Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poskupljenja za nekoliko meseci
Beograd -- Rast cena goriva i slabljenje domaće valute mogu izazvati poskupljenje mnogih proizvoda.

U uslovima smanjene kupovne moći potrošača posklpljenje goriva preti da izazove teške posledice, slažu se srpski privrednici.

Od početka godine cena goriva u Srbiji povećana je čak sedam puta, a zbog rastućeg kursa evra na našem tržištu, proizvođači sve teže održavaju postojeći cenovni nivo.

Radoslav Veselinović, predsednik Galeb grupe za Danas kaže da će zbog poskupljenja cena repromaterijala i energenata kao i zbog rasta kursa evra morati da povećaju cene svojih proizvoda na domaćem tržištu.

“Transporta preduzeća koja se bave izvozom, zbog cena su manje konkurentna na stranom tržištu. Zbog svega toga privrednici sa priličnom zebnjom gledaju na budućnost”, ističe Veselinović.

Dragoljub Vukadinović, predsednik kompanije Metalac kaže da ne očekuje da će doći do rasta cena u slučaju da ne bude drugih poskupljenja. Međutim, dodaje Vukadinović, u slučaju da pored goriva skoče i cene drugih energenata, trebalo bi očekivati rast cena domaćih roba. On dodaje da poskupljenja može da izazove i kurs evra.

“Naime, ako on nastavi da raste ovom brzinom, privrednici će biti prinuđeni da koriguju cene svojih proizvoda”, ističe Vukadinović.

UPS: Hleb za sada neće poskupeti

Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije naglašava da stalni rast cena energenata kao i drugih proizvoda i usluga smanjuje kupovnu moć potrošača i povratno izaziva smanjenje proizvodnje.

“Od januara do danas, a takav je slučaj ne samo kod nas već u mnogim industrijskim granama, proizvodnja je opala za 20 do 30 odsto. Kupovna moć je veoma smanjena i neke kolege su na to odgovorile snižavanjem cena pekarskih proizvoda. Ne očekujem da će hleb poskupeti već u ovom trenutku. Međutim, s obzirom na rast cena goriva, raznih usluga i kursa evra, za najviše četiri do pet meseci nastupiće eskalacija krize, odnosno doći će do masovnog poskupljenja privrednih proizvoda. S obzirom na slabu kupovnu moć, postavlja se pitanje da li će to biti izdržljivo za građane”, ističe Pralica.

Opada promet u trgovini

Milena Radulović, PR trgovinskog lanca Jabuka kaže za Danas da u tom preduzeću nemaju zvaničnih najava da će njihovi dobavljači podići cene svojih roba.

"Za sada nas niko nije obavestio da će podići cene svojih proizvoda. Iz medija sam saznala da neki proizvođači planiraju da dignu cene, pa se tako može čuti da će skočiti nabavna cena svinjskog mesa", kaže Radulovićeva.

Ona objašnjava da je situacija takva da je kupovna moć potrošača smanjena. "U poslednjih mesec dana promet je opao za 10 do 15 odsto i primetno je da građani kupuju samo najosnovnije prehrambene proizvode. Kupuje se uglavnom jeftinije svinjsko i pileće meso, dok je promet skupljih mesnih proizvoda znatno opao", objašnjava ona i dodaje da ipak ne veruje da će cene biti podignute, jer se to nikome ne isplati.

Radulovićeva kaže da je potrebno da proizvođači, uvoznici, trgovci i predstavnici vlasti naprave dogovor na koji način izaći iz krize koja je nastala poskupljenjem goriva i rastom kursa evra kako bi se potrošači zaštitili na najadekvatniji način.


MMF:Odakle pare za veće plate?
Beograd -- Predstavnici MMF-a razumeju da je, iz političkog ugla gledano, povećanje zarada opravdano.

MMF nije izričito protiv povećanja plata, samo ih interesuje da li je to ekonomski realno, piše „Politika”.

“O tome će se tek razgovarati i konkretne računice će se čuti narednih dana. Činjenica je da novca u budžetu nema i to je konstatovano u razgovorima sa MMF-om. Njihov zahtev je da minus u državnoj kasi ostane u planiranim okvirima i da se ne povećava”, saznaje Politika.

Jedan od učesnika ppregovora sa MMF-om kaže da se kao kao jedna od mogućih opcija kao moguća opcija, spominjao rebalans budžeta.

“ Ako ne očekujete veće poreske prihode, a planirate neku stavku da povećate, onda morate da menjate Zakon o budžetu. Negde mora da se „uštine”, da bi se na drugom mestu dodalo” objašnjava sagovornik Politike.

Drugo rešenje može da bude povećanje nekih poreskih stopa, ali da politička odluka o tome tek treba da se donese.

Dr Rajko Kosanović, član Radne grupe za reformu penzijskog sistema, smatra, međutim, da se penzije ne mogu usklađivati samo s rastom zarada u javnom sektoru, već sa ukupnim rastom plata u Srbiji.

On, takođe, smatra da je nedopustivo da usklađivanje s zaradama bude oročeno samo do oktobra 2012. godine otkada bi penzije trebalo da počnu da prate rast troškova života.

To su osnovna pitanja o kojima će predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije razgovarati do kraja nedelje s predstavnicima MMF-a, potvrdio je Kosanović za „Politiku”.

On ističe da će se od ove međunarodne finansijske institucije zatražiti objašnjenje šta čine zarade u javnom sektoru.

“Da li se one odnose samo na plate onih koji novac dobijaju iz budžeta, a takvih je oko 463.000 ili i na sva javna preduzeća. Šta god dobili kao objašnjenje mi ćemo ostati pri svome da penzije treba da prate rast zarada uopšte i da bi švajcarska formula prema kojoj se prinadležnosti usklađuju 50 odsto sa rastom zarada i isto toliko s troškovima života, bila najbolja za srpske penzionere”,objašnjava Kosanović.

On kaže da ostaje nejasno zašto se opet otvara pitanje šta je „javni sektor” kada je nedavno iz Ministarstva finansija došlo tumačenje da je reč samo o državnim činovnicima, a ne i radnicima u javnim preduzećima.

Definisati model penzija

Ono na čemu će se posebno insistirati je da prosečna penzija kako god se bude usklađivala ne sme da padne ispod 60 odsto prosečne plate, kao i da najniža penzija ne može biti ispod 25 odsto prosečne zarade.

Upitan šta ako MMF ostane pri stavu da penzije ipak prate rast samo zarada u javnom sektoru, Kosanović kaže, da će im biti predočeno da to nije dobro ni za penzionere ni za one koji spadaju u javni sektor. Ukoliko penzije iz nekog razloga ne budu mogle da se povećavaju, to znači da ni zaposlenima u javnom sektoru neće moći da rastu zarade, a to im se ni malo neće dopasti.

Kosanović veruje da MMF neće tražiti posebna objašnjenje zašto je neprihvatljivo da se penzije od 2012. godine usklađuju samo s rastom troškova života. Shvatiće, uz dodatne analize, da to nije održivo ni na srednji, a kamoli na dugi rok.

Kada je reč o delu reforme penzijskog sistema koji se odnosi na beneficirani radni staž, MMF-u će biti predočeno da je tu urađeno dosta u smislu da su u velikoj meri pooštreni uslovi pod kojima neko može ubuduće imati ovu vrstu beneficije.

“Beneficirani radni staž ne može više imati, primera radi, sekretarica u MUP-u, već samo oni za koje se utvrdi da zaista rade pod teškim uslovima”, naglašava Kosanović.

Ono na čemu Srbija mora da poradi jeste znatno povećan stepen naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje kako bi se smanjilo dosadašnje izdvajanje koje iznosi oko 46 odsto ukupnih sredstava iz budžeta, što je previše.

Posebno će se insistirati na jasnom definisanju invalidskih penzija. Po važećem zakonu pravo na invalidsku penziju imaju samo oni za koje se utvrdi da su stopostotni invalidi, što po Kosanoviću nije u redu.

Potrebno je revidirati zakon u tom delu i omogućiti i onima koji su zaista bolesni da im se prizna smanjena radna sposobnost.


Novi model Fijata krajem 2011.
Beograd -- FAS će početi proizvodnju novog modela krajem 2011. a do tada će u fabriku uložiti oko 700 miliona evra, kaže generalni direktor Đovani de Filipis.

Kako će novi modeli izgledati, još uvek je tajna, ali u rukovodstvu kompanije navode da ne odustaju od planiranog nivoa investicija.

"Kada kažemo da želimo da budemo spremni da do kraja sledeće godine da počnemo proizvodnju automobila to podrazumeva da će većina planiranih investicija biti tokom ove i naredne godine", kaže Filips.

On dodaje da je namera Fijata da već u 2012. uspostavi pun kapacitet proizvodnje novog modela.

"Nismo menjali iznos investicija koji nameravamo da uložimo. Tu nema ništa novo, već smo nekoliko puta najavili da ćemo uložiti oko 700 miliona i to mogu da potvrdi“, kaže Filipis.

A radnici fabrike Zastava autobili nastavljaju štrajk sa zahtevom da budu zaposleni kako im je država obećala kada je našla strateškog partnera za tu kompaniju, ali i da i onima koji ne rade ne budu umanjene plate.

"Dogovor bio da plata bude umanjena prevoz. Protokol je prekršen time što je umanjena na 60 odsto. Nadamo se da će biti dogovora sa ministarstvom kako bi se prevazišla situacija“, kaže Zoran Mihajlović iz Samostalnog sindikata Zastava.

Međutim Ministarstvo ekonomije ne namerava da odstupi od svoje pozicije.

"Oni koji ne rade i sede kod kuće mogu i smeju da dobiju 60 odsto zarade. Naravno da se trudimo da što više ljudi ima angažovanje od tih ljudi koji su ostali u zastava automobilima", kaže Nebojša Ćirić državni sekretar u Ministarstvu ekonomije.

Govoreći na okruglom stolu "Partnerstvo sa "Fijatom" kao doprinos ekonomskom i društvenom rastu Srbije" koji je organizovalo ministarstvo ekonomije i NALED, zamenik gradonačelnika Kragujevca istakao je da je u periodu od 2001. do 2010. godine prosečna bruto zarada u tom gradu porasla sa 57 na 429 evra , a budžet grada sa 10 na 70 miliona evra.


Struja poskupljuje i do 60 odsto?
Beograd -- U naredne dve godine cena električne energije mogla bi da bude drastično veća, a moguće je poskupljenje i do 60 odsto, kako bi se obezbedio novac za investicije

Sa postojećom cenom struje od pet evrocenti ozbiljno mogu biti ugrožene planirane investicije od devet milijardi evra u velike energetske projekte, kažu u EPS-u

Dragomir Marković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, kaže da čak 3,4 milijarde treba da obezbedi sam EPS, ali dodaje da će to biti moguće samo ako se cena struje bude povećavala.

"Planom EPS predviđeno je da se cena kilovat-sata sa sadašnjih pet evrocenti poveća na osam evrocenti u 2012. godini, a da 2015. godine bude između devet i 10 evrocenti", naglasio je direktor EPS.

Ministar energetike Petar Škundrić je najavio da bi za dva meseca trebalo da budu završeni tenderi za dve TE, ukupne snage 1.400 megavata. U drugoj polovini juna trebalo bi da bude potpisan komercijalni ugovor sa partnerima iz Kine za izgradnju termoelektrane od 350 megavata i novog kopa u Kostolcu.

On je dodao da bi Srbija mogla da bude regionalni lider u energetici ukoliko budu realizovani najvažniji projekti iz tog sektora u narednih pet do sedam godina.


Ponuda Sitigrup formalno neispravna
Beograd -- Vlada Srbije usvojila je izveštaj Komisije u kome se navodi da je ponuda "Sitigrupe" neispravna iz formalnih razloga, ali će pozvati ponuđača da ponudu ispravi.

Konzorcijum "Sitigrup" jedini je dao ponudu na tenderu za savetnika Telekoma, ali nije potpisao model ugovora čime je odstupio od propozicija tendera.

Vlada je na preporuku Komisije obustavila postupak javne nabavke, ali je navela da će po isteku Zakonskog roka od osam dana za žalbu ponuđača, zatražiti od "Sitigrupe" da ispravi tehnički deo ponude.

Nakon utvrđivanja ispravnosti tehničkog dela ponude, trebalo bi da usledi otvaranje finansijskog dela.

Tender za izbor savetnika za prodaju dela državnih akcija u Telekomu raspisan je 12. aprila, a pravo učešća imale su investicione banke koje su u poslednje tri godine obavile najmanje jednu transakciju telekomunikacionih preduzeća iz Evrope, sa Bliskog istoka ili iz Zajednice nezavisnih država, vrednosti veće od 500 miliona evra.

Prema ranijim izjavama premijera Srbije Mirka Cvetkovića savetnik za privatizaciju Telekoma trebalo bi da predloži model privatizacija nacionalne telekomunikacione kompanije koji uključuje vreme raspisivanja tendera, određivanje imovine i prava Telekoma, kao i procenat akcija koji će biti ponuđen na prodaju, bez obzira što je vlada preliminarno odlučila da udeo akcija u Telekomu koji se prodaje bude 40 odsto, od 80 koliko ima u vlasništvu.
Preostalih 20 odsto akcija je u vlasništvu grčke kompanije OTE, u kojoj "Dojče telekom" ima 30 odsto kapitala.

Za ovaj posao propisana nadoknada savetniku u privatizaciji Telekoma iznosi 0,2 odsto od prodajne cene.

Prema ranijim najavama iz Vlade Srbije, očekuje se da će tender za prodaju dela akcija "Telekoma Srbije" biti raspisan krajem leta ili početkom jeseni.

Prodaja Telekoma uvećava cenu impulsa

Prodajom državnog udela Telekoma Srbije bile bi povećane cene telefonskih usluga, izjavila je bivša ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić.

Zemlje koje su prodale svoje operatere, poput Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, imaju cene telefonskih impulsa u lokalnom saobraćaju pet do 40 puta veće nego gradjani Srbije, iako im je standard sličan srpskom, rekla je ona na konfernciji za novinare Odbora za praćenje namera Vlade Srbije da proda Telekom.

Smiljanićeva je ocenila da "ne postoji analiza koja bi pokazala opravdanost prodaje Telekoma" i istakla da su se do sada "čula samo površna obrazloženja" u korist prodaje.

Dodala je da su najčešća obrazloženja za prodaju Telekoma koja se mogu čuti u javnosti "popunjavanje rupa u budžetu, spremanje novih izbora i nečiji lični interesi, odnosno korupcija".

Prema njenim rečima, za prodaju državnog udela Telekoma najviše ze zalaže premijer Srbije Mirko Cvetković, iako, kako je istakla, ne daje argumente za to, potom ministri, članovi G 17 plus, Mladjan Dinkić, Jasna Matić i Verica Kalanović, predsednik Srbije Boris Tadić, kao i Centar za liberalno-demokratske studije, kazala je ona.

Smiljanićeva je navela da je direktorka Sitigrupe u Beogradu nekada radila kao šef kabineta Mladjana Dinkića u vreme kada je bio guverner, podsetivši da je Sitigrupa na čelu konzorcijuma Sitigrupa global marketa, jedinog ponudjača za savetnika za prodaju Telekoma.

Stručnjaci: Nije pravi trenutak za prodaju Telekoma

Glavni urednik portala "Balkanmagazin" Slavoljub Kačarević kazao je da je Odbor za praćenje namera Vlade Srbije da proda Telekom, čiji je osnovač grupa intelektualaca i stručnjaka koja osporava prodaju većinskog udela države u tom javnom preduzeću, poslao zahtev Vladi da im dostavi svoju odluku o prodaji Telekoma sa obrazloženjem.

Zatraženo je da se dostavi i zapisnik sa sednice Vlade, od 26. marta, kada je i doneta odluka o prodaju Telekoma, koja do sada nije objavljena ni na sajtu ni u Službenom glasniiku.

Član Akademije ekonomskih nauka Mladjan Kovačević ponovo je istakao da "nije pravi trenutak za prodaju Telekoma", jer je i prošle godine u vreme najveće krize, to preduzeće imalo profit.

Kovačević smatra da bi profit Telekoma mogao biti i veći da ga "država ne čerupa" i zapitao se koja bi to bila najniža cena za njegovu prodaju koja bi bila društveno prihvatljiva.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Miodrag Popović istakao je da u proteklih mesec dana "nije čuo nijedan stručni razlog" za prodaju Telekoma.

Popović smatra da se ne postavlja ključno pitanje zašto se Telekom prodaje, već "šta ćemo da radimo sa parama od prodaje" i navodi da za većinu puteva, čija je gradnja obećana od sredstava koji bi se dobila prodajeom Telekoma, "ne postoji ni idejni projekat".

"Mi kao da prodajemo evropski telekom, a ne srpski, toliko je puteva obećano", rekao je on.

Popović je zaključio da su prespektive telekomunikacionog biznisa u svetu dobre i da je to jedna od grana koja će najlakše izaći iz krize, pa po njemu odluku o prodaji Telekoma i zato treba posmatrati sa skepsom.


“Exchange rate storm temporary”
BELGRADE -- The dinar exchange rate fluctuations are not threatening the stability of prices or planned inflation, outgoing central bank (NBS) chief Radovan Jelašić says.

Although Jelašić told B92 in Belgrade this Thursday that he was worried about the new drop in the Serbian dinar (RSD) value, he added the disturbance was temprary.

He said that he could not specify where the limit of the drop in the dinar was, and that “alarms would ring” at the NBS if the rate jeopardizes the stability of prices.

The central bank did not intervene at the foreign exchange interbank market yesterday , while on Thursday, the official mean exchange rate is RSD 101.71 for one euro.

The NBS intervened twice with a total of EUR 140mn from foreign exchange reserves in the past several days.

The protection of the dinar exchange rate is aimed at preventing a drastic fall in the value of the domestic currency, rather than an attempt to fix the rate, Jelašić explained.

“The reason why we came out to the market is because we saw that the daily fluctuations were too big, which can of course jeopardize the functioning of the foreign exchange market. We want the market to function smoothly between the banks, exchange offices to sell, banks to sell and buy and that’s why we went out to the market, not in order to say that the rate must be RSD 100 or 101 for one euro,” the exiting central bank governor stated.

He stated that the reasons for the latest drop in the value of the dinar were in the sinking of the euro against the dollar, as well as the desire of some foreign investors to withdraw from the market, along with the EUR 750mn payment deficit which was recorded in the first quarter – two times higher than the inflow of money from abroad.

“Banks have a significant amount of dinars at their disposal, however, they’re buying and selling for their clients, there's much talk about speculators, but those speculators who went in at the exchange rate of RSD 80 for one euro and now they’re coming out at the rate of RSD 102, 103 are not very smart. What is this about? They probably said, when they came in, we have to get out when the value is 100 dinars. The exchange rate is there now and they’re automatically selling, and when they withdraw, we of course still have the foreign exchange reserves,” Jelašić was quoted.

The governor advised the citizens to take out loans in dinars instead of the euro-indexed variety. As for savings, Jelašić said that people should continue to save in the domestic currency.

Jelašić believes that the “exchange rate storm” will calm down and that his successor will not face more problems than he did.

Still, he warned that a lack of foreign investment could affect the drop in the value of the dinar, as well as any increase in salaries and pensions which would not be based on the country’s economic activity growth.


Modernizacija i razvoj kompanije "Carnex" - u 2010. planira investicije vredne oko 10 mil EUR
I pored mnogih teškoća nametnutih globalnom ekonomskom krizom, Industrija mesa "Carnex" uspeva da održi zavidnu stabilnost poslovanja, pa će do kraja ove godine u razne razvojne projekte uložiti oko 10 mil EUR, što je pet puta više nego lane. Kako je najavio generalni direktor ove fabrike hrane Hju Mek Rejnolds, predviđen je rast prodaje za 6,5% u odnosu na prošlu godinu, a petina celokupne proizvodnje otići će na inostrano tržište, uglavnom velikim kupcima u nekadašnjim jugoslovenskim republikama, Rusiji i Slovačkoj.

– Prilagođavajući se zahtevnim i strogim međunarodnim standardima kvaliteta i ekoloških normi da bi zadržali lidersku poziciju u svojoj branši u ovom delu Evrope, predvideli smo nekoliko velikih investicija za unapređenje proizvodnje, ali i u projekte zaštite životne sredine. Posebna pažnja posvećuje se proširenju asortimana prema potrebama potrošača, tako da se odnedavno na tržištu nalaze još tri vrste naših jetrenih pašteta sa novim ukusima, a započet je i program na bazi živinskog mesa "Pilino" – kaže generalni direktor "Carnex", čiji je većinski vlasnik investicioni fond "Ašmor" iz Londona.

Prema rečima Mek Rejnoldsa, kada se završi izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u glavnoj fabrici u Vrbasu, "Carnex" više neće biti na listi zagađivača Velikog bačkog kanala – vodotoka koji već decenijama nosi neslavan epitet "crne tačke" na ekološkoj mapi Evrope. Za tu namenu obezbeđeno je 1,75 mil EUR, što će (uz izgradnju separatora za stajsko đubrivo na farmama u Vrbasu, Savinom Selu i Bačkom Dobrom Polju) omogućiti ovoj kompaniji uslove za sticanje ISO standarda 14000 koji propisuje ekološke norme u celokupnom tehnološkom procesu proizvodnje mesnih prerađevina.

– Već smo u izgradnju i opremanje separatora na našim farmama uložili oko 500.000 EUR. Time smo postigli dvostruki efekat, na minimum je svedeno zagađivanje životne sredine, a prerađeni stajnjak sada se razbacuje po njivama. Na taj način smo znatno smanjili korišćenje mineralnih đubriva, što u velikoj meri doprinosi smanjenju zagađivanja oranica – ističe Hju Mek Rejnolds.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta