Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
CEFTA: Liberalizacija od jula 2010.
Beograd -- Očekuje se da primena dogovora o daljoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima počne 1. jula 2010. godine, kažu u Privrednoj komori Srbije.

Srbija je dogovorila potpunu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim robama sa Albanijom i Moldavijom, dok će liberalizacija trgovine sa Hrvatskom biti sprovedena u dve etape.

U prvoj etapi u 2010. će se primeniti princip snižavanja preferencijalne carine za 50 odsto, a obim kvota će se povećati za 100 odsto, objasnila je stručni saradnik u PKS Milena Mirković.

Ona je dodala da su od tog principa izuzeti duvan i cigarete, šećer i šećerni sirup.

U drugoj etapi liberalizacije trgovine Srbije i Hrvatske u 2011. godini carine u okviru kvota bi se svele na nulu, a obim kvota bi se povećao za novih 100 odsto, osim za duvan i cigarete, šećer i šećerni sirup, ukazala je Mirkovićeva.

Bosna i Hercegovina (BiH), prema sporazumu CEFTA 2006, već ima potpuno liberalizovanu trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa ostalim članicama, dok Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Srbija imaju određena ograničenja u trgovini, napomenula je Mirkovićeva i istakla da razmena izmedju ovih pet članica čini 90 odsto njihove ukupne razmene u CEFTA regionu.

Srbija je trenutno potpunu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima uspostavila sa BiH, Crnom Gorom i Makedonijom i sa UNMIK/Kosovom, kao CEFTA partnerom, dok su sa Albanijom, Hrvatskom i Moldavijom dostignuti različiti nivoi liberalizacije.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS Milan Prostran istakao je da je poljoprivreda i prehrambena industrija Srbije lane zabeležila izvoz vredan 1,95 milijarde dolara, uvoz od 1,3 milijarde dolara i suficit od 650 miliona dolara. On je dodao i da je razmena poljoprivrednih roba Srbije sa zemljama CEFTE činila 47 odsto ukupne razmene srpskog agrara.

Tom prilikom rečeno je i da se necarinske barijere javljaju kao glavni problemi u primeni tog sporazuma, odnosno ometaju slobodan protok robe i otežavaju i usporavaju trgovinu, čbog čega ih je neophodno što pre otkloniti.

Viši savetnik u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Jadranka Zerić-Zeljković rekla je da se te barijere, između ostalog, odnose na duge, komplikovane i netransparentne procedure na graničnim prelazima, tehničke barijere u trgovini, veterinarske, sanitarne i fitosanitarne propise, dupliranje kontrola, nepriznavanje sertifikata, nedovoljan broj akreditovanih laboratorija.


Italijani grade mini HE na reci Lim
Beograd -- Italijanska kompanija "Lusis end Partners" je počela izgradnju, za početak dve, od ukupno šest mini hidroelekrana na reci Lim, saopštila je ta kompanija.

Dobijanjem energetskih dozvola za izgradju prve dve mini hidroelektrane, postignuti su uslovi za dalju realizaciju ovog projekta.

Kompanija će uputiti molbu Ministarstvu enegretike Srbije da, na osnovu primljene dokumentacije, izda i preostale četiri energetske dozvole za izgradnju mini hidroelektrana.

Ova investicija vredna oko 120 miliona evra je drugo najveće ulaganje italijanskih kompanija u Srbiju, nakon Fijata, i predstavlja logičan nastavak dobre bilataralne saradnje dve zemlje i potrvrdu zajedničke rešenosti za učešće u razvoju altenativnih izvora energije, istaknuto je u saopštenju.

Mini hidroelektrane koje će biti izgradjene na reci Lim, ni u kom smislu, kako se ističe, neće ugroziti prirodnu sredinu i uticati na promenu mikro klime, pošto "nema potrebe za velikim akumulacijama, nema potapanja tla, ne menja se tok reke, a bogat riblji svet reke Lim će i dalje ostati netaknut".

Italijanska kompanija ističe da ovaj projekat ne predviđa bilo kakve "udare" na prirodnu sredinu i da je izrađen prema zahtevima i u skladu sa najvišim standardima očuvanja čovekove životne sredine.

Mini hidroeletrane maksimalne snage 10 megavata, koje će se naći na Limu, biće uključene u elektro-energetski sistem Srbije i kao takve, omogućiti privredni razvoj, kako opštine tako i regije u kojoj se nalaze.


Direktan prihod od eksploatacije reke ostvaruje i opština i to od svakog kilovata prodate električne energije, u procentu koji je utvrđen zakonom, a obezbedjuje se oko sto novih radnih mesta za ljude najrazličitijeg obrazovnog profila, ističe se u saopštenju.

Državni sekretar u ministarstvu energetike Nikola Rajaković kaže da je vrednost te dve investicije oko 25 do 30 miliona evra i da će gradnja tih malih hidroelektrana biti finansirana iz kredita.

"Energetske dozvole su dodeljene na dve lokacije na Limu - Kolovrat i Pranike, a zbirna snaga tih mini hidroelektrana će biti oko 15,3 megavata“, rekao je Rajaković i dodao da je rok važenja energetskih dozvola dve godine i da investitori u tom periodu mora da počnu da gradi hidroelektrane ili će im, po njihovom isteku, dozvole biti oduzete.

On je naglasio da je reč o projektu sa malim branama i dodao da je taj projekat veoma povoljan i sa aspekta zaštite životne sredine, jer neće biti velikog potapanja i iseljavanja stanovništva.

Rajaković je napomenuo da italijanski investitor još mora da uradi detaljan glavni projekat, da bi dobio građevinsku dozvolu i istakao da će se tek kada bude izrađen glavni projekat znati krajnji parametri koji se odnose na tu investiciju.


Manje proizvoda sa nižim PDV-om
Beograd -- Povećanje PDV-a sa dosadašnjih 18 odsto neće biti, ali će se zato na mnoge osnovne proizvode i usluge umesto osam odsto računati PDV-a od 18 procenata.

Najviše novca dobilo bi se ako bi se povećao namet na meso, a za budžet bi značilo dodatnih 17 milijardi dinara.

Državna kasa bila bi punija za 73 milijarde dinara ako bi se niža stopa potpuno ukinula i uvela jedinstvena od 18 odsto. Međutim, ovakav scenario ne treba očekivati.

"Sadržaj poreske reforme još nije utvrđen, ali neće biti povećanja stope poreza na dodatu vrednost. Trebalo bi da se smanji broj proizvoda koji su oporezovani nižom stopom PDV-a jer čine oko 40 odsto proizvoda, a normalno je da ih bude od 10 do 15 odsto", rekla je nedavno Diana Dragutinović, ministarka finansija.

Stručnjaci se slažu u oceni da Vladi neće biti lako da izabere šta će to skočiti sa osam na 18 odsto jer se mahom radi o osnovnim životnim namirnicama. A kad se poveća poreska stopa, to automatski znači i poskupljenje tih proizvoda i usluga.Ipak, ekonomisti veruju da je to dobra ideja.

Milica Bisić, profesor javnih finansija i fiskalne politike na Fakultetu za finansije, ekonomiju i administraciju, kaže da bi se mogao podići PDV za udžbenike, novine, voće i povrće, smeštaj u hotelima i motelima, računare, ali i prirodni gas.

"Ne vidim zašto bi struja bila oporezovana sa 18 odsto, a gas sa osam. Socijalnu politiku svakako ne treba voditi preko prihodne, nego preko rashodne strane budžeta. Kad je tako, kao što je kod nas sada, onda svi plaćaju nižu stopu poreza, i siromašniji i bogatiji, a to je istovremeno manje prihoda u budžetu. A to bi trebalo rešavati kroz rashodnu stranu budžeta tako što oni koji nemaju dovoljno sredstava dobijaju socijalnu pomoć", ističe Bisićeva.

Ona veruje da će Vlada u predstojećoj poreskoj reformi na nižoj stopi zadržati hleb i namirnice poput brašna, šećera i slično.

Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, kaže da bi jedna stopa PDV-a bila najbolje rešenje, ali kako to nije popularno, nižu stopu bi „trebalo zadržati samo za one proizvode koje bi država i inače subvencionisala”.

"Udžbenici, dečja hrana i lekovi na recept bi trebalo da budu oslobođeni PDV-a, nižu stopu bi trebalo zadržati za knjige i eventualno štampu. Sve ostalo bi trebalo da bude oporezovano po jednoj, višoj stopi PDV-a. Niži PDV za hranu je isto toliko teško opravdati kao i državnu kontrolu cena hrane", poručuje Gligorov.

Ostaje da se vidi za koje će se promene odlučiti Vlada i šta će misiji MMF-a predstaviti kao predlog poreske reforme. U najvećem broju evropskih zemalja PDV je između 19 i 20 odsto, najniži je na Kipru (15 odsto) i u Španiji (16 odsto), a najviši na Islandu (25,5 odsto) i u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj - 25 odsto.

U okruženju, najviši PDV ima Hrvatska - 23 odsto. Nulta stopa PDV primenjuje se za osnovne prehrambene proizvode kao što su hleb i mleko, medicinske implantate, naučne časopise i knjige. Ukidanje nulte stope, međutim, uslov je koji se postavlja Hrvatskoj u pregovorima o pristupanju EU.
 
Pregovori sa MMF-om

Poreska reforma biće jedna od tema predstavnika Vlade i MMF-a, koji su juče započeli razgovore u okviru četvrte revizije stendbaj aranžmana. Premijer Srbije Mirko Cvetković i ministarka finansija Diana Dragutinović dogovorili su se sa predstavnicima MMF-a da se razmatra i mogućnost povećanja plata i penzija, saopšteno je iz Vlade posle prvog sastanka. Jovan Krkobabić, potpredsednik Vlade, koji se takođe sastao sa misijom MMF-a, rekao je posle sastanka da je gostima iz Vašingtona preneo principijelni stav da penzije treba da rastu isto koliko i plate u javnom sektoru.


PM: Problem of two currencies
BELGRADE -- PM Mirko Cvetković says Serbia should not pay too much attention to the eurozone, and that its problem was not the exchange rate but the so-called euroization.

The Serbian dinar (RSD) on Tuesday reached the lowest value against the euro since the common European currency was introduced. The official mean exchange rate is RSD 100.9856 for one euro.

The National Bank of Serbia (NBS) sold EUR 90mn at the foreign exchange interbank market on Monday in a bid to stabilize the exchange rate.

The prime minister commented on the situation by saying that Serbia’s real problem excessive “euroization”.

“What we have as a problem isn’t the currency’s exchange rate, but too much euroization of the dinar transactions. In fact we have a problem because a hidden dual currency system is functioning within our economic and financial system. We get our salaries and buy our food in one salary, and the other currency is the one we’re calculating any strategic decisions in,” Cvetković was quoted as saying.


NIS to become open joint-stock company
NOVI SAD -- The NIS Board of Directors has adopted a draft decision for transforming NIS into an open joint-stock company.

Naftna Industrija Srbije (NIS), Serbia's formerly state-owned oil monopoly, is now controlled by Russia's Gazprom.

The financial report for 2009 was also adopted at the meeting on Monday, as well as several other draft documents needed for transforming the company, which are expected be adopted on June 21 at the shareholders assembly meeting, it has been announced.

The transformation into an open joint-stock company means that NIS will be listed in the Belgrade Stock Exchange (BSE), where its shares are currently worth EUR 4.8 and are expected to increase tenfold after the transformation, said reports.

Trade on the exchange would also increase, since the NIS shares would be of the highest, so-called “blue chip” share quality, which is expected to attract foreign investors as well.

According to a statement from the board meeting, the company has also adopted a new draft statute, and the rules of procedure for the shareholders assembly and the monitoring committee.

All of the documents are expected to be discussed and then adopted on June 21.

The financial report for 2009 was also adopted, as well as a consolidated financial report and the report of the independent auditing company PriceWaterHouseCoopers.


“Regional movements affect Serbian dinar”
BELGRADE -- National Bank of Serbia (NBS) Vice-Governor Bojan Marković says the drop in the value of the dinar (RSD) was affected by regional financial markets.

At the presentation of the May report on inflation in Serbia held at the central bank headquarters in Belgrade on Tuesday, Marković pointed out that other currencies in the region, “such as the Hungarian forint or the Polish zloty, have weakened for the same reason, even more than the dinar”.

According to him, the home currencies exchange rate against the euro will depend on regional developments, but also on the outcome of negotiations with the International Monetary Fund (IMF), which he expects will affect the risk premium.

Marković stressed that the fall in the value of the dinar from December to February was of seasonal nature, and noted that with the easing of the crisis, the domestic currency could be expected to strengthen.

The official mean exchange rate has hit a record low of RSD 100.98 for one euro today.


Working group for satellite case negotiations
BELGRADE -- The government will be forming a working group for negotiations with the an Israeli company to which it owes EUR 36mn.

Justice Minister Snežana Malović said that she expected the group to be formed, even though she said that the government has not discussed the “satellite affair” yet.

The government tried in 2006 to reach an agreement with the Israeli company ImageSet for a EUR 36mn debt that Serbia owes for a contract regarding the renting out of a military satellite.

According to Economy Minister Mlađan Dinkić, these talks fell through.

Serbia lost a court arbitration in 2008 in Paris and is expected to pay damages for not honoring the contract signed with ImageSet, which was signed by then Serbia-Montenegro defense minister Prvoslav Davinić in 2005.

Serbia then appealed to a London court, but lost that case as well, and will have to have RSD 1.38mn in court expenses from the budget as well.

Davinić signed the agreement in 2005 for renting out the satellites. The contract was never realized because charges were filed against the former defense minister for abuse of office.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta