopa za šestomesečne depozite u američkim dolarima na londonskom međubankarskom tržištu koja važi dva radna dana pre početka referentnog perioda obračuna kamate i objavljuje se na stranici "LIBOR 01" agencije "Rojter".

Kamate će se obračunavati od datuma korišćenja kredita i Srbija će ih plaćati u dolarima 15. marta, 15. juna, 15. septembra i 15. decembra svake godine, pri čemu će poslednje plaćanje kamate biti izvršeno istovremeno s poslednjim plaćanjem u svrhu izmirenja glavnice duga.

U slučaju da bilo koje plaćanje u svrhu izmirenja glavnice duga i kamate ne bude izvršeno na odgovarajući datum, takav dug će se smatrati dospelim i na njega će se dnevno obračunavati kamata po dvostrukoj stopi od momenta dospeća i zaključno s datumom izmirenja duga u potpunosti.

Sporazum o kreditu, koji je zaključen u Moskvi 7. aprila ove godine, stupa na snagu od datuma prijema poslednjeg pismenog obaveštenja o tome da su strane obavile unutrašnje državne procedure neophodne za njegovo stupanje na snagu i važiće do trenutka dok strane ne ispune sve obaveze koje proističu iz sporazuma.

Vlada Srbije predložila je parlamentu donošenje zakona po hitnom postupku, jer je, kako je objasnila, povlačenje sredstava i finansiranje budžetskog deficita uslovljeno stupanjem na snagu zakona o potvrđivanju sporazuma.


Merkel: Propašću evra propada i EU
Berlin -- Nemačka kancelarka Angela Merkel kaže da "ako evro propadne, ne propada samo novac, već i Evropa, i ideja Evropske unije".

Nemačka kancelarka je pozvala evropske zemelje da se bore za stabilnost evra i navela da su vlade članica evrozone obećale stabilnost, a sada treba da ispune to obećanje. Evro je ugrožen usled strahovanja da bi grčke finansijske nevolje mogle da se preliju i u ostale članice evrozone. "Ovaj test je egzistencijalni, on se mora proći", rekla je Merklel.

Kancelarka Nemačke Angela Merkel smatra da teškoće koje trpi evro nude Evropskoj uniji (EU) šansu da ojača svoju ekonomsku i političku uniju, a ne samo svoju zajedničku valutu.

„Imamo zajedničku valutu, ali ne i zajedničku političku i ekonomsku uniju i to je upravo ono što moramo promeniti. Ostvarenje toga je šansa koja proističe iz ove krize", kazala je Merkelova.

Kriza oko budućnosti evra "nije samo bilo koja kriza, to je najveći test za Evropu s kojim se suočila od 1990, ako ne i za 53 godine od Rimskog ugovora", predočila je ona.

Nemačka se u deceniji nakon osnivanja evra opirala ideji jačanja koordinacije ekonomske politike, strahujući da bi države, poput Francuske, mogle iskoristiti takvo razmatranje i pokušati da ispolje uticaj na Evropsku centralnu banku.

Pretnja širenja krize je, međutim, nagnala Merkelovu da popusti u opiranju tešnjoj koordinaciji, što je, kako se smatra, cena koju Nemačka mora da plati kako bi izvojevala pristanak ostalih članica EU za radikalno jačanje Pakta stabilnosti i rasta EU, što Berlin želi.

Snou: Opstanak evra težak bez zajedničkog budžeta

Bivši američki ministar finansija Džon Snou kaže da evro možda neće preživeti ukoliko se članice evrozone ne dogovore o udruživanju politike na različitim poljima - od budžeta do tržišta rada.

"Nadam se da će će to uspeti i verujem u to. Ali ekonomista u meni kaže da će to biti teško bez prilagođavanja", rekao je Snou, a prenela agencija Blumberg.

"Da bi evro preživeo dugoročno, verovatno će biti potrebna fiskalna konsolidacija neke vrste, kao i konsolidacija poreske i fiskalne politike. Ali to nije dovoljno, neophodno je i jedinstveno tržište rada i tržište kapitala. Evropa će se u budućnosti naći pred teškim izborima kako bi to ostvarila", ocenio je Snou, koji je dužnost američkog ministra finansija obavljao od februara 2003. do juna 2006. godine.


Dragutinović: Neće biti većeg PDV-a
Zagreb -- U Vladi Srbije je postignut dogovor o pravcu poreske rerforme kojom će se preći sa oporezivanja proizvodnje na oporezivanje potrošnje.

Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović je kazala da sadržaj te reforme još nije dogovoren, ali da neće biti povećanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV). Ona je kazala da bi tom reformom trebalo da se smanji broj proizvoda koji su oporezovani nižom stopom PDV-a od osam odsto.

Ti proizvodi, navela je, čine oko 40 odsto, a normalno je da čine 10 do 15 odsto ukupnog broja proizvoda, ali nije precizirala koji proizvodi više neće više biti oporezovani nižom stopom PDV-a. Viša stopa PDV-a u Srbiji iznosi 18 odsto.

Dragutinovićeva je istakla da poreskom reformom ne želi da vidi gubitak poreskih prihoda i naglasila da je ta reforma neophodna za prelazak na novi model ekonomskog rasta, zasnovan na izvozu.

Prema njenim rečima, Srbiji ne preti "grčki scenario krize", pošto javni dug iznosi oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, a deficit budžeta četiri odsto. "Do sada nije bilo simptoma prelivanja krize iz Grčke u Srbiju i srpski bankarski sektor je stabilan i likvidan", kazala je ona.

Ministarka finansija je kazala da su banke u Srbiji u vlasništvu grčkih banaka "dobro kapitalizovane".


Fiat factory prepared for production
BELGRADE -- Old equipment is being taken out of the Fiat factories in Kragujevac as preparation begins for the production of new models in the former Zastava facilities.

There is new roofing, flooring and other installations being put into the plant.

The new production is expected to begin in late 2011, with EUR 100mn to be invested in the factory this year.

The new equipment is expected to arrive to the factory in the middle of next year.

“Unfortunately, our factory was really old, we are literally changing even the installations that were in the hall, so that all that is left of the old Zastava are the bare walls,” Economy Ministry official Aleksandar Ljubić said.

The first phase of preparation was complete, Ljubić said.

“The factory has been extended to about 200 hectares. Such a large operative action has not been seen recently in Serbia, especially with deadlines that are so short, with the factory having to begin working by the end of next year,” he said.

The Italian Fiat company has yet to reveal information on what model cars would be produced in Kragujevac, but the factory is expected to produce about 300,000 vehicles per year.

New jobs are also expected to be created once the factory becomes functional.


“Serbia ready to produce more food”
BELGRADE -- President Boris Tadić says Serbia will continue investing in food production and will thus contribute to food safety and security in the region and beyond.

At the opening of the international conference “Reform of the Common Agricultural Policy - the challenges of accession and cooperation”, Tadić pointed out that Serbia is currently exporting foods worth USD 2bn, and added that he expects the exports to reach a value of USD 5bn in the future.

The president said that Serbia could thus contribute to solving global problems of lack of food.

“Serbia will continue investing in food production, just as it has doubled food production in recent decades. We can become significant producers in the years to come,” he said.

According to him, Serbia has shown a willingness to increase food production despite the recession.

Tadić said that today Serbia is fighting organized crime and exploring new energy resources and thus greatly contributing to overall European security.

He recalled that Serbia is a country that wants to become an EU member and that this is its most important strategic goal.

“We think that our European partners can count on us as a significant factor of safety and security when it comes to food production,” Tadić said.

The conference, held at the House of the National Assembly, besides Serbian participants, is also attended by representatives from Croatia, the Czech Republic, Estonia, Hungary, Portugal and Slovakia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta