Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Drugačiji zakoni za of šor firme"
Beograd -- Vlada Srbije intenzivno radi na uspostavljanju pouzdanog ekonomskog sistema kako bi što veći broj kompanija bio registrovan u Srbiji umesto u inostranstvu.

Premijer Mirko Cvetković smatra da je veoma značajno da što više domaćih kompanija bude registrovano u Srbiji i da podleže njenim poreskim zakonima.

Vlada će svakako preispitati zakonske propise koji uredjuju tu oblast i rukovodiće se evropskim iskustvima u tom procesu, najavljuje premijer Cvetković.

Predsednik Boris Tadić izjavio je u nedelju da bi bilo nedopustivo da neke domaće kompanije koje su registrovane u inostranstvu kao of-šor preduzeća, ukoliko dodje do njihove prodaje, ne plate porez u Srbiji.

Predsednik Tadić istakao je da je njegova dužnost da od domaćih privrednika koji profit ostvaruju u Srbiji zahteva "ekonomski patriotizam", i da kroz poreze vraćaju deo sredstava svojoj državi.

"Postoji moralni i ekonomski problem kada kompanije ostvaruju profit u Srbiji, a onda bivaju prodane u zemljama gde su registrovane of-šor kompanije, i onda se porez plaća u tim zemljama i profit ide u banke tih zemalja", kazao je Tadić.

"Privrednici se suočavaju sa iskušenjima, traže od države pomoć, i oni zaslužuju pomoć, ali i država očekuje pomoć od privrednika", poručio je predsednik Srbije.

Prema njegovim rečima, Vlada Srbije bi trebalo da sagleda da li je to pitanje moguće rešiti zakonskim izmenama u skladu sa evropskim standardima.


Dinar je slika srpske privrede
Beograd -- Radovan Jelašić, guverner NBS u ostavci, tvrdi da dinar ne pada zato što banke špekulišu ili iznose novac iz zemlje, već zato što je privreda slaba.

On međutim priznaje da je slabljenje domaće valute bilo iznenađenje čak i za centralnu banku, kao i da smo na granici kursa koji znatno može da utiče na nivo cena.

Jelašić tvrdi da još uvek nije ugrožen cilj planirane stope inflacije zbog čega bi NBS koristila devizne rezerve za odbranu tog cilja.

"Kurs je slika svega što se dešava u privredi Srbije i inostranstvu. U prvom kvartalu imamo značajan tekući platni deficit, manji priliv stranih investicija i nezavisno od toga što je NBS do danas prodala 850 miliona evra, dinar pada", kaže Jelašić

On navodi i da je suma deviznih rezervi koju je NBS prodala na međubankarskom tržištu znatno visokau odnosu na druge zemlje u kojima su valute čak i apresirale.

"Suma je velika i u odnosu na to da smo očekivali jačanje dinara, što se obično dešava u drugom kvartalu. Očito je priliv investicija manji od očekivanog", objasnio je Jelašić.

Banke nisu iznosile novac iz Srbije

On je demantovao informacije koje su se pojavile u medijima da su banke iznosile novac iz Srbije i da je to razlog dodatnog slabljenja dinar.

"Ne, banke su u toku prvog kvartala unosile novac u Srbiju baš kao i prošle godine. Novac su iznosila preduzeća koja su se razduživala prema inostranstvu", rekao je Jelašić.

Prema njegovim rečima na višak likvidnosti povoljno je uticala prodaja hartija od vrednosti, u iznosu od 10 milijardi dinara, uprkos smanjenju obaveznog dela devizne rezerve.

Međutim, "banke ne kupuju za sebe, nego za klijente i oni imaju pravo da odluče da li će novac držati u evrima ili u dinarima", ocenio je Jelašić.

Odlazeći guverner NBS rekao je i da je sa mnogim privrednicima koji se bune protiv najnovijeg slabljenja dinara, razgovaro o tome kako da se zaštite od valutnog rizika.

"Komentar nekih privrednika je bio da će radije lobirati protiv Narodne banke, jer im je to jeftinije. Interesantno je da niko ne traži da imamo manju javnu potrošnju, odgovorniju fiskalnu politiku, da se uspori povećanje javnog duga, ali se svi bave dinarom, koji je posledica takvog stanja".

Fiksni kurs bi nas odveo u katastrofu

Guverner je ponovio da fiksni kurs nije rešenje za Srbiju, iako se mnogi žale na nestabilnost domaće valute.

"Srbija je mnogo puta isprobala fiksni kurs i to je bio najbolji uvod u katastrofu. To bi značilo da se fiksiramo na određenom nivou pošto je to politički vrlo popularno. Onda se samo troši, dok se sve ne potroši i šta onda?", pita Jelašić.

On kaže i da je "mnogo je lakše kriviti Narodnu banku za kurs, nego se pitati zašto imamo budžetski deficit preko četiri odsto BDP".

"I sada ima jedan veliki broj ljudi u vladajućoj koaliciji koji misle da ne treba povećati plate i penzije, ali sam siguran da neće glasati protiv. Prosto, nepopularno je da ste protiv povećanja, iako znate da nema para", tvrdi odlazeći guverner.

Još uvek prvi čovek Narodne banke, koji će kako tvrdi na tom mestu ostati do septembra kada očekuje da će se završiti procedura izbora novog guvernera kaže da bi, kada bi nešto mogao da uradi drugačije, iz ove perspektive više pričao o kursu.

"Građanima nije jasno čije su to u stvari nadležnosti, a političari to koriste. Svi kurs prodaju kao ko bajagi interes naroda. Omiljena tema mnogih privrednika jeste da mi drže predavanje o tome šta je državni interes, a ja im odgovaram isto što i ranije: „Za državni interes sam plaćen ja, a ne vi.“ U isto vreme za pojedine poslovne ljude naši političari se javno zalažu da dobiju više kredita, da više zarađuju i ja se pitam zašto država privatizuje imovinu, a onda brine o toj imovini, iako je u privatnim rukama. To uopšte nije razumljivo. Da smo tako brinuli o državnoj svojini kao što sada brinemo o privatnoj svojini pojedinih ljudi, naša bi državna preduzeća bila najprofitabilnija", kaže Jelašić.
Jedna trećina rezervi NBS je u gotovini, a ostatak u prvoklasnim hartijama od vrednosti. "Nismo uložili u hartije od vrednosti Španije, Italije, Grčke", kaže guverner Jelašić.


Isplata stare devizne štrednje
Beograd -- Isplata obveznica serije A 2010, emitovanih po osnovu stare devizne štednje, počinje 31. maja preko banaka u kojima se vode računi vlasnika.

Sredstva za isplate dospelih obveznica obezbedjena su u budžetu Republike Srbije, a isplata se vrši u evrima ili na zahtev vlasnika u dinarskoj protivvrednosti.

Istovremeno, vlasnici, koji do sada to nisu učinili, mogu naplatiti i dospele obveznice iz prethodnih godina, dodaje se u saopštenju.

Pravnim i fizičkim licima, koji su obveznice stekli u procesu trgovanja, sredstva na njihove namenske novčane račune preneće Centralni registar depo i kliring hartija od vrednosti a.d. Beograd, preko članova koji vode vlasničke račune zakonitih imalaca obveznica.

Štediše koje još uvek nisu izvršile konverziju svoje devizne štednje u obveznice, mogu to učiniti na šalterima banaka kod kojih je položena štednja, odnosno, koje servisiraju štednju banaka u likvidaciji i stečaju, navodi se u saopštenju.

NBS je obavestila štediše da u periodu od 24. do 29. maja ove godine, banke neće vršiti konverziju, radi tehničkih priprema za početak isplata obveznica koje ove godine dospevaju na naplatu.

Konverzija devizne štednje i isplata dospelih obveznica štedišama Jugbanke Kosovska Mitrovica vrši se preko "Eurobank EFG" Beograd, u skladu sa Uredbom Vlade Srbije, od 6. aprila 2004. godine.

Donosioci materijalnih obveznica SRJ i kupona sa tih obveznica, mogu ih naplatiti na šalterima banaka koje su imale ''staru'' deviznu štednju, u rokovima dospeća - 1. jul i 28. decembar ili obveznice SRJ - serije B mogu zameniti u elektronske obveznice Republike Srbije.


Optimalni nivo kursa od 100 do 105
Beograd -- Optimalni nivo kursa dinara biće od 100 do 105 dinara za jedan evro, ocenio je Miroslav Zdravković.

Ekonomista Miroslav Zdravković kazao je RTS-u da makroekonomski pokazatelji ukazuju da evro ne može znatno više od 105 dinara za jedan evro da ojača u odnosu na domaću valutu.

Zdravković je je naveo da izvoz raste po stopi od 15 odsto, a uvoz se smanjuje po stopi od pet odsto, da se trgovinski deficit smanjuje i da je sistem u ravnoteži, a da su u aprilu pojačani i poreski prihodi.

On je, gostujući u "Jutarnjem dnevniku" Radio televizije Srbije, ocenio da je stvorena nepotrebna panika u javnosti kada su u pitanju kretanja na deviznom tržištu.

Ovaj ekonomista smatra da bi bilo loše, ukoliko bi se kurs dinara, posle nivoa koji je dostigao, naprasno u roku od dva ili tri dana vratio na nivo od 99,5 ili 100 dinara za evro.

On je ocenio i da bi vraćanje kursa na 99 ili 98 dinara za evro bilo "strašno za makroekonomski sistem."

"Postoje sajtovi na kojima se može pratiti trgovanje dinarom u inostranstvu i na primer, krajem prošlog dana vrednost evra je bila ispod 101 dinara, što ukazuje na to da su "ovo neki šokovi koji se nepotrebno događaju", rekao je Zdravković.

Zdravković je ocenio da da sadašnji nivo kursa ne bi trebalo da ugrozi nivo cena. On je istakao da nema naznaka da se kriza u Grčkoj, koja se blago prelila u Bugarsku, dogadja u Srbiji i da "nije strašan porast kursa dinara od dva i po odsto u roku od nedelju i po dana".

Dinar i danas, šesti dan za redom, slabi prema evru i to za 27 para ili 0,27 odsto, uprkos intervenciji Narodne banke Srbije, koja je prodala 20 miliona evra na deviznom tržištu, tako da zvanični srednji kurs iznosi 102,5068 dinara za jedan evro, objavila je centralna banka.


"Manjeti" gradi fabriku autodelova
Kragujevac -- Italijanska kompanija "Manjeti Mareli" koja je najvažniji snabdevač Fijata izgradiće u Kragujevcu fabriku autodelova u koju će biti uloženo 60 miliona evra.

Izgradnja fabrike trebalo bi da počne u narednih nekoliko meseci, a prizvodnja već na leto naredne godine, rekao je ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Srbija će obezbeditisubvencije u iznosu od 10 miliona evra i omogućiti da nova fabrika posluje u slobodnoj carinskoj zoni kao i subvencije od 800 evra po svakom novozaposlenom radniku, kojih treba da bude 400.

Prema ugovoru koji je potpisan između Vlade Srbije, "Manjeti Marelija" i grada Kragujevca, lokalna samouprava obavezala se da će infrastrukturno opremiti pet hektara zemljišta, po simboličnoj ceni i da će obezbediti lokalne poreske olakšice.

Generalni direktor kompanije "Manjeti Mareli" Eugen Razeli, koji je ispred te kompanije potpisao ugovor sa Vladom Srbije naglasio je da ta kompanija dolazi u Srbiju kako bi proizvodila komponente za FIAT u Kragujevcu.

Prema njegovim rečima, ova kompanija želi da napravi fabriku koja će proizvoditi delove i za proizvođače automobila u drugim zemljama, a nova fabrika će proizvoditi sisteme suspenzije, izduvne sisteme i sisteme mehaničke kontrole i proizvodiće delove za 200.000 vozila godišnje.

"Saradnja koju smo imali sa Vladom Srbije je bila izvanredna i to je poziv drugim zemljama da razmotre mogućnosti ulaganja u Srbiju", rekao je Razeli.

Direktor za nabavke u Fijat grupi Djani Koda (Gianni Coda) kazao je da Fijat planira da će od 2013. godine u Srbiji proizvoditi oko pet odsto
automobilskih delova za potrebe te grupacije i dodao da je vrednost nabavki delova u 2009. godini bila oko 30 milijardi evra.


Evropa poklanja 174 miliona evra
Niš -- Božidar Đelić i šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer potpisali su u Nišu finansijski sporazum o predpristupnoj pomoći vrednoj 174 miliona evra.

Tim besprovatnim sredstvima koji će biti obezbeđeni Iz IPA fondova EU biće finansirano 28 projekata, rečeno je prilikom potpisivanja.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Djelić rekao je u Nišu da je "Evropa pokazala da drži reč, iako i ona prolazi kroz ekonomsku krizu".

Đelić je, zahvaljujući na pomoći, rekao da bespovratna sredstva "pokrivaju goruće probleme naših gradjana" i da je posebna pažnja posvećena pomoći južnoj i jugozapadnoj Srbiji.

Dežer je rekao da će iznos od 174 miliona evra pomoći biti dopunjen sa još 12 miliona iz programa prekogranične saradnje i još 12 miliona evra iz programa rada sa mladima.

"Potpisivanje sporazuma je znak izvanredne saradnje sa vladom i svim drugim predstavnicima vlasti u Srbiji", ocenio je Dežer.

Želja nam je da ne radimo samo u Beogradu, već da našu akciju i rad širimo u Srbiji, kazao je Dežer.

Đelić i Dežer izdvojili su nekoliko ključnih oblasti obuhvaćenih sporazumom. Oni su naveli program podrške lokalnoj samoupravi u iznosu od 31 milion evra, razvoju infrastrukture u vosokom obrazovanju od 25 miliona evra, program podrške južnoj i jugozapadnoj Srbiji u visini od 13,7 miliona evra.

Za nadzor radova na izgradnji puteva na Koridoru 10 planirano je 10 miliona evra, a 10,5 miliona evra biće usmereno u program prelaska sa analognog na digitalno emitovanje signala.

Dežer je posebno ukazao na izgradnju infrastrukture u energetici i izgradnji dalekovoda od Niša ka jugu Srbije i uspostavljanju tržišta u skladu sa zahtevima iz energetskog sporazuma Evropske zajednice.

On je ukazao na značaj izgradnje putne i železničke infrastrukture prema Grčkoj i Bugarskoj, a domaćini su ga upoznali sa planovima izmeštanja žležničkog čvora u Nišu koje će delom biti finansirano sredstvima predvidjenim sporazumom.

Dežer i gradonačelnik Niš Miloš Simonović potpisali su u Niškoj mlekari finansijski sporazum koji je podrška mlekarama niškog regiona u proizvodnji mleka i mlečnih preradjevina. To je prva konkretizacija sporazuma Vlade Srbije i Evropske komisije u oblasti bezbednosti hrane i razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Pomoć je namenjena mlekararama udruženih u "Klaster sireva jug" u iznosu od 300.000 evra, rečeno je prilikom obilaska Niške mlekare i potpisivanja sporazuma.


Salaries, pensions to remain frozen?
BELGRADE -- Serbia will keep public sector salaries and pensions frozen at the same level this year, writes Belgrade daily Blic today.

Instead of giving those paid from the state budget a raise, the government will opt for allowing two bonus payments worth RSD 5,000 (some EUR 50) each, in October, and again in December, according to the article.

The newspaper writes that this will be the likely outcome of the ongoing negotiations held between Serbian government officials and a visiting IMF delegation.

Serbia has a stand-by arrangement worth a total of EUR 2.9bn with this international financial organization.

When the IMF and the Serbian government negotiate the next revision of the deal in August, the issue of public sector salaries and pensions will come up again, writes the daily.

Tax system reforms have only been mentioned in passing this time, the article claims, while the subject will be revisited in the summer. This means that there will be no change to the VAT level – “at least not until next year”.

However, according to the newspaper, it remains to be seem whether the RSD 5,000 bonuses will be distributed to all public sector employees, or only those with lowest income.


Average salary statistics out for April
BELGRADE -- Average net salaries paid in April 2010 in Serbia totaled RSD 34,952 (some EUR 350).

The Statistical Office announced in Belgrade on Tuesday that this was a 3.6 percent increase in real terms compared to March 2010.

Average gross salaries and wages paid in April amounted to RSD 48,525, which is a 3.8 percent increase in real terms compared to the average salaries and wages paid in March of this year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta