Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Lasta" još nije za prodaju
Privatizacija beogradske "Laste" nije aktuelna tema u ovom trenutku, jer se zbog ekonomske krize ne očekuje dolazak ozbiljnih kupaca, a i ekonomisti se slažu da ovo nije vreme kada se tržištu nude dobre firme, jer ne može da se postigne adekvatna cena.

Međutim, dobar strateški partner, bar za međunarodne linije, "Lasti" bi u ovom trenutku dobrodošao, a pominje se i mogućnost da se umesto na tenderu, akcije te kompanije ponude na berzi. Zvaničnici se o toj opciji još ne izjašnjavaju.

Prvi tender za prodaju najjačeg autosaobraćajnog preduzeća u zemlji bio je raspisan u novembru 2007. godine, i tada je nekoliko ozbiljnijih firmi, poput francuskog "Keolisa" ili britanske "Arive", bilo zainteresovano za kupovinu paketa od 64,4% kapitala. Pregovaralo se o tome da država učini neke ustupke, poput otpusta dugova, i u očekivanju takve odluke, ove firme su uspevale čak pet puta da dobiju produžetak roka za dostavljanje konačne ponude, ali kako ni posle "produžetka" do toga nije došlo, odustale su od posla.

Apsurd da je nekoliko dana posle roka za prijavu, država donela odluku o otpisivanju zaostalih obaveza "Laste" prema budžetu, neki su tumačili željom da se oteraju ozbiljni kupci, a potvrdu tog stava videli su u činjenici da je na raspisani tender stigla samo jedna ponuda - konzorcijuma pravnih lica "Mayers cars", "Tracks company" i "Horn and Lebovic". Međutim, ozbiljnu senku na te pretpostavke baca činjenica da je u Agenciji za privatizaciju tender poništen pre otvaranja finansijskih ponuda, jer se iz prijave nije moglo utvrditi ko stoji iza tog konzorcijuma. Naravno, spekulisalo se da je reč o izraelskoj kompaniji "Kavim", koja je već učestvovala u privatizaciji autotranspotrtnih preduzeća u Srbiji, ali se kao vlasnik nije proslavila, a bilo je i onih koji su tvrdili da kapital te firme potiče od nekih domaćih biznismena i političara. U svakom slučaju, tenderska procedura odvijala se u vreme nepovoljne situacije na tržištu.

Iako se zvanično ne pominje, činjenica je da "Lasta" ima veliki udeo i u organizaciji javnog prevoza u Beogradu, pa je jedno od razmišljanja bilo i da se u prodaju ne ulazi pre nego što se Grad izjasni o prihvatljivom modelu koji ne bi doveo u pitanje dosadašnje ugovore o prevozu na gradskim i prigradaskim linijama. Na taj stav čeka se više od godinu dana, ali i oklevanje gradskih vlasti ima svoje opravdanje. Reč je o delikatnom problemu i odluku nije jednostavno doneti.


Stižu roboti u "Fiat Srbija"
U potpuno renoviranim pogonima kompanije "Fiat automobili Srbija" biće instalirano oko 250 najsavremenijih robota, a na montaži automobila će, umesto postojećih pet, raditi više od 80 robota - saznaju "Novosti".

Čelnici kompanije "Fiat" i torinsko-srpske kompanije su u više navrata saopštavali da će se na temeljima "Zastave" graditi najsavremenija italijanska kompanija u svetu, ali detalji o novoj opremi nisu saopštavani. Ni naši stručnjaci, koji su se godinama obučavali u Torinu, nisu mogli da "provale" obim opremanja nove fabrike. Tek sada, posle prvih nezvaničnih informacija, kažu stručnjaci, podatak iz ugovora o strateškom partnerstvu između "Fiat grupe" i države Srbije, o angažovanju tek 2.443 radnika na početku serijske proizvodnje 240.000 automobila godišnje - dobija smisao. Roboti će zameniti radnike na skoro svim težim operacijama, kao što su sklapanje i farbanje školjke.

Prva oprema bi trebalo da počne da pristiže za pola godine, a instaliranje bi trebalo da se privodi kraju do kolektivnog godišnjeg odmora - u avgustu sledeće godine. Posle toga bi se, do kraja godine, obučavali radnici i uigravala proizvodnja.

Poslednja reč tehnike u svetskoj automobilskoj industriji instaliraće se, pre svega u Lakirnici i pogonima karoserije i montaže. Linija u Lakirnici će biti 100% automatizovana i njeno opremanje će koštati oko 100 mil EUR. Nova fabrika će, pored postojeće poluautomatizovane trake na kojoj se proizvodi "punto", biti opremljena i sa potpuno robotizovanom montažnom linijom.


Obustavljen tender za izbor savetnika za prodaju "Telekoma" - direktni pregovori sa "Citigroup"
Ministarka za telekomunikacije Srbije Jasna Matić izjavila je danas da će Vlada Srbije početi direktne pregovore sa firmom "Citigroup Global Markets", jedinim ponuđačem za savetnika u prodaji dela državnih akcija u "Telekomu Srbije".

Vlada Srbije je odlučila da se obustavi tender za izbor savetnika zbog tehničkog propusta u dokumentaciji koji je predala "Citigroup Global Markets" i da nakon isteka roka za žalbu (od osam dana) počne direktne pregovore sa ponuđačem, kazala je ona novinarima.

Matićeva je pre početka konferencije o razvoju telekomunikacionih tehnologija kazala da je plan da se prodaja državnog dela kapitala u "Telekomu Srbije" nastavi.

Plan je, istakla je, i da se angažuje privatizacioni savetnik koji bi trebalo tačno da odredi procenat državnog kapitala u "Telekomu" koji će biti prodat, da radi na podizanju interesovanja kod potencijalnih kupaca i na razjašnjavanju pitanja pravnog i imovinskog statusa.

Prema rečima Matićeve, nema rezloga da se raspravlja o sukobu interesa jedinog ponuđača za privatizacionog savetnika jer posao koji "Citigroup Global Markets" radi za "Deutche Telekom" nema nikakvog uticaja na prodaju "Telekoma Srbije".

Matićeva je navela da sada nema mogućnosti da se pojavi još jedan ponuđač jer po Zakonu o javnim nabavkama postoji obaveza da se uđe u direktne pregovore i da se omugući ispravka tehničkih propusta koje je ponuđač napravio.

Ona je ocenila i da to što postoji samo jedan ponuđač sa savetnika nema nikakve veze sa cenom po kojoj će biti prodat "Telekom".

- Videćemo kakva će biti cena koju je ponudila "Citigroup" i to se za sada ne zna - kazala je Matićeva.

Ona je rekla da je cena od maksimalno 0,2% od kupoprodajne cene akcija "Telekoma", koja je određena tenderskom dokumentacijom, "prilično razumna", ali da je bilo primedbi da je skromna i da je to razlog malog interesovanja ponuđača.

- Vlada Srbije nema razloga da brine jer je ta jedina ponuda stigla od vrhnunske firme - istakla je Matićeva.

Ministarka za telekomunikacije Srbije Jasna Matić ponovila je da je plan Vlade Srbije da se prodaja "Telekoma Srbije" završi do kraja ove godine i dodala da se Vlada za sada drži te dinamike.


Zapisi krpe budžetsku rupu
Beograd -- Srbija je u maju prodala prvu emisiju dinarskih obveznica sa rokom dospeća od 18 meseci i time započela izdavanje dugoročnih hartija za pokrivanja duga.

Od početka 2009. godine kada je počela da emituje zapise, država je prodavala samo kratkoročne vrednosne papire koji stižu na naplatu za tri, šest meseci i godinu dana.

Zato je pojava novih papira zapravo signal države da želi da joj se veruje da je sposobna da svoje obaveze izmiruje na duži rok.

Za početak na godinu i po, kasnije možda i na deset godina kao što to čine i druge države.

Direktor Uprave za javni dug u Ministarstvu finansija Branislav Tončić kaže da je plan da u julu ove godine budu ponuđene na prodaju dvogodišnje obveznice, početkom naredne godine trogodišnje, a petogodišnje u drugoj polovini 2011. godine. Razmišlja se i o onim na sedam, pa i više godina.

"Ukoliko uslovi budu dobri, a pod tim mislim ako bude interesovanja investitora, možemo početi i ranije", kaže Tončić, dodajući da će se ove obveznice kao i one koje su do sada prodate koristiti za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje postojećih obveznica.

Prodaja prve emisije, kao i druge koja je usledila pre nekoliko dana, bila je vrlo uspešna, jer je interesovanje investitora bilo čak pet puta veće od vrednosti emisije koja je iznosila tri milijarde dinara. Prosečna kamata u prvoj prodaji je bila oko 9,49 odsto, a u drugoj 9,74 odsto.

Pojavu 18-mesečnih obveznica na tržištu i, posebno, najavu emitovanja trogodišnjih i petogodišnjih papira mnogi su „pročitali” kao znak da, za sada, od prodaje Telekoma neće biti ništa jer se država odlučila da na drugi način nadomesti novac. Tončić, međutim, ukazuje da je plan o emitovanju dugoročnih obveznica „stariji”.

"Uz planiranu emisiju obveznica, zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija, ruski kredit i uzete komercijalne kredite zatvaramo finansiranje budžeta", kaže Tončić, dodajući da su veće promene kursa rizične jer bi smanjile interesovanje investitora.

Dug po osnovu obveznica dostići će 7 odsto BDP-a

Inače, od početka 2009. godine pa računato s poslednjim aukcijama trezorskih zapisa ukupno zaduženje države po ovom osnovu (dug s kamatom) dostigao je 120 milijardi dinara. Do kraja godine, prema planu, trebalo bi da se uveća na 200-220 milijardi dinara.

Deficit je, podsećanja radi, projektovan na 107 milijardi dinara. Narednih godina deficit bi trebalo da bude manji pa bi se, kaže, obveznicama mogli refinansirati i drugi dugovi poput stare devizne štednje ili dug Pariskom klubu.

Direktor Uprave za javni dug kaže da su dinarske obveznice dobra mera deevrizacije.

Početkom prošle godine, na primer, samo dva odsto javnog duga je bilo denominirano u dinarima, sada je to oko 13 odsto, a do kraja 2013. godine, zahvaljujući dinarskim obveznicama, čak 50 odsto našeg duga bi moglo biti u dinarima. Prednosti toga su jasne – država prihode ostvaruje u dinarima, a smanjuje se valutni rizik.

Tončić dodaje i da se ne sme zanemariti i da će zaduživanje u evrima rasti po osnovu najavljenih projektnih zajmova koji su uvek u evrima. Ipak, uz uslov da ukupni javni dug ne pređe granicu od 40 odsto BDP što je granica srednje zaduženosti, to što bi 50 odsto javnog duga bilo u dinarima bio bi naš veliki uspeh.

Emitovanje dugoročnih zapisa iako povećava javni dug nije alarmantno, smatra Tončić, jer je, kaže, normalno da države imaju „zaliha” (duga) u vrednosti 40 do 50 odsto BDP-a u emitovanim obveznicama i da, tako posmatrano, mi još imamo prostora za zaduživanje na domaćem tržištu u domaćoj valuti. Dug po osnovu obveznica kod nas je trenutno četiri odsto, a do kraja godine dostići će 6-7 odsto BDP-a.

Tončić, inače, ni malo ne sumnja u uspešnost prodaje dugoročnih dinarskih obveznica.

Što se one više emituju na duži rok interesovanje investitora je, kaže, veće iz prostog razloga što imaju veću zaradu, a smanjuje im se rizik od daljeg pada kamata. Prinos će, kaže, odrediti tržište prema referentnoj kamatnoj stopi NBS, a već sada i sekundarno tržište ovih papira pokazuje njihovu vrednost.

Naime, od 20. aprila od kako NBS i Ministarstvo finansija objavljuju podatke o sekundarnoj trgovini vidi se da je interesovanje za kupovinu ovih papira veliko, ali da vlasnici ne žele da ih prodaju.

Na izdavanju dugoročnih hartija od vrednosti voljna j e da nam pomogne i Evropska banka za obnovu i razvoj, a njihov predlog je da emituju obveznice na pet i sedam godina u dinarima, indeksirane u evrima. Za sada su tome prepreka neki naši propisi, a pogodnost ovih obveznica bi bila u tome što bi EBRD do kapitala došla pod povoljnijim uslovima nego mi i samim tim ga povoljnije i nama plasirala.

Drugim rečima, pozajmila bi nam sopstveni rejting. Sem toga, to što je zaduživanje indeksirano u evrima je ipak bolje od zaduživanja u evrima. Zajam se vraća u dinarima, a na kupcu obveznica je rizik konverzije dinara u devize, ako mu je to potrebno. Ovakvim obveznicama ne bi se opterećivale devizne rezerve NBS.

"Za sada smo opredeljeni za izdavanje dinarskih obveznica, a evroobveznice nam nisu u planu iako imamo ponude nekoliko svetskih banaka da nam u tome pomognu. Nemamo razloga da žurimo s emitovanjem evroobveznica jer su kamate na dinarske isplativije, one imaju manje troškove, radi se o domaćoj valuti i razvija se domaće tržište obveznica. Bilo bi dobro da imamo evroobveznice kao pokazatelj našeg boniteta, cene zaduživanja države i preduzeća, ali za to je potrebna emisija od pola milijarde evra, a za toliko zaduživanje u budžetu nema prostora. Možda treba razmišljati o evroobveznicama radi refinansiranja obaveza prema Londonskom klubu, ali samo prema određenim bankama", kaže Tončić.


Čačanska banka ostvarila dobit
Čačak -- Čačanska banka je uspela da u 2009. godini ostvari dobit u neto iznosu od 72,12 miliona dinara, saopšteno je na sednici Skupštine akcionara banke.

Ukupna suma bilansnog i vanbilansnog potencijala dostigla je 34,69 milijardi. Privredi je odobren 491 kredit u iznosu od oko 2,01 milijardi dinara.

U oblasti potrošačkih kredita najveći iznos, 217 miliona, odobren je za nabavku automobila.

Građanima je omogućeno da plaćanja i razne druge transakcije obavljaju korišćenjem usluga elektronskog bankarstva.

Predsednik Izvršnog odbora Dragan Jovanović saopštio je da je u prošloj godini ostvareno i povećanje ukupnih depozita za 1,595 milijardi dinara ili 20,69 posto.

Devizna štednja gradjana porasla je za 64,85 procenata i dostigla oko 27 miliona evra.

Sredstva za rast plasmana i ukupne aktive delom su obezbedjena i realizacijom četiri tranše kreditne linije Evropske investicione banke u ukupnom iznosu od 18,71 milion evra, a namenjena su za finansiranje investicionih projekata u malim i srednjim preduzećima.

Banka je tokom čitave godine održavala likvidnost na visokom nivou, njen kraj je dočekala sa 482 akcionara i kapitalom od 3,95 milijardi dinara. Knjigovodstvena vrednost jedne akcije dostigla je 29.553,42 dinara.

U tekućoj godini, akcenat će biti na dve velike grupe aktivnosti: dokapitalizaciji od strane medjunarodnih razvojnih finansijskih institucija i usvajanje metodologije na izračunavanju kapitalnih zahteva u skladu za važećim medjunarodnim standardima.

Za predsednika Skupštine akcionara je izabran Petrašin Jakovljević, generalni direktor "Metalca"iz Gornjeg Milanovca.

Jednoglasno je prihvaćen i predlog Upravnog odbora Čačanske banke da funkcija predsednika Izvršnog odbora u još jednom četvorogodišnjem mandatu bude poverena Draganu Jovanoviću, dok će njegov zamenik biti Aleksandar Čalović.


Govt. suspends Telekom advisor tender
BELGRADE -- The government has suspended a tender for the selection of an advisor in the sale of a portion of the state-owned shares in Telekom Srbija.

This came on Thursday in Belgrade, Beta news agency reported, as the bid made by a consortium headed by Citigroup Global Markets was faulty.

The government also announced that the consortium would be urged to correct the technical part of its offer. On Friday, Telecommunications Minister Jasna Matić announced that the government would engage in direct negotiations with the bidder.

A press release on Thursday said the government had adopted a report by the commission for selecting the adviser, which assessed the technical part of the bid.

The commission established that, by not signing the contract model, the bidder had not acted in accordance with the competition documentation, so the offer is formally considered faulty.

The tender to select an adviser for selling state-owned shares in Telekom Srbija was published on April 12, and admitted bids from investment banks that in the last three years had at least one transaction from telecommunications companies from Europe, the Middle East or the Commonwealth of Independent States, worth more than EUR 500mn.

The consortium led by Citigroup Global Markets was the only bidder.

The government of Serbia owns 80 percent of shares in Telekom Srbija. The remaining 20 percent of shares is owned by the Greek OTE company, 30 percent of which belongs to Deutsche Telekom.

The government made the decision to sell 40 percent of state capital in the company on March 26.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta