Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agrobanka planira dobit od 17 mil.€
Beograd -- Agrobanka [AGBN] planira da ove godine ostvari dobit od 1,75 milijardi dinara (oko 17 miliona evra), što je za 42 odsto više nego u 2009. godini.

Predsednik Izvršnog odbora banke Dušan Antonić je kazao da je dobit banke u prošloj godini bila oko 13 miliona evra.

Planirano je da se bilansna aktiva Agrobanke koja je u 2009. godini iznosila 59 milijadi dinara, poveća na oko 70 milijardi dinara u ovoj godini, kazao je Antonić.

On je kazao i da je obim odrobrenih kredita Agrobanke na kraju prošle godine bio 36 milijardi dinara, a plan je da su u 2010. godini poveća na 44 milijarde dinara.

Antonić je kazao i da je poslovodstvo banke predložilo novu emisiju 500.000 akcija Agrobanke, ukupne vrednosti pet milijardi dinara čime bi se kapital banke povećao na oko 22 milijarde dinara.

"Povećanje kapitala omogućilo bi da banka počne investicione projekte i privuče nove klijente", kazao je Antonić i dodao da je u planu i osnivanje ili kupovina banke u Republici Srpskoj.

On je naveo i da su u toku pregovori o saradnji Agrobanke i Kineske poljoprivredne banke. Nova sednica Skupštine akcionara Poljoprivredne banke Agrobanke na kojoj bi trebalo da budu usvojeni rezultati poslovanja u 2009. i planovi za 2010. godinu zakazana je za 3. jun.

Agrobanka je na kraju 2009. godine imala 5.467 akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala. Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala.


Pojednostaviti uslove poslovanja
Beograd -- Za povratak srpskih biznismena i njihovih "of šor" kompanija sa Kipra naša zemlja treba da pojednostavi finansijske i druge uslove poslovanja.

Milan Kovačević, koji je i konsultant za strana ulaganja, ističe da je ranije potpisan sporazum između naše zemlje i Kipra o podsticanju i zaštiti ulaganja.

To znači da smo se obavezali da uradimo sve što je potrebno da kompanija koja je ovde u vlasništvu kiparske firme bude zaštićena, podstaknuta da bolje radi i da to isto rade Kiprani, objasnio je on.

"Što se tiče poreske oblasti, na Kipru važe kiparski porezi, a kod nas naši. Ali, imamo jedan sporazum koji je jači od našeg zakonodavstva. Reč je sporazumu o izbegavanju dvostrukog oporezivanja", kazao je Kovačević, napominjući da taj sporazum prevladava nad našim zakonodavstvom tako da su neke stope poreza kod nas umanjene zbog primene tog dokumenta.

Sada bi, prema rečima Kovačevića, trebalo povući konkretne poteze kako bi naše tržište postalo poželjno da firme, naprimer sa Kipra, imaju motiv da dođu i posluju u Srbiji.

Ono što treba raditi je da se olakšaju i pojednostave procedure. Jer, ako naši bogati kapitalisti imaju multinacionalne kompanije, one prosto ne mogu trpeti krajnje loš sistem u Srbiji, kazao je Kovačević, navodeći kao primer probleme u novčanim transferima iz naše zemlje na Kipar.

Da bi se, naprimer, poslao novac iz Srbije na Kipar potrebno je prvo tražiti potvrdu da je plaćen porez. Za tu potvrdu treba hrpa dokumenata, tvrdi Kovačević.

"Ukoliko imate kompaniju na Kipru, prodate firmu u Srbiji nekom Belgijancu, dobijete novac i nikakva dokumenata nisu potrebna, jer taj novac pošaljete, naprimer, u Bugarsku i tamo investirate", ističe on.

"Postoji na Kipru zakon o kompanijama i on reguliše poslovanje svih firmi, bile one u vlasništvu Srbina ili bilo koga. Kod njih se plaća dobit na porez kao i kod nas od 10 odsto", navodi Kovačević, uz opasku da naši ljudi rado koriste Kipar kao mesto za svoje holding kompanije pre svega da bi lakše baratali novcem.

Svaka of-šor kompanija na Kipru ima svoje knjigovodstvo i reviziju i sve što je tamo proknjiženo iz poslovnih, trgovačkih, transakcija podleže desetoprocentnom porezu na dobit, ukazuje Kovačević.

On istovremeno ističe da biznismen koji prodaje kompaniju na Kipru nema obavezu plaćanja poreza na kapitalnu dobit, uz napomenu da u toj članici Evropske unije nema poreza na dividendu ako se isplaćuje strancu.

Za masovniji povratak firmi sa Kipra u Srbiju neohodno je, gledano u celini, da se vođenje biznisa ovde odvija pod povoljnijim uslovima nego u toj zemlji, zaključio je Kovačević.


Tadić: Srbija sigurna za investicije
Grac -- Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je Srbija je stabilna i sigurna za investicije i pozvao austrijske biznismene da investiraju u srpsku privredu.

Tadić je, posle sastanka sa predsednikom vlade Štajerske Francom Vovesom Vovesom, istakao da je Srbija među prvima u Evropi počela da sprovodi antikrizne mere.

On je kazao da prema svim makroekonomskim pokazateljima, dale dobre rezultate.

"Ako uporedimo Srbiju sa drugim zemljama, pa i nekim zemljama EU, mozemo reći da su naše metode borbe protiv krize efikasnije. To ne znači da nam nije teško kao i svima drugima", rekao je Tadić novinarima.
Prema njegovim rečima, aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, vredan 2,6 milijardi evra, obezbediće makroekonomsku stabilnost u Srbiji, a mali spoljni dug svedoči o velikom razvojnom potencijalu Srbije.

"Ako uzmemo u obzir da neke nama susedne zemlje prave aranžmane sa MMF-om od 30 do 120 miliona evra to svedoči da je situacija u Srbiji izdržljivija, jer Srbija je zemlja slične veličine kao zemlje koje uzimaju takve kreditne pozajmice", rekao je Tadić, i podsetio da Vlada Srbije stranim investitorima nudi mnoge pogodnosti za poslovanje.


Orion novi fiksni operator
Beograd -- Novoosnovana kompanija ''Orion telekom'' postala je novi operator fiksne bežične telefonije i interneta u Srbiji.
 
Generalni direktor te kompanije Slobodan Đinović najavio je da će građanima ponuditi pakete usluga koji obuhvataju fiksni telefon i pristup Internetu.

On je dodao da će kompanija svoje usluge najpre ponuditi u Beogradu i prigradskim naseljima, u junu u većim gradskim centrima, a do kraja godine i u najruralnijim oblastima u Srbiji.

''Uz neke pakete usluga korisnici će moći i da dobiju besplatan pristup Internetu određene brzine'', istakao je Đinović i dodao da su usluge namenjene korisnicima koji imaju dvojne linije, kao i korisnicima sa posebnim potrebama.

Đinovioć je procenio da će u narednih sedam godina imati oko 150.000 korisnika fiksne telefonije, i naglasio da će ulaganja od 50 miliona evra koje će realizovati u narednih pet godina prema biznis planu vraćena za sedam godina.

Kompanija „Orion telekom“, je nastala objedinjavanjem tri operatora, 'Sezampro', 'NeobiNet' i 'Media vorks''', istakao je Đinović, a cilj te akvizicije, čija je vrednost 22 miliona evra, bilo je formiranje jedinstvene kompanije koja je predominantno usmerena na komercijalno tržište i koja sada ima više od 70.000 korisnika.

Prema njegovim rečima, spajanje manjih firmi je dovelo do ukrupnjavanja tržišta, objedinjavanja iskustva i infrastrukture.

Na ovaj način je stvorena pretpostavka da se završi posao koji je započet dobijanjem licence za drugog operatora bežicće fiksne telefonije, koja je u maju 2009. godine dodeljena kompaniji ''Media vorks'', istakao je Đinović.

Državni sekretar u Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo Božidar Laganin je ocenio da će novi operator doprineti liberalizaciji tržišta telekomunikacija u Srbiji.

''To znači da će oni problemi da kojima se suočavaju fizička i pravna lica u Srbiji, kao što je problem dvojnika ili nedostatka tehničkih uslova, moći lakše da se prevaziđu'', istakao je Laganin.

S druge strane, investicija kompanije ''Orion telekom'', koja u punom obimu iznosi oko 70 miliona evra, omogućava oko 240 novih radnih mesta i na taj način ukazuje na izuzetan potencijal tržišta telekomunikacija u zemlji, zaključio je Laganin.


C. bank intervenes with record EUR 100mn
BELGRADE -- The National Bank of Serbia (NBS) intervened in the interbank foreign exchange market on Wednesday by selling EUR 100mn.

The move came in order to prevent excessive daily fluctuations in the exchange rate, making its biggest daily intervention to date, it has been announced.

Today's exchange rate has seen the Serbian dinar recover slightly and is at RSD 102,8082 for one euro.

Wednesday's intervention brings NBS's total sold in the interbank foreign exchange rate market this year up to EUR 976.5mn, NBS said in a statement.

The official medium exchange rate on Wednesday was RSD 103.1139 for one euro, the lowest value for the Serbian currency since the introduction of the euro.


“NBS to defend dinar at 103 mark”
BELGRADE -- Bankers are expecting the Serbian dinar (RSD) exchange rate against the euro to stabilize, Belgrade daily Blic writes.

At the same time, they are warning that the weakening of the domestic currency is “in nobody’s interest”.

According to the newspaper, bankers expect that the National Bank of Serbia (NBS) will not allow the value of the dinar to to slip under RSD 103 for one euro.

“I don’t think that the dinar is going downhill. Balance will be established at some point, but it can hardly be predicted at what level,” Hypo-Alpe Adria Bank in Serbia Executive Board Director Vladimir Čupić told the daily.

Noting that it was difficult to make predictions about the exchange rate fluctuation, Banca Intesa representatives said they expected that the exchange rate would soon stabilize with a more active role of the NBS.

The central bank sold EUR 976.5mn since the beginning of the year in bids to stabilize the hard currency market. If there had not been for these interventions the dinar exchange rate would have certainly been much higher.

Čupić thinks that the central bank should prevent large daily fluctuations of the exchange rate while the rest should come a result of the market’s actions and condition of the Serbian economy.

Erste Bank in Serbia Executive Board President Slavko Carić is of a similar opinion. “The NBS can keep the exchange rate under control and I think that it has decided to keep it below RSD 103,” he pointed out.

There are several reasons for the drop of the domestic currency’s value in the last 10 days, the daily quotes its interlocutors, and lists the reasons as “fluctuations of the market, psychological factor”.

The reality is, concludes the newspaper, that companies are buying foreign currency for various purposes and that “everybody seeks security from foreign currency risks, both those buying and selling”.


Svilajnac dobija fabriku Panasonik
Svilajnac -- Panasonik će do 1. maja 2012. u Svilajncu izgraditi fabriku halogenih rasvetnih tela, u koju će investirati 15 miliona evra, kaže predsednica opštine Svilajnac.

Reč o prvoj Panasonikovoj fabrici na Balkanu i najvećoj u Evropi. Fabrika će se prostirati na 18 000 kvadratnih metara i zaposliće 300 radnika.

Panasonik u Svilajnac dolazi na preporuku nemačke fabrike "Reum" koja u tom gradu podiže fabriku plastičnih delova za automobile i sa kojom je potpisala predugovor o otvaranju pogona za proizvodnju LED dioda.

Proizvodnja će početi oktobra ove godine u iznajmljenim pogonima, gde će biti angažovano 50 radnika.

Predsednica opštine Svilajnac Gorica Dimčić-Tasić je rekla da je "Reum" početkom ove godine nastavio izgradnju svog pogona, koji je započet 2008, pa prekinut zbog krize i u kojem će u septembru biti zaposleno 120 radnika, koji su sada na obuci u Nemačkoj, a ukupno će ih biti zaposleno 300.

Prema njenim rečima i austrijski POR najavio da će u saradnji sa domaćom firmom "Konstraktiv trejd" izgraditi fabriku za proizvodnju betonskih pragova za železnice, koji će se u potpunosti izvoziti.

Konstatujući da Svilajnac sve uspešnije privlači investitore, ona je podsetila da je potpisan i ugovor sa izraelsko-švajcarskom firmom "Tristan freš" koja je već na zakupljenom zemljištu proizvela 70 tona kornišona i još 290 tona, u kooperaciji sa domaćim proizvođačima. Sada namerava da do kraja godine izgradi distributivni centar i pogon za preradu voća i povrća u kojem će zaposliti 30 radnika.

U taj grad došla je i firma "Globus svimes" - za preradu mesa, koja će do kraja godine zaposliti 65 radnika, a ukupno 130. Za Svilajnac je značajna i investicija izraelske kompanije "Grin onli" koja je uložila 350 000 evra u nabavku 1,5 miliona sadnica začinskog bilja, koje je posađeno na tri hektara.

Predsednica opštine je rekla da su investitore uspeli da privuku tako što su im obezbedili vrlo povoljne beneficije - besplatno zemljište na 99 godina, oslobađanje od lokalne takse u roku od tri godine i maksimalno skraćen rok za izdavanje dozvola za početak gradnje, koji je smanjen na samo mesec dana.


Stiže 380 mil EUR - Srbija i MMF postigle dogovor
Vlada Srbije i Međunarodni monetarni fond postigli su dogovor o četvrtoj reviziji što će omogućiti Srbiji da povuče 380 mil EUR, izjavila je danas (27. maj 2010. godine) ministarka finansija Diana Dragutinović.

Dragutinovićeva je na konferenciji za novinare kazala da je zbog usporenog privrednog rasta procena rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) smanjena sa dva na 1,5% u ovoj i sa 4 na 3% u 2011. godini.

Ministarka je sinoć rekla da je dogovoreno da se plate i penzije ne odmrzavaju do kraja ove godine, ali da zaposleni u javnom sektoru i penzioneri dobiju jednokratni bonus u drugoj polovini godine.

Ona je najavila i da će poreska reforma početi 1. januara 2011. godine.

Misija MMF-a je s predstavnicima srpske vlasti razgovarala i o usvajanju propisa o fiskalnoj odgovornosti. Prvobitno je bilo planirano da se poseta misije MMF-a Srbiji završi 26. maja.

MMF je 15. maja 2009. odobrio Srbiji kreditni stend-baj aranžman od 2,9 mlrd EUR za jačanje deviznih rezervi, a Srbija je do sada povukla oko 1,3 mlrd EUR.


Serbia-Egypt economic cooperation commission meets
BELGRADE -- One of Serbia's deputy PMs, Jovan Krkobabić, today spoke about a great potential for improvement of Serbia and Egypt’s economic cooperation.

He said that Egypt had up until the 1990's been Serbia’s most important partner among the developing countries.

Today's meeting of the Commission for Economic Cooperation between Serbia and Egypt, the first after 23 years, he noted, should be a cornerstone for renewal and further development of economic relations between the two countries.

The deputy PM praised good bilateral political relations and reminded of the recent visit of Serbian President Boris Tadić to Egypt.

The renewal of economic cooperation was initiated by Egyptian Trade and Industry Minister Mohamed Rachid during his visit to Serbia, said Krkobabić.

He also announced that several interstate agreements on cooperation in the fields of science, culture, transportation and tourism would be signed during the meeting.

Egyptian International Cooperation Minister Fayza Abul Naga, who is leading the state-business delegation on their official two-day visit to Serbia, stressed that there were “solid foundations” two reestablish the two countries’ economic ties.

She said that it would be good to first consider possibilities of joint investments as well as contracting businesses in the fields of agriculture, food industry, pharmaceutical and medical equipment industry and tourism.

Serbia and Egypt, Naga pointed out, should take advantage of their geographical position and agreements on free trade they have with a large number of countries.

After taking part in the same meeting today, Serbian Trade Minister Slobodan Milosavljević told reporters that Egypt's Orascom Telecom was interested in the upcoming privatization of Serbia's Telekom Srbija.

The Serbian government plans to sell a 40 percent stake in the company in a tender later this year.

As for the current total annual volume of trade between Serbia and Egypt, it was heard that it went from USD 20mn to about USD 50mn from 2005 until 2008, while it was at about USD 35mn in 2009.

Serbia mostly exports steel, copper, wood and pharmaceutical products to Egypt and imports rice, fresh fruit and vegetables.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta